Kako riješiti horor u makedonskim zatvorima?

Foto: AFP / Robert Atanasovski
Foto: AFP / Robert Atanasovski

“Sramim se što sam premijer zemlje s ovakvim zatvorima”, izjavio je predsjednik makedonske vlade Zoran Zaev nakon jučerašnjeg posjeta kaznionici Idrizovo u okolici Skopja, jednom od najvećih zatvora u zemlji. Ne događa se često da premijer tako otvoreno priča o sramotnim točkama svoje zemlje, pogotovo ako se radi o položaju osoba lišenih slobode – čak i ako je u ovom slučaju riječ o novom premijeru koji može eskivirati odgovornost za stanje. Zaev je u obilazak došao na poziv udruženja koje se bave ljudskim pravima, poput Helsinškog odbora i institucije pučkog pravobranitelja, te najavio kako očekuje njihov angažman u rješavanju problema.

Stanje u Idrizovu je u fokus javnosti ušlo nakon što su na različitim internetskim stranicama objavljene postapokaliptične fotografije zatvorskih objekata, koje su opravdano šokirale čak i one inače slabo zainteresirane za položaj zatvorenika. Zbog tih su uvjeta u makedonskim kaznionicama redovito organizirani i štrajkovi glađu koji su imali skromne rezultate. Zahtjev zatvorenika, kao i udruženja za obranu ljudskih prava, je amnestija dijela zatvorenika, osobito onih osuđenih za lakša djela koji su već odslužili dio kazne. Time bi se ujedno smanjila prenapučenost zatvora. Idrizovo npr. trenutno drži gotovo dva i pol puta više zatvorenika no što je predviđeno.

Iako se nije obavezao na amnestiju, Zaev je u jučerašnjoj izjavi dao naznačiti da je ona jedno od mogućih rješenja. Druga svakako uključuju poboljšanje prehrane i zdravstvene skrbi koje država više uopće ne uspijeva pružati osobama koje je lišila slobode. No čak i uz amnestiju, Makedonija nema velike šanse da dugoročno smanji problem sa zatvorima. Naime, kao što više studija dokazuje, stope kriminaliteta usko prate stope ekonomskih i socijalnih nejednakosti u zemlji, a po tim je pokazateljima Makedonija već dugo jedan od Europskih šampiona. Stvarno rješavanje “zatvorskog problema” stoga bi zahtijevalo i snažan zaokret od politika koje sustavno rade na povećanju nejednakosti.