Crnogorski ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović i predstavnici “Orascoma”, koji je medijima predstavljen kao egipatsko-švicarska kompanija, potpisali su jučer ugovor o četrdesetdevetogodišnjoj koncesiji na otok Lastavicu, pišu podgoričke Vijesti. Taj se maleni otok nalazi na samom ulazu u bokokotorski zaljev, a povremeno se za njega koristi i naziv Mamula po tvrđavi koja zauzima većinu površine otoka. Njezinu gradnju na strateški smještenoj Lastavici pokrenuo je austrijski general i upravitelj Dalmacije Lazar Mamula sredinom devetnaestog stoljeća, a tvrđava je tijekom Drugog svjetskog rata talijanskom okupatoru služila kao koncentracioni logor i zatvor za političke zatvorenike.
Da bi polustoljetna koncesija bila valjana još je mora ratificirati crnogorska Skupština, a prema odredbama ugovora Orascom ima rok od 18 mjeseci od dobivanja građevinske dozvole za početak gradnje na postojećoj tvrđavi u koju bi prema najavama trebalo biti utrošeno 15 milijuna eura. Ministar Gvozdenović i predstavnik Orascoma Samih Saviris, koji je zbog posebnih zasluga 2011. dobio crnogorsko državljanstvo, naglasili su kako je će “uređenje” tvrđave sačuvati njezin “kulturno-historijski značaj”, ali i obogatiti turističku ponudu. Međutim, ministar i poduzetnik nisu se sasvim usuglasili oko karaktera nove građevine koju je Gvozdenović nazvao “luksuznih hotelom s memorijalnom sobom”, a Saviris “muzejom otvorenim za javnost” s popratnim hotelom i restoranom.
Kako bilo, novi će objekt imati 23 “luksuzne sobe” i prema najavama uključivat će “najbolji restoran i hotel na Mediteranu”, a država bi najam zemljišta naplaćivala euro i pol po kvadratu te 2% od profita, piše Dan. Simboličnu cijenu koncesije po očekivanjima vlasti trebalo bi nadoknaditi navodno “otvaranje” 200 radnim mjesta na malom otočiću promjera 200 metara. Ugovoru se usprotivilo Ekološko društvo Boke koje kaže da nema ništa protiv uređenja memorijalne sobe, no protivi se izgradnji kockarnica, luksuznih marina i ostalog sadržaja koji vrijeđa stradalnike, te privatizira javni prostor. Predsjednica društva Olivera Doklestić upozorila je da “ćemo uskoro morati da pitamo za dozvolu da posjetimo mjesto gdje su čamili naši preci.”