{"id":9872,"date":"2015-10-29T08:00:13","date_gmt":"2015-10-29T07:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9872"},"modified":"2015-10-29T14:23:22","modified_gmt":"2015-10-29T13:23:22","slug":"sto-je-sindikalizam-bez-demokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9872","title":{"rendered":"\u0160to je sindikalizam bez demokracije?"},"content":{"rendered":"

Nedavno stavljanje mandata na raspolaganje vode\u0107ih lica dvaju hrvatskih sindikata te neopoziva ostavka tre\u0107eg sindikalista na dnevni red postavljaju pitanja povezanosti unutarnjeg demokratskog deficita sindikalnih organizacija sa kreiranjem programa ali i savezni\u0161tava koji mogu dovesti do promjena u korist radnika.<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj smo po\u010detkom listopada imali priliku svjedo\u010diti dosad nikad vi\u0111enoj seriji “ostavki” iz krugova sindikalnog vodstva, koje dobro ocrtavaju tendencije razumijevanja demokracije me\u0111u ovda\u0161njim sindikatima.<\/p>\n

Nakon neuspjelog \u0161trajka u \u0161kolstvu, organiziranog sa zahtjevom pove\u0107anja pla\u0107a za \u010detiri posto, svoj mandat na raspolaganje prvo je stavio \u017deljko Stipi\u0107, predsjednik \u0161kolskog sindikata Preporod, izjaviv\u0161i kako je to “prvi \u0161trajk zbog \u010dijeg je neuspjeha odgovorna osoba podnijela ostavku”. Odmah nakon njega to je u\u010dinio i Vilim Ribi\u0107, predsjednik Velikog vije\u0107a Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u sedmom mandatu, a obje ponu\u0111ene ostavke na kraju su odba\u010dene \u2013 Stipi\u0107u su povjerenje izglasali \u010dlanovi, a Ribi\u0107u Veliko vije\u0107e NSZVO-a.<\/p>\n

Istog dana kad su svoje mandate na raspolaganje stavili sindikalni vo\u0111e dvaju sindikata iz obrazovanja, u medijima se pojavila i neopoziva ostavka sindikalca Predraga Sekuli\u0107a na funkciju predsjednika radni\u010dkog vije\u0107a INA-e. Sekuli\u0107, u javnosti poznat po borbenosti organiziranja radnika protiv dugogodi\u0161njeg uni\u0161tavanja INA-e na ovaj se potez odlu\u010dio suo\u010den s odlukom o izdvajanju benzinskih pumpi iz sustava INA Grupe u novosnovanu tvrtku k\u0107er, \u010dime bi oko 2.500 radnika u maloprodaji bilo primorano potpisati nove ugovore o radu s primanjima smanjenjima za 25%.<\/p>\n

Ustvrdiv\u0161i da ne mo\u017ee stavljati svoj potpis na takve dokumente, Sekuli\u0107 je u priop\u0107enju za medije, izme\u0111u ostaloga, dao kratku ocjenu<\/a> stanja sindikalnog pokreta: “Smatram da danas u Ini nema prave sindikalne borbe, nego nam sindikati slu\u017ee isklju\u010divo za kolektivno pregovaranje, a to ne smije biti jedina uloga sindikata. Radni\u010dko vije\u0107e u ovakvim zakonskim okvirima nema gotovo nikakvu snagu. Sramotno je to \u0161to se doga\u0111a s na\u0161om Inom ve\u0107 godinama, a mi to \u0161utke promatramo. Nedemokrati\u010dnost sindikata te gotovo autokratsko vo\u0111enje sindikalnih vo\u0111a onemogu\u0107uje da se \u010duje glas radnika”. Ubrzo nakon toga Predrag Sekuli\u0107 je na sjednici Glavnog povjereni\u0161tva svog sindikata INA\u0160 smijenjen s funkcije profesionalnog sindikalnog povjerenika u INA-i, a njegov kolega Merlino Koren, glavni povjerenik u Rafineriji Sisak, isklju\u010den je iz \u010dlanstva<\/a>.<\/p>\n

Premda \u0161turo, Sekuli\u0107evo priop\u0107enje otvara sva bitna pitanja vezana uz unutarnji demokratski deficit zbog kojeg utjecaj sindikata na stvaranje programa i savezni\u0161tava koji mogu dovesti do stvarnih promjena u korist radnika i isklju\u010denih grupa nije mogu\u0107. Taj demokratski deficit o\u010dituje se zatvoreno\u0161\u0107u sindikalnih struktura, sastavljenih uglavnom od profesionalnih kadrova, prema uklju\u010denju \u010dlanova i drugih volontera \u2013 mladih, nezaposlenih, studenata, umirovljenika \u2013 u svakodnevni rad sindikata, a rezultira nedefiniranom sindikalnom strategijom i potpunim nedostatkom promi\u0161ljanja uloge koju bi sindikati u dru\u0161tvu trebali imati.<\/p>\n

