Toponimska rekonkvista bugarske desnice

Foto: Wikipedia Commons
Foto: Wikipedia Commons

Stotinjak kilometara južno od Sofije, u sklopu Rilske planine, nalazi se vrh Musala. Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, ovo je najviši vrh Balkana, te općenito najviša točka između Alpa i Kavkaza. Zbog svega ovoga, Musala bi trebala biti jedan od važnijih nacionalnih simbola Bugarske, no u tome je priječi nezgodno ime. Naime, naziv Musala vjerojatno dolazi iz turskog, preko arapskog, a označava mjesto blisko Bogu, pa se i danas koristi kao termin za otvoreni dio džamije. To porijeklo izvor je trajnih frustracija bugarskim nacionalistima. Prema informacijama iz regionalnih medija, nedavno je propao još jedan pokušaj da se ime vrha promijeni.

Odbor ureda bugarskog predsjednika Rumena Radeva odbio je zahtjev upravitelja Sofijske oblasti Ilijana Todorova da se vrh preimenuje po svetom Ivanu Rilskom, jednom od najvažnijih svetaca Bugarske pravoslavne crkve, koji je u 10. stoljeću živio kao pustinjak na ovoj planini. U obrazloženju, ured predsjednika navodi kako je o ovom pitanju potrebna “ozbiljna javna rasprava” jer nije sasvim jasno je li ime doista arapsko ili je moguća i neka druga etimologija. Uz to, preimenovanje bi, kako se navodi, zahtijevalo promjene turističkih karata, što bi bilo nezgodno.

Todorov, dakako, želi promijeniti ime iz “pravoslavnih” (čitaj: nacionalističkih) razloga. No kako on pripada ekstremnoj desnici, njegov zahtjev ne čudi. Predsjednik Radev pak formalno pripada ljevici, što ga ne sprječava da se izgovara etimološkim dilemama i tiskarskim troškovima. Ukratko, u Bugarskoj je trenutno sasvim legitimno težiti sustavnoj čistki svakog toponimskog traga Turaka i islama, pa čak i onih najslavnijih. Pritom nikog ne zabrinjava što je riječ o zemlji čijih pola milijuna državljana govori turskim kao materinjim jezikom i u kojoj je 8% stanovnika muslimanske vjere.