{"id":9936,"date":"2015-11-06T08:00:56","date_gmt":"2015-11-06T07:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9936"},"modified":"2015-11-03T20:56:49","modified_gmt":"2015-11-03T19:56:49","slug":"predizborne-borbe-u-statistickom-polju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9936","title":{"rendered":"Predizborne borbe u statisti\u010dkom polju"},"content":{"rendered":"

\u0160minkanje statisti\u010dkih pokazatelja ekonomskih trendova neizostavan je dio predizbornih kampanja. Tako se hrvatska vlada na isteku mandata hvali padom nezaposlenosti, rastom izvoza i rastom proizvodnje. No podaci kojima se hvale plod su metodolo\u0161kih manjkavosti i namjernih zanemarivanja \u0161to u ukupnoj slici dovodi do banalnih proturje\u010dja.<\/strong><\/p>\n

U najnovijem izvje\u0161\u0107u<\/a> Svjetske banke o lako\u0107i poslovanja, Doing Business 2016, Hrvatska je zauzela 40. mjesto u konkurenciji 189 zemalja. U vrijeme \u017eestoke predizborne kampanje, ovaj pomak na ljestvici senzibiliziranosti zemalja za potrebe kapitala hrvatskom je premijeru Zoranu Milanovi\u0107u poslu\u017eio<\/a> kao neupitan pokazatelj pozitivnih ekonomskih trendova i socijalne osjetljivosti trenutne vlade. Milanovi\u0107 je komentirao\u00a0“kako je Hrvatska postala dobro mjesto za poslovanje, ali da je ostala socijalna dr\u017eava koja se brine za slabije”, te dodao da “ima dr\u017eava koje su dobre za biznis, ali su brutalne za svoje dr\u017eavljane dok je Hrvatska balans, jedna ravnote\u017ea”.<\/p>\n

Na prvi se pogled mo\u017ee \u010diniti kontradiktorno da indeks \u0161to mjeri otvorenost odre\u0111ene ekonomije za aktivnosti kapitala bude izri\u010dito protuma\u010den i kao mjera socijalnog blagostanja, da se jednim retori\u010dkim zamahom u isti interesni sklop uguraju ono \u0161to vodi rastu profita i ono \u0161to pogoduje dru\u0161tvenoj zajednici. No taj brzopotezni manevar povezivanja opre\u010dnih pojava, tr\u017ei\u0161ne logike s logikom dru\u0161tvenih potreba, ipak nam ne\u0161to govori o prostoru ideolo\u0161ke borbe, prostoru gdje se treba politi\u010dki pozicionirati, a to zna\u010di i biti vje\u0161t u manipuliranju razli\u010ditim sadr\u017eajima. I pritom ne treba zaboraviti da se nikada toliko ne manipulira kao u vrijeme izbora.<\/p>\n

Milanovi\u0107 je politi\u010dar u napetoj izbornoj utrci, po strana\u010dkom \u010dlanstvu socijaldemokrat, predvodnik koalicije \u0161to na propagandnim panoima isti\u010de da je protiv mjera \u0161tednje. On jako dobro razumije da indeks Svjetske banke govori o institucionalnoj naklonjenosti dr\u017eave prema poslovnoj zajednici, a ne dru\u0161tvu u cjelini. Razumije da je to pokazatelj \u0161to bi ga prije mogla istaknuti Hrvatska udruga poslodavaca, a ne socijaldemokratski premijer u borbi za jo\u0161 jedan mandat.<\/p>\n

Iz Domoljubne koalicije mogli bi pak primijetiti da skok na ljestvici zapravo ukazuje na rezanja socijalnih davanja i smanjivanje radni\u010dkih prava, ono u \u010demu je Kukuriku koalicija bila u\u010dinkovita tokom svog mandata. U takvom kontekstu, Milanovi\u0107u ne preostaje ni\u0161ta drugo nego da uspjeh u promicanju interesa kapitala, izra\u017een usponom na Doing business ljestvici, spinom izokrene u navodnu dru\u0161tvenu ravnote\u017eu, koliko god stvarno\u0161\u0107u zapravo vladala brutalna socijalna polarizacija.<\/p>\n