Primjer iz Velike Britanije<\/strong><\/p>\n

Oko\u0161talost i nepropusnost sindikalnih struktura tako se \u010desto pravda op\u0107om apatijom u dru\u0161tvu i navodnim nedostatkom interesa \u010dlanova za bilo kakav tip volonterskog rada, no primjeri nekoliko velikih i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, rastu\u0107ih europskih sindikata ispravnost ovakvih tuma\u010denja stavljaju pod znak pitanja.<\/p>\n

Primjer najve\u0107eg britanskog sindikata Unite, koji trenutno okuplja 1,4 milijuna \u010dlanova u svim djelatnostima, svjedo\u010di o tome kako visoka razina demokracije unutar sindikata ne samo da direktno mo\u017ee obraniti potrebe ljudi koje zastupa, nego je u stanju i sustavno i koncentrirano raditi na proizvodnji novih i osna\u017eivanju postoje\u0107ih kadrova, odnosno ja\u010danju aktivisti\u010dke baze sindikata.<\/p>\n

Takva demokracija u prvom redu podrazumijeva konstantan rad na uklju\u010divanju i osposobljavanju sindikalnih povjerenika, dakle volontera iz baze, kako bi uop\u0107e mogli svjesno i savjesno participirati u zadacima koje zahtjev za po\u0161tivanjem i unapre\u0111enjem na\u010dela demokracije pred njih postavlja. Stoga ne \u010dudi da je podru\u017enica, a ne centrala, osnovna organizacijska jedinica iz koje kre\u0107e inicijativa, kao ni to da nijedan sindikalni povjerenik-volonter nije imenovan s vrha, ve\u0107 ih sve \u2013 bez iznimke \u2013 biraju i smjenjuju \u010dlanovi u podru\u017enici, regiji ili na drugoj razini na kojoj ih ti predstavnici zastupaju.<\/p>\n

Nema demokracije bez obrazovanja<\/strong><\/p>\n

Znaju\u0107i da samostalno rje\u0161avanje konkretnih problema na radnom mjestu podrazumijeva vi\u0161e slojeva kompetencija kao i odre\u0111eno iskustvo, Unite velike napore ula\u017ee u sustavno obrazovanje povjerenika iz baze. Svi povjerenici moraju pro\u0107i \u010detiri bazi\u010dna modula sindikalne edukacije koja ukupno traju 20 dana, uz mogu\u0107nost dodatnog usavr\u0161avanja i specijalizacije u odre\u0111enim podru\u010djima kao \u0161to su za\u0161tita na radu, borba za jednakost i solidarnost (rasnu, rodnu, seksualnu, generacijsku itd.), provedba sindikalne edukacije ili zastupanje na sektorskoj i regionalnoj razini. Kad to usporedimo s hrvatskim prilikama, gdje se kolektivnim ugovorima za prisustvovanje povjerenika sindikalnom obrazovanju obi\u010dno ugovara do nekoliko pla\u0107enih slobodnih dana, jasno je u kojoj je mjeri taj aspekt sindikalnog rada u britanskom sindikatu prepoznat kao klju\u010dni reproduktivni moment sindikalne organizacije.<\/p>\n

U Uniteu sindikalno obrazovanje povjerenicima omogu\u0107uje da autonomno donose odluke na svom radnom mjestu i sve vi\u0161e participiraju u dono\u0161enju odluka na najvi\u0161im razinama sindikalnog djelovanja koje diktiraju smjer razvoja organizacije. Povratno, od povjerenika se o\u010dekuje organiziranje redovitih dvomjese\u010dnih sastanaka podru\u017enice, briga o vo\u0111enju i distribuciji zapisnika me\u0111u \u010dlanovima te rje\u0161avanje radnih problema \u010dlanova podru\u017enice, koji se \u0161alju na vi\u0161u razinu (sindikalne profesionalce, a zatim i pravnu slu\u017ebu) tek u iznimnim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Ovakav tip izgradnje organizacijske \u0161irine ima jasnu pretpostavku i izravnu posljedicu: ukoliko se sindikalnim povjerenicima pru\u017ee uvjeti za rad u vidu sindikalnog obrazovanja, podr\u0161ke i \u2013 \u0161to je osobito va\u017eno \u2013 ukoliko im se prepuste odre\u0111ena autonomija i odgovornost za stabilnost i razvoj podru\u017enice kako bi se iskustveno i organizacijski razvijali, dogodit \u0107e se to da se funkcija povjerenika ne\u0107e svesti tek na osobu zadu\u017eenu za komunikaciju s vodstvom od kojeg se tada o\u010dekuje da odozgo intervenira u svaki problem. Posljedi\u010dno, ispunjenjem ovih pretpostavki organizacija \u0107e imati realno polazi\u0161te za organski, stabilan rast budu\u0107i da u tom slu\u010daju ne\u0107e ovisiti samo o vremenskim i kadrovskim kapacitetima vodstva ili centrale sa\u010dinjene od profesionalaca.<\/p>\n

