Farsa zvana europska energetska politika

Foto: AFP / Patrick Hertzog
Foto: AFP / Patrick Hertzog

Europska komisija zatražila je prošlog petka mandat od svojih članica da u njihovo ime pregovara s Ruskom Federacijom, oko pitanja projekta izgradnje međunarodnog ispodbaltičkog plinovoda Sjeverni tok 2. Ovaj se sporni projekt, naime, nalazi u pravnom vakuumu. S obzirom na to, jedini način da ga se učini legalnim, bilo je proglašenje europskog Trećeg energetskog paketa nevažećim. On, naime, primarno regulira interno europsko energetsko tržište.

Prema nedavnim tumačenjima EU, a donesenima pod očitim utjecajem lobističkih mogućnosti naftnih kompanija zainteresiranih za ovaj projekt, Treći energetski paket vrijedi samo za kopnene situacije. To se primjenjuje i na dio Sjevernog toka 2 koji se odvija na kopnu, ali ne i one koje se tiču cjevovoda što prolaze ispod mora. Komisija je u ovom slučaju potrebna kao pregovarač kako bi na adekvatan način popunila nastale pravne rupe.

Izuzimanjem Sjevernog toka 2, iz prije pola godine donesene glavne europske energetske regulative, čiji je cilj bio provesti jedinstvenu energetsku politiku i ujedinjenje tržišta na razini EU, kao prvo, srušena su očekivanja i povjerenje u dosege ove politike. A kao drugo, omogućeno je velikim naftnim korporacijama praktički da rade što hoće, i to neovisno i o kakvim europskim energetskim načelima.

Projektu se, kao što smo već pisali, posebno protive Poljska, baltičke države, Danska, Rumunjska, Bugarska, Češka, itd. Sve sa sličnim argumentima – ovime se povećava europska ovisnost o ruskom plinu (1/3 plina već uvozimo iz Rusije), uvodi se još veća energetska neravnoteža i zemlje koje su trenutno tranzitne poput Poljske, Slovačke, Češke, Rumunjske i Bugarske ostat će bez milijardi tranzitnih poreza i taksi, ali i sa izrazito nestabilnom energetskom situacijom. Sve ovo ishodi su suprotni onima zacrtanima u Trećem energetskom paketu. To ne niječe čak ni korporacija Sjeverni tok 2, pozivajući se na buduću jeftiniju energiju. No, kako to ide, već nam je dobro poznato po slučajevima kada kompanije u posebno hladnim dijelovima godine i povećanom potražnjom za energijom, podižu cijenu energenata.

Komisija na pravoj strani?

Stoga pregovaranje u ime članica koje će profitirati Sjevernim tokom 2 – primarno Njemačkom – treba shvatiti kao pokušaj Komisije da minimalizira nastalu štetu. Pritom treba istaknuti i da Komisija ni u jednom trenutku nije krila nezadovoljstvo ovim projektom, čime se ponovno na krucijalnoj temi, baš kao u slučaju grčkih pregovora o bailoutu, postavlja pitanje – tko ovdje donosi odluke? Razlike u samoj Uniji po pitanju ovog projekta idu toliko daleko da je Donald Tusk predsjednik Europskog vijeća pisao predsjedniku Komisije Jean-Claudeu Junckeru, upozorivši ga da on možda nije najbolji pregovarač u ovom slučaju, jer “njegov negativan stav o projektu ne ide u korist najboljih interesa EU”.

Glasnogovornik Komisije kazao je za Euractiv da se očekuje da će odluku o pregovaraču s Rusijom donijeti zemlje članice kvalificiranom većinom. Odnosno, kako bi Komisija dobila mandat, potrebno je da 16 od 28 zemalja glasa za nju, uz dodatak da tih 16 članica moraju reprezentirati bar 65 posto ukupne populacije EU. Prema nekim predviđanjima, Komisija će uspjeti preglasati članice zainteresirane za izgradnju Sjevernog toka 2, no koliko će generalne štete time uopće moći popraviti?

Zanimljivo je da se korporacija Sjeverni tok 2, uporno i bez društvene odgovornosti da detaljno argumentira svoje stavove, drži polu-argumenata izdanih u priopćenjima i na Twitteru. Pri tome su toliko snažni da javnosti ne moraju objasniti, čak ni bazičnu kontradikciju: kako će naime cijena energije biti jeftinija, ako prema vlastitom priznanju, Sjeverni tok 2, osim što ne doprinosi energetskim ciljevima Unije, također omogućava jednom dobavljaču da značajno ojača svoj položaj na europskom plinskom tržištu, i to na uštrb ne samo bivših sovjetskih, a sada tranzitnih zemalja, već i na štetu cijele trenutno funkcionalne energetske europske infrastrukture. I to kontra pravila i već postavljenih načela.