{"id":9898,"date":"2015-10-30T08:00:48","date_gmt":"2015-10-30T07:00:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9898"},"modified":"2015-11-02T09:46:23","modified_gmt":"2015-11-02T08:46:23","slug":"inzenjeri-savrseni-obitelji-dozvolili-referendum","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9898","title":{"rendered":"In\u017eenjeri savr\u0161enih obitelji dozvolili referendum"},"content":{"rendered":"

Otprilike pola godine nakon \u0161to je slovenski parlament izglasao “zakon o bra\u010dnoj jednakosti”, njegov status doveden je u pitanje zaobilaznim putem. Naime, Ustavni sud je odobrio referendum o zakonu. Sama odluka o odobrenju bila je tijesna, 5 naspram 4, no obja\u0161njenja koja su predo\u010dili oni suci koji su glasali za referendum sugeriraju vrlo upitnu politi\u010dku i demokratsku ulogu Ustavnog suda.<\/strong><\/p>\n

Slovenski Ustavni sud, najvi\u0161i pravosudni organ, presudio je da je referendum o Zakonu o bra\u010dnom odnosu i obiteljskim odnosima dozvoljen. Nakon \u0161to su ranije Slovenci na referendumima ve\u0107 odlu\u010divali o pravima \u017eena bez partnera na oplodnju uz biomedicinsku pomo\u0107 te o pravima “izbrisanih”, ovoga puta odlu\u010divat \u0107e jo\u0161 i o pravima istospolnih partnera. Zapravo ve\u0107 drugi puta za redom. Uz blagoslov Ustavnog suda, ve\u0107ina \u0107e ponovno odlu\u010divati o pravima manjine.<\/p>\n

Za protivnike zakona, Rimokatoli\u010dku Crkvu, konzervativne stranke i inicijativu civilnog dru\u0161tva po imenu “O djeci se radi” (“Za otroke gre”), takva je odluka ve\u0107 pobjeda sama po sebi. I stvarno, time je Ustavni sud naime dozvolio vi\u0161etjednu kampanju, medijska su\u010deljavanja te izjave politi\u010dara o tomu jesu li osobe homoseksualne orijentacije uistinu jednakopravan dio dru\u0161tva. O tome zaslu\u017euju li sva prava, samo neka prava ili pak nikakva, mo\u0107i (\u0161tovi\u0161e, morati) \u0107e se raspravljati pred o\u010dima javnosti, uz potporu medija te uz potpuno pravnoformalno pokri\u0107e i politi\u010dki legitimitet.<\/p>\n

Alexis de Tocqueville, najpoznatiji po svojem spisu “Demokracija u Americi”, u kojem je pred gotovo 200 godina zabilje\u017eio svoje vi\u0111enje politi\u010dkog, pravnog, ekonomskog i kulturnog ure\u0111enja SAD-a, pru\u017eio je zanimljivu opasku o ameri\u010dkom odnosu prema Indijancima. O pona\u0161anju ameri\u010dkih vlasti prema njima zapisao je da nije mogu\u0107e ljude uni\u0161tavati uz ve\u0107e po\u0161tivanje zakona. Na najop\u0107enitijoj razini slovenskom Ustavnom sudu mo\u017eemo predbaciti isto to: uni\u0161tavanje ljudskih sudbina opravdavano po\u0161tivanjem zakona. Od devet sutkinja i sudaca, pet ih je poduprlo provedbu referenduma, a \u010detiri sutkinje bile su protiv. Svi su prilikom objavljivanja odluke predali i svoja odvojena, pozitivna ili negativna mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Vje\u010dna protuustavnost kao okvir demokracije<\/b><\/p>\n

