Zadnje faze pripreme privatizacije: zaštitari za iskapčanje struje

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Otpor građana i “potencijalno incidentne” situacije prilikom iskapčanja struje rijetke su, kažu u HEP-Operatoru distribucijskog sustava (HEP-ODS) Elektre Zagreb. Ipak, standardni natječaj za zaštitarske agencije proširili su “dodatnom mogućnošću” angažiranja zaštitara koji bi njihovim zaposlenicima bili pratnja pri iskapčanjima struje korisnicima koji ne podmiruju račune.

U Elektri Zagreb naglašavaju kako naoružana pratnja za njihove zaposlenike na terenu nije neuobičajena. Kako su naveli u odgovoru na novinarski upit Poslovnog dnevnika ovaj “natječaj se redovno provodi zbog potrebe za uobičajenim, stalnim zaštitarskim uslugama u poslovnim zgradama i postrojenjima HEP-Operatora distribucijskog sustava Elektre Zagreb, koja je po broju korisnika i najveća u Hrvatskoj.

Iako kažu da većina kupaca koji se nađu u poteškoćama i kasne s plaćanjem računa korektno postupa prilikom opomena i upozorenja o isključenju, “postoji i manji dio kupaca koji znaju vrlo burno verbalno reagirati, a u pojedinim slučajevima i fizički”. Podatke o konkretnom broju iskapčanja navodno nemaju zbog liberalizacije tržišta i većeg broja opskrbljivača (HEP Opskrba, T-HT, Gen-i i RWE).

Međutim, kako je prije dvije i pol godine objasnio Novi list, iz HEP-a nam ne daju nužno cjelovite informacije: opskrbljivači naime tvrde da oni ne iskapčaju struju već samo prekidaju ugovor s kupcima. Za iskapčanja je zadužen HEP-ODS, upravo firma koja je Poslovnom dnevniku kazala kako nema podatke o broju iskopčanih kupaca. Na liberaliziranom tržištu, kupci koji su prešli kod drugih opskrbljivača plaćaju dva računa: “potrošnja se plaća opskrbljivaču, a mrežarina distributeru (HEP-ODS) koji može, ali i ne mora iskopčati neplatišu nekog drugog opskrbljivača, a dužan ga je, nakon prekida suradnje kod drugog opskrbljivača, ponovno primiti natrag”.

Podaci od prije dvije godine

Ako u ovom slučaju podatke o iskopčanim korisnicima nemaju, svakako su imali 2015. kada je Novi list obrađivao temu. Tada su kazali kako su u 2014. godini isključili “ukupno 38.771 kupaca kategorije kućanstava koji nisu odabrali tržišnog opskrbljivača, i to 32.592 njih zbog neplaćanja, a 6.179 na vlastiti zahtjev”. Kupci što se ne opredijele za druge opskrbljivače ostaju pri HEP-ODS-u, “koji broji oko 2,1 milijuna kupaca (brojila) iz kategorije kućanstava”. Novi list stoga naglašava da drugi opskrbljivači ističu kako oni ne vrše iskapčanja već samo prekidaju ugovorni odnos.

Zanimljivo je još da je uslugu opskrbe strujom moguće prekinuti jer se radi o komunalnoj usluzi koja je izdvojena iz komunalnih usluga poput opskrbe pitkom vodom, kanalizacijom i odvozom otpada te ne potpada pod odluku Ustavnog suda koja zabranjuje obustavu opskrbe komunalnim uslugama.

Faze liberalizacije i privatizacije HEP-a konačno stoga i kupcima poprimaju razumljive oblike: da bi ovu uslugu bilo moguće učiniti robom kojom se trguje, bilo je potrebno razdvojiti lanac opskrbe strujom na više dijelova od kojih je kontrola nad distribucijskom mrežom ostala u javnim rukama. Upravo se u tom dijelu elektroprivredne proizvodnje vidi da ovako glomaznim sustavom privatni sektor ne može upravljati. Stoga su prljavi i neugodni poslovi održavanja mreže i iskapčanja kupaca ostali u javnim rukama. Bilo je također potrebno izdvojiti ovu uslugu od ostalih komunalnih i pretvoriti je u običan obvezni odnos. Isto bi bilo potrebno u slučaju privatizacije vode, i baš se po tome vidi proizvoljnost popunjavanja kategorije “komunalnih usluga”. Nova faza pripreme privatizacije je čini se angažiranje zaštitara za posjet terenu.

Ni to ne čudi, i za razliku od primjerice kontejnera za recikliranje otpada, ovo dolazi pravovremeno. Da će se subvencionirana socijalna cijena struje nužno ukidati – nalog je Europske unije i “ujedinjenja” europskog energetskog tržišta. U balkanskim zemljama ovo će rezultirati povećanjem cijene struje, koja dijelom i zahvaljujući antisocijalnom, odnosno poduzetničkom, modelu razvoja obnovljivih izvora energije dovodi do rasta cijene struje za kućanstva. S obzirom na to da rast plaća i kupovna moć stanovništva ne prati rast cijena struje, u HEP-u vjerojatno ispravno predviđaju povećanje broja “kupaca koji znaju vrlo burno verbalno reagirati, a u pojedinim slučajevima i fizički”.

Dvije nade ostaju na kraju ovog teksta, jedna je da HDZ neće krenuti u privatizaciju HEP-a, a ako krene da će se organizirati socijalni pokret koji će pomrsiti HDZ-ove planove.