rad
vijest

Od početka krize u Grčkoj udvostručen broj abortusa

Foto: AFP / Sakis Mitrolidis

Broj izvršenih abortusa u Grčkoj od početka krize narastao je za 50 posto, a udvostručio se i broj spontanih pobačaja. Broj poroda u javnim bolnicama u istom se periodu smanjio za 30 posto dok se broj uspješno potpomognutih oplodnji smanjio za 20 posto. Kriza je djelovala na žene u svim dobnim i socioekonomskim grupama, no isto tako je utjecala na ponašanje mladih, a posebno tinejdžera.

Prije deset godina na populaciju od 11 milijuna žena bilo je 200.000 abortusa dok je danas ova brojka narasla na 300.000. Na 1000 trudnoća 140 rezultira abortusom. Abortusu obično pribjegavaju žene koje već imaju jedno ili dvoje djece. “Prednatalni zdravstveni paket” za ženu bez zdravstvenog osiguranja u javnim bolnicama košta nešto manje od 500 eura, dok carski rez košta 1000 eura. Cijena je još i viša za žene migrantkinje za koje ovaj paket dođe 1500 eura. Također, broj lijekovima induciranih pobačaja povećao se sa 2 na 4 posto. Ginekolog Giorgos Kreatsas smatra da uzrok ovome treba tražiti u ekonomskoj krizi koja povećava razinu stresa ali i smanjuje razinu standardizirane njege trudnica.

Širenje HPV-a

Prema posljednjim istraživanjima čak 30 posto seksualno aktivnih tinejdžera ne koristi nikakav oblik zaštite. Najuobičajenija posljedica ovoga je pojava HPV-a. Raširenost ovog virusa, koji izaziva rak grlića maternice, u posljednjih se nekoliko godina dramatično povećao, dok je istovremeno cijepljenje protiv HPV-a u Grčkoj na najnižim razinama u Europskoj uniji. Prema nekim procjenama, usprkos kampanjama koje promoviraju cjepivo protiv HPV-a, tek 35 posto žena u Grčkoj je cijepljeno, što je izrazito nisko, pogotovo ako se usporedi primjerice s Australijom gdje je postotak cijepljenih žena 95 posto. Infekcija HPV-om je druga najčešća bolest kod žena u dobi od 15 do 44 godine, a zabrinjavajuć je i rast broja osoba koje se nalaze u prvom stadiju raka u dobnoj skupini od 16 do 25 godina.

Zaključak je jasan, smanjena javna medicinska skrb koja je rezultat žestokih mjera štednje ugrožava zdravlje i živote žena u Grčkoj. Kako bi se ovi trendovi zaustavili i obrnuli, nužno je odmah prekinuti mjere štednje i povećati javna ulaganja u zdravstveni sektor.