Najbolji uvid u logiku djelovanja Ustavnog suda dobit \u0107emo ukoliko pomnije prou\u010dimo neka od onih pozitivnih. Sva se svrstavaju uz odluku koja ustvari govori kako je referendume nedopustivo raspisivati samo o pitanjima za koje je Ustavni sud ve\u0107 ranije presudio da su protuustavna ili je tako odlu\u010dio Europski sud za ljudska prava. Ovdje vrlo brzo dolazimo do “neugodne pojedinosti”, odnosno stvarne prakse Ustavnog suda da o odre\u0111enim pitanjima jednostavno ne donese odluku te time neustavno stanje produ\u017eava u beskona\u010dnost.<\/p>\n

Potkrijepimo to konkretnim primjerom. Do 2000. godine \u017eene bez partnera tako\u0111er su imale pravo na oplodnju uz biomedicinsku pomo\u0107. Zatim je 2001. godine pripremljen amandman zakona, o kojem je bio raspisan referendum te su \u017eene bez partnera izgubile pravo na oplodnju uz biomedicinsku pomo\u0107. To pravo \u017eene imaju u poslovi\u010dno katoli\u010dkoj i konzervativnoj Poljskoj, kao i u Bjelorusiji i Moldaviji, no u Sloveniji \u2013 ne. Kako onda to svojevrsno protuustavno stanje rije\u0161iti? Jako te\u0161ko. Godine 2013. je to poku\u0161ala pojedinka koju je Ustavni sud odbio uz obrazlo\u017eenje: “Pokreta\u010dica nije dokazala da se nalazi u polo\u017eaju u kojem je za rje\u0161avanje zdravstvenih tegoba, na kojima temelji tvrdnju o prikra\u0107enosti za mogu\u0107nost ra\u0111anja djeteta, potreban upravo postupak umjetne oplodnje.”<\/p>\n

Pravnim \u017eargonom kazano, pokreta\u010dica nije dokazala pravni interes. U praksi to pak zna\u010di da pokreta\u010dica nije donijela odgovaraju\u0107u potvrdu ginekologa o svojoj neplodnosti, koju naravno niti ne mo\u017ee dobiti, budu\u0107i da nema mu\u0161kog partnera s kojim bi se tek mogla prijaviti za postupak oplodnje uz biomedicinsku pomo\u0107. Nakon tog odbijanja, inicijativu za ocjenu ustavnosti pokrenuli su i zastupnici, no Ustavni je sud svoju odluku toliko odlagao da je u me\u0111uvremenu do\u0161lo do novih izbora i novog sastava parlamenta. I novom je sazivu, sada od strane \u010dak dvije tre\u0107ine zastupnika, ponovno pokrenuta inicijativa za ispitivanjem ustavnosti, ali jednostavno ne postoji mehanizam kojim bi se Ustavni sud mogao “prisiliti” da uistinu donese odluku o tome je li taj zakon protuustavan ili nije.<\/p>\n

Suda\u010dka obrazlo\u017eenja<\/strong><\/p>\n

Toliko o pravnoj lakrdiji koju si je priu\u0161tilo tih pet sudaca i sutkinja koji su referendum dopustili. Dok \u010ditamo njihova obrazlo\u017eenja, njihovo razmi\u0161ljanje i djelovanje razotkriva se u svom punom sjaju. Ustavna sutkinja mag. Marta Klampfer na kraju svojega obrazlo\u017eenja sasvim prostodu\u0161no navodi da je pravedno da o tome ho\u0107e li u “zakonodavstvu i dalje ostati tradicionalan pojam obitelji, svoje mi\u0161ljenje izrazi narod i to na referendumu”. Pritom nagla\u0161ava da toliko “ukorijenjene institucije obiteljskog prava nije mogu\u0107e mijenjati ‘tako lako’, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s amandmanom zakona.” Tu se valja prisjetiti Marxa koji na jednom mjestu pi\u0161e kako ljudi, dodu\u0161e, stvaraju svoju povijest, ali ne u uvjetima koje su sami izabrali, nad njihovim mozgovima visi no\u0107na mora tradicije svih prethodnih generacija.<\/p>\n

