Europska komisija je jučer objavila podatke o smrtnosti na europskim cestama u 2017. godini. Već se drugu godinu zaredom broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama nalazi u laganom padu. Prošle je godine bilo 2% manje takvih nesreća u odnosu na 2016. godinu. Ukupno je lani na europskim cestama stradalo 25.300 ljudi, što iznosi značajan pad od 20% u odnosu na 2010. godinu. No, takav trend neće biti dovoljan da se dosegne željeni cilj Komisije iz 2010. godine o padu mortaliteta na cestama za 50% do 2020. godine.
Pored ukupnih podataka na europskoj razini, vrlo su indikativni i oni na nacionalnoj. Naime, lako je uočljiva znakovita koincidencija. Dvije države koje se redovito na nalaze na europskom vrhu u istraživanjima siromaštva, dominiraju i u stopi smrtnosti na cestama. To su Bugarska i Rumunjska koje su jedine europske države u kojima godišnje na cestama pogiba više od 80 ljudi na milijun stanovnika. U Rumunjskoj ih pogiba 98, a u Bugarskoj 96. Prosjek na razini Unije je 49, a prometno najsigurnije zemlje su Švedska, Velika Britanija, Nizozemska i Danska.
Premda se posljednjih godina jaz u cestovnoj sigurnosti polako smanjuje, on je i dalje izuzetno značajan. Ne baratamo izravnim analizama socioekonomske podloge takvog jaza, ali osnovni se faktori lako mogu naslutiti. Na prvom mjestu su, naravno, kvaliteta infrastrukture i kvaliteta voznog parka. Također, kako to pokazuju analize klasnog aspekta cestovne sigurnosti na nacionalnoj razini, siromaštvo može na niz dodatnih načina utjecati na veću vjerojatnost prometnih nesreća.
Čini se da su tih socioekonomskih aspekata svjesni i u Komisiji te su najavili infrastrukturna ulaganja u svrhu poboljšanja stanja na cestama u zemljama s višom razinom mortaliteta. No, tek treba vidjeti konkretne razmjere tih investicija. Također, nisu propustili dodati dozu birokratskog cinizma, pravdajući investicije visokim ekonomskim troškovima koje smrtnost na cesti nosi sa sobom.