Va\u017enost volonterskog rada<\/strong><\/p>\n

Va\u017enost uklju\u010denja baze u sve aspekte sindikalnog rada dovodi nas do pitanja do koje je mjere s unutarnjom demokrati\u010dno\u0161\u0107u nu\u017eno povezana napetost izme\u0111u sindikalnih profesionalaca i volontera. Primjerice, \u010dlanovi izvr\u0161nog odbora Unitea ne smiju biti zaposleni ni u tom ni u bilo kojem drugom sindikatu, dok glavnog tajnika, \u0161to je pla\u0107ena funkcija odgovorna izvr\u0161nom odboru, bira isklju\u010divo cjelokupno \u010dlanstvo tajnim glasanjem. Sukladno tome, sindikalne profesionalce za rad na organizatorskim funkcijama na razgovorima za posao izabiru povjerenici-volonteri iz pojedinog sektora ili pripadaju\u0107e regije, a ne vodstvo.<\/p>\n

Redovite skup\u0161tine na kojima se raspravlja o sindikalnoj strategiji, revidiraju politike i donose svi va\u017eni dokumenti sa\u010dinjene su od predstavnika-volontera koje su \u010dlanovi izabrali i delegirali prema regijama, industrijskim sektorima i sekcijama (mladi, umirovljenici, nezaposleni, \u017eene, LGBT, invalidi, rasne i etni\u010dke manjine). Na tim skup\u0161tinama \u010dlanovi izvr\u0161nog odbora imaju pravo sudjelovanja, ali ne i glasa, a zapisnik i audiosnimka svih sjednica izvr\u0161nog odbora za \u010dlanove su dostupni na internetu, kao i iznosi pla\u0107a svih sindikalnih profesionalaca.<\/p>\n

Inzistiranje na pro\u017eetosti sindikalne strukture volonterizmom, osobito na izvr\u0161nim pozicijama, izrazito je bitan moment koji omogu\u0107uje pozitivnu selekciju te osigurava sustavno ja\u010danje organizacijske strukture, a time i dugoro\u010dno sprje\u010davanje uru\u0161avanja kakvo prijeti organizacijama koje se baziraju na istaknutom vodstvu. Na taj na\u010din, naime, ne samo da vodstvo postaje krajnje zamjenjivo budu\u0107i da sindikalni povjerenici u bazi i na srednjoj razini znaju i mogu kompetentno sudjelovati u svakodnevnom radu i strate\u0161kim promi\u0161ljanjima, nego se postavlja i sna\u017ean okvir za stalnu odgovornost sindikalnih profesionalaca bazi koja ih postavlja, a oni povjerenici ili profesionalci koji ne obavljaju svoje du\u017enosti u skladu s o\u010dekivanjima i potrebama \u010dlanstva u nekom \u0107e trenutku naprosto izgubiti njihovo povjerenje i biti zamijenjeni.<\/p>\n

Demokracija za \u0161ire dru\u0161tvene promjene<\/strong><\/p>\n

Napokon, demokracija u sindikatu koja podupire razvoj kompetencija i predanosti svojih volontera mo\u017ee dovesti do prijeko potrebnog \u0161irenja sindikata s uske teme radnog mjesta na sudjelovanje u razvoju potreba cjelokupne zajednice. Naime, upravo zbog svoje organizacijske strukture koja dovodi do organskog rasta, a time i pove\u0107anih financija i ve\u0107ih kadrovskih kapaciteta, Unite u svoj rad uspijeva uklju\u010diti i rad s nezaposlenima, promicanje stambenih politika, dostupnosti obrazovanja i druge teme iz spektra socijalnih prava, obnavljaju\u0107i tako \u0161iru dru\u0161tvenu funkciju sindikata na razini zajednice koja je u Britaniji izgubljena sredinom 1980-ih nakon velikog rudarskog \u0161trajka i kona\u010dnog zatvaranja rudnika.<\/p>\n