Tako su se ameri\u010dki reakcionari dugo gr\u010devito opirali izjedna\u010davanju prava “obojenih” sa bijelcima. U praksi je zadnje diskriminatorno zakonodavstvo u SAD-u uklonjeno tek nekoliko mjeseci prije nego \u0161to \u0107e Neil Armstrong stupiti na Mjesec. Stoga je sutkinja Klampfer nesumnjivo u pravu da se civilizacijski napredak ne doga\u0111a “tako lako”, pogotovo kada ga ko\u010di tako mo\u0107na institucija kao \u0161to je Ustavni sud. Jo\u0161 prosta\u010dkije je obrazlo\u017eenje ustavnog suca mag. Miroslava Mozeti\u010da, koji bez okoli\u0161anja zapisuje kako ne prihva\u0107a “stajali\u0161ta, koja se redovno pojavljuju u javnosti, da ve\u0107ina ne mo\u017ee (ne smije) odlu\u010divati o pravima (i obvezama) manjine. Naravno da odlu\u010duje ve\u0107ina, nego tko bi drugi?”<\/p>\n

Ovako vulgarno razumijevanje predstavni\u010dke demokracije zasigurno ne bi pro\u0161lo niti srednjo\u0161kolski test znanja. Ve\u0107ina odlu\u010duje, ukoliko predstavni\u010dka demokracija ima uop\u0107e ikakvog smisla, putem svojih predstavnika. Na kraju, ti su predstavnici u svojem odlu\u010divanju, to bi po\u0161tovani ustavni sudac vjerojatno mogao znati \u2013 ograni\u010deni ustavom. Slovenski Ustav u 14. \u010dlanku sasvim jasno govori da su pred zakonom svi dr\u017eavljani jednaki, bez obzira na narodnost, rasu, spol, jezik, vjeru, politi\u010dko ili drugo uvjerenje. Non\u0161alantno ustvrditi kako ve\u0107ina odlu\u010duje o pravima manjine jest glumatanje kojim se pre\u0161u\u0107uje kako je svako takvo odlu\u010divanje jasno ograni\u010deno te da ve\u0107insko mi\u0161ljenje nikada ne smije odlu\u010divati o manjini samo zbog toga \u0161to je manjina.<\/p>\n

Ve\u0107ina ne mo\u017ee i ne smije imati pravo odlu\u010divati o tome ima li manjina pravo na postojanje. Prava manjina mogu\u0107e je ograni\u010davati isklju\u010divo na temelju uvjeta koje odre\u0111uje Ustav, ili ukoliko je to nu\u017eno zbog same prirode prava. U slu\u010daju izjedna\u010davanja prava istospolnih i raznospolnih brakova ne radi se niti o jednom niti o drugom. Ustav je u 15. \u010dlanku (ostvarivanje i ograni\u010davanje prava) jo\u0161 jasniji: “Niti jedno ljudsko pravo ili temeljnu slobodu ure\u0111ene pravnim aktima va\u017ee\u0107ima u Sloveniji, nije dopu\u0161teno ograni\u010davati uz izgovor kako ih ovaj Ustav ne prepoznaje ili ih prepoznaje u manjoj mjeri.”<\/p>\n

Vrhunci legalisti\u010dkih akrobacija<\/strong><\/p>\n

Prava poslastica je ipak obrazlo\u017eenje Ustavnog suca Jana Zobca, op\u0161iran traktat opremljen sa vi\u0161e od 50 fusnota kroz koje nam obja\u0161njava, izme\u0111u ostalog, da su “na isto\u010dnom pro\u010delju pala\u010de ameri\u010dkog Vrhovnog suda u mramor uklesani likovi kornja\u010de i zeca, kontrastni simboli suda\u010dke deliberacije: polako, ali mudro, \u010dvrsto i nepokolebljivo.” U svojem polaganom, ali nepokolebljivo duga\u010dkom rezoniranju se sudac Zobec pita otkuda tijelu od 90 \u010dlanova, odnosno slovenskom parlamentu, uop\u0107e razumijevanje koncepta protuustavnosti.<\/p>\n

