klima
vijest

Transjadranski plinovod i “energetska neovisnost” Balkana

Foto: AFP / Sakis Mitrolidis

Jučerašnje svečano proglašenje radova na Transjadranskom plinovodu (TAP) otvorenima prošlo je u znaku velikih nada i očekivanja. Ceremonija je održana u Solunu, gdje su grčki domaćini dočekali visoka europska i američka izaslanstva. Premijer Aleksis Cipras je projekt na kojem radovi još nisu započeli, ali koji bi prema planovima trebao biti dovršen za četiri godine, nazvao “velikim trenutkom za ekonomiju Grčke i regije”. Prema optimističkim najavama, plinovod bi trebao omogućiti otvaranje “osam tisuća radnih mjesta”. Takva očekivanja predstavljaju još jedan zaokret grčke vlade koja je na početku svog mandata TAP smatrala prijetnjom za energetsku neovisnost Grčke, s obzirom da omogućuje monopol tvrtki poput britanskog BP, španjolskog Enagasa, talijanskog Snama, belgijskog Fluxysa i švicarskog Axpoa – koji su vlasnici plinovoda – na domaćem energetskom tržištu.

Retorika “energetske neovisnosti” dominirala je ipak govorima grčkih dužnosnika i na jučerašnjem otvorenju, iako u sasvim drugom značenju. Tako je Cipras posebno naglasio “geopolitičku, a ne samo ekonomsku važnost projekta”, odnosno pohvalio se ključnim položajem Grčke u dostizanju europskog cilja “energetske unije”. Ta je “unija”, kao jedan od ključnih ciljeva Europske komisije, zapravo samo šifra za isključivanje Rusije iz energetske opskrbe istočne Europe. Naime, prema kalkulacijama EU, zemlje istočno od Odre su previše nestabilne da bi uvozile rusku naftu i plin jer bi to dopustilo neželjeni utjecaj istočnog susjeda na “desnom krilu” Unije. Stoga je pod egidom “energetske neovisnosti” EU već nekoliko godina angažirana u pokušajima zamjene ruskog plina alternativnim izvorima. U tu svrhu se svrhu, između ostalog, planira izgradnja terminala za ukapljeni plin uvezen iz Sjedinjenih Država.

TAP bi pak trebao služiti kao drugi “alternativni izvor”, jer se njime u Europu, preko Turske, planira dovesti plin iz azerbajdžanskih polja, iako će kontrolu nad njim imati zapadnoeuropske i američke tvrtke. Njegova “transjadranska” komponenta odnosi se na podmorski spoj Albanije i Italija, odakle će se distribucija dalje provoditi. Za balkansku regiju, opskrba plinom bi se trebala provoditi putem “interkonektora” iz Grčke što toj zemlji daje položaj “huba”. No unatoč oduševljenju projektom među političarima u regiji, gradnja TAP-a zapravo znači da su zemlje Balkana izgubile mogućnost da trasa plinovoda – bilo ruskog (Južni tok), bilo zapadnog (Nabucco) – prolazi njihovim teritorijem. Posebno se to odnosi na Bugarsku, čija je ministrica sudjelovala na svečanosti, a koja je prije dvije godine europsko-američkim pritiskom spriječena da sudjeluje u Južnom toku.