Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini ponovno je na visokim je razinama i može uzrokovati ozbiljno narušavanje zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zagađen zrak uzrokuje rak pluća i kardiovaskularne bolesti. Zrak je posebno zagađen u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Lukavcu i Kaknju. Kad se radi o zagađenju zraka, Sarajevo je jedan od najzagađenijih gradova u Europi, no zrak je još i gori u Tuzli i Zenici, kazali su za BIRN u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine.
Da ovo nisu pretjerivanja govori podatak da je koncentracija od 500 mikro grama sumporovog dioksida dovoljna za objavu upozorenja građanima, no u bh. gradovima mjerenja znaju pokazati i više od 1000 mg po kubičnom metru ovog izrazito štetnog plina. Zagađenost zraka posljedica je ispušnih plinova cestovnog prometa, gorenja ugljena kao glavnog energenta u brojnim tvornicama i korištenja ugljena za zagrijavanje domova bh. stanovnika, što se smatra izrazito štetnim. Ispušni plinovi automobila problem su zbog toga što su propisane visoke tolerancije za ekotestove, no čak i ako automobil ne prođe ekotest, to nije problem jer ovi testovi nisu uvjet za registraciju. Ugljen se koristi u domovima jer je jeftiniji od plina kojeg si zbog ekonomske situacije u toj zemlji mnogi građani ne mogu priuštiti.
Gradovi smješteni u kotlinama, poput Sarajeva, neplanskom su gradnjom blokirali vjetrove, što dodatno onemogućava filtriranje zraka i povećava količinu smoga u glavnom gradu BiH.
Strukturne prepreke
S obzirom na ovaj kontekst, planovi izgradnje novih termoelektrana na ugljen u BiH te proširenje postojećih tuzlanskih, uzrok su novih briga zdravstvenih radnika. Istovremeno, ekolozi vode bitku s vlasnicima zeničke željezare – Areclor-Mittalom koji zaobilazi pravila i u atmosferu ispušta nedozvoljene plinove. Ove godine Mittalu bi trebale biti produžene dozvole za rad, što će je čini se, izvjesna situacija, usprkos kršenjima zakona i protivljenju lokalne zajednice. Zenička ekološka udruga Ekoforum u septembru ove godine podnijela je kaznenu prijavu protiv lokalnih dužnosnika i vlasnika željezare zbog kontinuiranog kršenja ekoloških zakona što dovodi do oboljenja ljudi.
Zbog administrativnog kaosa koji je posljedica strukturnog uređenja ove zemlje, osim nepoštivanja postojećih propisa, problem je što nedostaju mnoge potrebne statistike, a među njima i ove koje bi dovele u izravnu korelaciju plućne i dišne bolesti s ispušnim plinovima, radi čega se kompanijama lako braniti u sudbenom procesu, dok je tužiteljima teško dokazati povezanost. Usprkos tome, bh. liječnici jasno sažimaju stvar ističući kako je globalno utvrđena informacija da ispušni plinovi uzrokuju rak pluća i kardiovaskularne bolesti te kako u BiH viđamo porast upravo tih bolesti. Zbog nedostataka istraživanja, teško je dokazati da li su primarni uzročnik ispušni plinovi ili su na djelu i drugi faktori.