U svojem \u010dvrsto skolasti\u010dkom i nepokolebljivo plitkom ekskurzu sudac Zobec si zatim postavlja, i na\u017ealost odgovara na sijaset temeljnih pitanja bivstvovanja. Tko misli to \u0161to mislimo, je li to mi\u0161ljenje ne\u0161to pojedincu unutarnje ili se ta partikularna misao u pojedincu pojavljuje tek kao izraz univerzalnoga? Jesu li uop\u0107e mogu\u0107i apriorni sinteti\u010dki sudovi?! Sudac Zobec je zapravo nasljednik velikih srednjovjekovnih skolastika koji su \u017eivote posvetili veleva\u017enim pitanjima poput onih imaju li an\u0111eli pupak i koliko an\u0111ela mo\u017ee plesati na vrhu igle. Ti su mudri ljudi svojedobno utvrdili da je test za vje\u0161tice vrlo jednostavan \u2013 \u017eenu treba samo baciti u vodu, pa ako pliva je vje\u0161tica, a ako se utopi zna\u010di da je nevina. Vrlo sli\u010dno njima po pitanju presude o protuustavnosti danas razmi\u0161lja Zobec.<\/p>\n

O tome je li ne\u0161to protuustavno jednostavno nije mogu\u0107e utvr\u0111ivati unaprijed! Op\u0107enito je u \u017eivotu o\u010dito tako da ne\u0161to prvo treba u\u010diniti, a tek potom je o tome mogu\u0107e uistinu u\u010dinkovito rasu\u0111ivati. Odluka slovenskog Ustavnog suda zato podsje\u0107a na morbidnu \u0161alu o tome koliko Belgijanaca pogine u prometnoj nesre\u0107i autobusa od 50 putnika? 100! 50 u nesre\u0107i i 50 pri njezinoj rekonstrukciji. Slovenski ustavni sud svojom odlukom poru\u010duje da Dr\u017eavni zbor Republike Slovenije, vrhovni donositelj Ustava, izabran na neposrednim izborima, ne mo\u017ee donositi nikakve sudove o tome je li ne\u0161to protuustavno ili nije. Eventualne protuustavnosti mo\u017ee otklanjati isklju\u010divo na podru\u010djima koja su Ustavni sud ili Europski sud za ljudska prava ve\u0107 ranije ozna\u010dili kao protuustavna.<\/p>\n

\u010cak i u tom slu\u010daju, kao \u0161to nam pokazuje primjer oplodnje uz biomedicinsku pomo\u0107, ne postoji nikakav osigura\u010d, kao mehanizam koji bi Ustavni sud uistinu primorao da donese odluku. Ustavni sud je raspisivanjem referenduma tako dvostruko pregazio volju naroda, zanijekav\u0161i mu i legitimnost izra\u017eenu neposredno na izborima, kao i legitimnost izra\u017eenu posredno, preko njihovih parlamentarnih predstavnika. Licemjernost argumenta da se pri referendumskom odlu\u010divanju radi o vi\u0161em obliku izra\u017eavanja suverenosti i demokratske volje naroda, dodatno se isti\u010de u svjetlu \u010dinjenice da je taj isti Ustavni sud tek 3 godine ranije odbio inicijativu za raspisivanje referenduma o uno\u0161enju fiskalnog pravila u Ustav.<\/p>\n

Prava kapitala su o\u010digledno nedodirljive svetinje, dok su ljudska prava stvar legalisti\u010dke skolastike.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenski Ustavni sud, najvi\u0161i pravosudni organ, presudio je da je referendum o Zakonu o bra\u010dnom odnosu i obiteljskim odnosima dozvoljen. Nakon \u0161to su ranije Slovenci na referendumima…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9904,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-9898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9898"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9944,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9898\/revisions\/9944"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9898"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9898"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9898"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9898"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}