Prema jučer objavljenom izvještaju Hrvatske narodne banke o kvaliteti kredita po sektorima i valutama u posljednjem kvartalu prošle godine, udio tzv. loših kredita, tj. onih djelomično ili potpuno nenadoknadivih, nalazi se na gotovo istoj razini kao u prethodnom periodu. Preciznije, iznosi 16,95%, što je 0,29% niže u odnosu na treći kvartal 2014., ali više za 1,25% u odnosu na kraj 2013. godine. S postotkom prednjače poduzeća kod kojih udio loših kredita iznosi nešto više od 30%, dok se razina nenaplativih kredita stanovištvu kreće malo iznad 12%. Od ostalih podataka izdvojimo da (djelomično)nenadoknadivi hipotekarni krediti čine 32,66% loših kredita stanovništvu, a prema valutnoj strukturi iznadprosječno su rizični krediti u kunama bez valutne klauzule i u ukupnoj strukturi po sektorima nenadoknadivih ili djelomično nenadoknadivih je 18,89%.
Rizičnost kredita vezanih uz švicarski franak tek je nešto niža i udio rizičnih iznosi 18,35%. Ukupni postotak “spašavaju” krediti u eurima, od ukupno plasiranih s tom valutnom klauzulom loših je 15,57%. Zanimljivo je promotriti strukturu kredita u švicarskim francima po sektorima i njihovu kvalitetu. Iako je količina kredita u francima plasiranih poduzećima izrazito manja nego stanovništvu i iznosi oko 1,5 milijardi kuna, rizičnih je čak 58,81%. Ukupna vrijednost kredita u francima plasiranih stanovništvu kreće se oko 21,5 milijardi kuna, a 13,04 je u statusu djelomično ili potpuno nenaplativih.
Pored udjela rizičnih kredita koji nam ukazuje na ”krvnu sliku” nacionalne ekonomije, iz udjela kredita po sektorima jasnije se može vidjeti kreditna politika banaka i struktura ekonomije. Od ukupne količine kreditnih plasmana stanovništvo prednjači s udjelom od 44%, poduzeća si priskrbljuju 37% kreditnih aktivnosti, a država preostalih 19%. Također je zanimljivo napomenuti da od 2012. godine, posljednjih dvanaest kvartala bez rasta BDP-a, udjel kredita poduzećima i stanovništvu postepeno opada ili stagnira, dok državi raste.