Osobitu va\u017enost u tom procesu Unite je prepoznao u radu s nezaposlenima, koje organizira na razini zajednica, a ne unutar tradicionalnih sindikalnih okvira poput regije, sektora ili podru\u017enice. Projekt organiziranja nezaposlenih pokrenut je 2012. godine kao prvi i dosad jedini takav sindikalni projekt u Britaniji, a njegov po\u010detni rast bio je polagan i organski \u2013 prve grupe su uz pomo\u0107 \u010detiri organizatora oformljene u nekoliko zajednica koje su pokazale interes, da bi nakon tri godine rada broj nezaposlenih \u010dlanova sindikata narastao na 9000 i anga\u017eirao 13 organizatora.<\/p>\n

Na\u0161 sugovornik, sindikalist zaposlen u Uniteu upravo na organizaciji nezaposlenih, nagla\u0161ava da je bitno razumjeti kako si ne mo\u017ee svaka organizacija priu\u0161titi tro\u0161ak kakav predstavlja ovakav projekt koji ne umna\u017ea sindikalne financije kroz \u010dlanarine, ali da bez takve vrste rada ne\u0107e biti bitnih pomaka u dru\u0161tvu \u2013 bez \u0161iroke podr\u0161ke zajednica i nezaposlenih ne mo\u017ee se krenuti u borbu protiv nesigurnih oblika rada kakav u Britaniji predstavljaju tzv. zero hour contracts<\/em>, jer se radnici zaposleni u takvim aran\u017emanima, a u Britaniji su to \u010desto najugro\u017eenije skupine poput migranata, te\u0161ko odlu\u010duju na borbu za svoja prava.<\/p>\n

Nu\u017enost demokratizacije<\/strong><\/p>\n

Strukturne pomake u dru\u0161tvu \u2013 kvalitetna radna mjesta, dostupnost stanovanja, obrazovanja i zdravstvene za\u0161tite \u2013 mogu\u0107e je posti\u0107i samo udru\u017eenim radom \u0161irokih dru\u0161tvenih slojeva, pri \u010demu sindikati mogu i moraju odigrati bitnu ulogu.
\nUnato\u010d svim njihovim trenutnim deficitima, relativno visoka zakonska razina autonomije sindikata, njihova financijska neovisnost i, iznad svega, ciljevi koji uklju\u010duju pobolj\u0161anje egzistencijalnih uvjeta najugro\u017eenijih slojeva stanovni\u0161tva jo\u0161 uvijek \u010dine sindikalne organizacije jakim upori\u0161tem za rad na mogu\u0107nosti stvaranja direktnog putokaza prema uspostavi otvorenijeg i pravednijeg dru\u0161tva.<\/p>\n

Me\u0111utim, da bi se ta uloga sindikata mogla ostvariti, odlu\u010duju\u0107i faktor bit \u0107e demokratizacija procesa upravljanja i dono\u0161enja odluka u sindikatima, dakle uspostava takve demokracije koja ne\u0107e uklju\u010divati tek izborne procese sli\u010dne parlamentarnim formalnostima i glasanje o najva\u017enijim odlukama poput stupanja u \u0161trajk, ve\u0107 koja \u0107e na agendi imati konstantno uklju\u010divanje novih \u010dlanova, njihovo sustavno obrazovanje te pru\u017eanje mogu\u0107nosti da daju doprinos i razviju svoj glas unutar sindikalnog kolektiva. Poticaj za takvo \u0161to vjerojatno \u0107e biti nu\u017ean sa svih razina sindikalne strukture: i odozgo, i iz srednjeg e\u0161alona, a ponajvi\u0161e iz baze, no bez prethodne uspostave pravednijih odnosa unutar vlastitih organizacijskih struktura borba za uspostavu pravednijih odnosa u dru\u0161tvu ne \u010dini se realnom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatskoj smo po\u010detkom listopada imali priliku svjedo\u010diti dosad nikad vi\u0111enoj seriji “ostavki” iz krugova sindikalnog vodstva, koje dobro ocrtavaju tendencije razumijevanja demokracije me\u0111u ovda\u0161njim sindikatima…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9876,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[80],"class_list":["post-9872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9872"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9897,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872\/revisions\/9897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9872"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9872"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9872"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9872"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}