Pad stope nezaposlenosti?<\/strong><\/p>\n

Drugi \u010desto citirani ekonomski pokazatelj ove vlade je onaj o padu nezaposlenosti. Ministar rada Mirando Mrsi\u0107 rado se hvali<\/a> da je broj nezaposlenih znatno smanjen\u00a0tokom mandata ove vlade, pozivaju\u0107i se na podatke Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje. I doista, ako usporedimo broj nezaposlenih na kraju kolovoza 2011. godine<\/a>\u00a0(285 tis.) i 2015. godine<\/a>\u00a0(256 tis.), moglo bi se zaklju\u010diti da su vladine politike poticanja zapo\u0161ljavanja, privla\u010denja investicija i promoviranja turizma rezultirale ve\u0107im brojem zaposlenih. Dodu\u0161e, mo\u017eda se radi o nesigurnim, neredovitim, iscrpljuju\u0107im, potpla\u0107enim i privremenim oblicima rada, kao \u0161to su oni promovirani mjerom<\/a> o stru\u010dnom usavr\u0161avanju bez zasnivanja radnog odnosa (isprva za 1600 kuna, kasnije za 2400 kuna), no sve je to dio mukotrpnog, ali pouzdanog puta izlaska iz krize.<\/p>\n

Nasuprot ovakvom cini\u010dnom selektiranju i interpretiranju podataka o padu nezaposlenosti krije se gruba stvarnost pada broja zaposlenih. Usporedimo li broj zaposlenih na kraju kolovoza 2011. godine\u00a0(1,42 mil.) i 2015. godine\u00a0(1,36 mil.), uo\u010davamo svu beskrupuloznost fraza o dru\u0161tvenoj ravnote\u017ei i be\u0161\u0107utnu realnost ekonomskog propadanja. Nije se dogodilo postupno opadanje broja nezaposlenih i njihovo zapo\u0161ljavanje nego predano brisanje iz evidencije na zavodima za zapo\u0161ljavanje, ra\u0161irena obeshrabrenost otpu\u0161tenih da se uop\u0107e prijave i intenzivna emigracija u potrazi za nekakvim (prvim, pla\u0107enijim ili smislenijim) poslom.<\/p>\n

Novim zakonom o radu i mjerom o stru\u010dnom usavr\u0161avanju vlada nije pokazala da se brine za slabije kako isti\u010de Milanovi\u0107, nego je samo pridonijela ozakonjenju nepodno\u0161ljivih i sve nemilosrdnijih radnih uvjeta za sve manji broj zaposlenih. Zakonskim intervencijama u tr\u017ei\u0161te rada vlada je nedvosmisleno pokazala da u potpunosti stoji na strani kapitala, pokazala je orijentaciju na podizanje konkurentnosti poslovne zajednice i ispunjavanje zahtjeva me\u0111unarodnih institucija \u0161to se odra\u017eava u rangiranju na Doing business ljestvici. A to nije isto \u0161to i socijalni balans, to ne zna\u010di da je izme\u0111u rada i kapitala uspostavljena ravnote\u017ea ve\u0107 da je vaga politi\u010dke mo\u0107i o\u0161tro nagnuta na stranu potonjeg.<\/p>\n

Rast robnog izvoza?<\/strong><\/p>\n

No ono \u0161to bi bez ikakve dvojbe trebalo unijeti optimizam i osigurati daljnje povjerenje trenutnoj vladi je gotovo neizbje\u017eno spominjanje<\/a>\u00a0rasta robnog izvoza tokom 2015. godine. U zadnjih nekoliko mjeseci, ovo je postao glavni adut na koji svi ministri \u010desto referiraju u analizi ekonomskih trendova, njihov as iz rukava u trenutku kada treba u\u0161utkati sve kriti\u010dare destruktivnih poteza vladine ekonomske politike. Robni izvoz je naime u prvih sedam mjeseci ove godine\u00a0porastao<\/a> 12,2 posto u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine. Taj podatak nam sam po sebi govori malo (npr. ne znamo u kojoj mjeri radnici imaju koristi od toga), a jo\u0161 nam manje govori ako se radi o metodolo\u0161kom propustu.<\/p>\n

Cijela fama oko rasta izvoza postaje jo\u0161 bizarnija i kontradiktornija jer se u predizbornoj kampanji nagla\u0161ava zajedno s rastom proizvodnje. Potpredsjednik Vlade Branko Gr\u010di\u0107 isti\u010de<\/a>\u00a0podatak o rastu proizvodnje u prvih osam mjeseci ove godine za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine. Postavlja se logi\u010dno pitanje: ako je izvoz toliko porastao zar se to ne bi trebalo odraziti i na puno sna\u017eniji rast proizvodnje? Ono \u0161to se izvozi treba naime i proizvesti. Ili ipak mo\u017eda ne treba?<\/p>\n

Doma\u0107a ekonomija od priklju\u010divanja Europskoj uniji bilje\u017ei dramati\u010dan rast izvoza automobila, bijele tehnike i tropskog vo\u0107a, robe koju ne proizvodi, ali zato provozi<\/a>\u00a0preko svojih luka. U me\u0111unarodnoj trgovini roba se bilje\u017ei na prvoj lokaciji odre\u0111ene jurisdikcije, a ne prema njezinoj kona\u010dnoj destinaciji. Zato se primjerice japanski automobili koji stignu u hrvatske luke s ciljem istovara u primjerice Francuskoj, bilje\u017ee istovremeno i kao hrvatski uvoz iz Japana i kao hrvatski izvoz u Francusku.<\/p>\n

Ovakav trgova\u010dki pseudo-tranzit naziva se Roterdamski ili Antwerpenski efekt<\/a>\u00a0s obzirom na golemi protok robe \u0161to prolazi kroz ove luke s ciljem daljnje geografske cirkulacije, a bilje\u017ei se kao nizozemski i belgijski uvoz i izvoz. Time istovremeno postaje i europski uvoz i izvoz, iako roba uop\u0107e ne mora biti namijenjena nekoj od zemalja \u010dlanica Europske Unije, nego preko nizozemskih ili belgijskih luka odlazi primjerice u Rusiju. Statisti\u010dki ured Europske Unije, kao i statisti\u010dki uredi zemalja \u010dlanica, ne vode evidenciju o ovom fenomenu, ali bi ih prema pravilima<\/a>\u00a0trebali procijeniti i ura\u010dunati u podatke o izvozu i uvozu.<\/p>\n

Marketin\u0161ki domet statisti\u010dkih akrobacija<\/strong><\/p>\n

S obzirom na navedeno, o\u010dito je da Dr\u017eavni zavod za statistiku nije korigirao podatke o uvozu i izvozu koji proistje\u010du iz ovog efekta. To se mo\u017ee vidjeti i u podacima o vrlo sli\u010dnom rastu uvoza i izvoza u nov\u010danom iznosu, \u0161to zna\u010di da je pokrivenost uvoza izvozom ostala kao \u0161to je bila (oko 60%) i prije ulaska u Europsku uniju. Da je kojim slu\u010dajem druk\u010dije, da se doista radi o rastu izvoza (bez prate\u0107eg rasta uvoza), to bi bilo vidljivo i u ve\u0107oj pokrivenosti uvoza (a i ve\u0107em rastu proizvodnje i ve\u0107em rastu zaposlenosti).<\/p>\n

Ova tri izdvojena momenta manipulacije odre\u0111enim statisti\u010dkim podacima vladaju\u0107ih nisu jedina, ali su naj\u010de\u0161\u0107a. Mo\u017eda nije vi\u0161ak dodati i doprinos trenutnog guvernera centralne banke Borisa Vuj\u010di\u0107a, koji je nedavno iznio<\/a>\u00a0vrlo optimisti\u010dne korekcije Hrvatske narodne banke u vezi stope rasta BDP-a za 2016. godinu. Dosada\u0161nja projekcija od 0,9% ispravljena je na 1,5%. Ovo sigurno nije posljednja korekcija HNB-a u vezi rasta BDP-a za 2016. godinu, ali se te\u0161ko oteti dojmu da je ovakva optimisti\u010dna projekcija tek ponu\u0111eni \u017eeton za guvernerovog prijatelja u predizbornoj kampanji.<\/p>\n

Selekcija samo odre\u0111enih ekonomskih pokazatelja i njihova interpretacija po to\u010dno definiranim ideolo\u0161kim parametrima standardni je na\u010din operiranja vladaju\u0107ih elita. U vrijeme predizborne kampanje, zahtjevni tempo neprestane marketin\u0161ke vidljivosti samo nagla\u0161ava usvojenu dinamiku manipulacije. Politi\u010dki akteri samodopadno prezentiraju pomno selektirane podatke, tuma\u010de ih kao neupitan pokazatelj njihovog uspjeha i nude kao garanciju budu\u0107ih rezultata. Statistika sada krajnje o\u010dito postaje uzburkano polje ideolo\u0161ke borbe, mjesto gdje su informacije \u010diste samo onoliko koliko je \u010dista ideolo\u0161ka pozicija onoga tko ih izgovara. Vjera politi\u010dara u njihovu mo\u0107 kod bira\u010da performativne je naravi, to je oklada da \u0107e donijeti politi\u010dku prevagu u izbornoj utrci, nada \u0161to opravdava sve te manje ili vi\u0161e kreativne konstrukcije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U najnovijem izvje\u0161\u0107u Svjetske banke o lako\u0107i poslovanja, Doing Business 2016, Hrvatska je zauzela 40. mjesto u konkurenciji 189 zemalja. U vrijeme \u017eestoke predizborne kampanje…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9962,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,12],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-9936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-izbori","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9936"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9988,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions\/9988"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9936"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9936"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9936"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9936"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}