{"id":982,"date":"2014-05-23T07:00:47","date_gmt":"2014-05-23T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=982"},"modified":"2021-02-25T11:06:45","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:45","slug":"mjere-stednje-i-kulturne-politike-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=982","title":{"rendered":"Mjere \u0161tednje i kulturne politike u Rumunjskoj"},"content":{"rendered":"

Kona\u010dan ishod mjera \u0161tednje za rumunjsku kulturnu proizvodnju vrlo je precizan \u2013 stavka za kulturu u dr\u017eavnom prora\u010dunu iznosi 0,14% BDP-a. Stije\u0161njeni izme\u0111u strana\u010dkog manevriranja, antagonizma institucionalnog i nezavisnog sektora, dru\u0161tvenog statusa parazita i prora\u010dunskih mrvica, umjetnici se nastoje politi\u010dki artikulirati, ali sje\u0107anje na progresivnije modele je izbrisano.<\/strong><\/p>\n

Da bismo promotrili utjecaj mjera \u0161tednje na kulturne politike, prvo bismo trebali imati kulturne politike…<\/i><\/p>\n

…\u0161to je, prema najjednostavnijoj definiciji kulturnih politika kao skupa prioriteta, vrijednosti i strategija koje bi trebale utjecati na razvoj kulturnog polja, ne\u0161to \u0161to bi bilo jako te\u0161ko prona\u0107i u dana\u0161njoj Rumunjskoj. Dugo vremena kulturne politike nisu bile ni\u0161ta vi\u0161e od konkretnog plana prevo\u0111enja umjetni\u010dke i kulturne produkcije za strana\u010dku promid\u017ebu. A sada smo opet na po\u010detku.<\/p>\n

Gledaju\u0107i iz dugoro\u010dne perspektive, mjere \u0161tednje su zapravo bile kontekstualni izgovor za ponovnu instrumentalizaciju kulture u ime ideolo\u0161kih i usko politi\u010dkih ciljeva \u2013 i to obja\u0161njava za\u0161to se njihov utjecaj po\u010deo osje\u0107ati nakon<\/i> vrhunca ekonomske krize (po\u010dinju\u0107i od 2012., a ne u razdoblju od 2008. do 2010. godine). Izborne 2008. godine Rumunjska je napu\u0161tala razdoblje prvog pravog prosperiteta nakon 1990. godine i vlade koja je prakticirala \u201cstaromodan\u201d oblik (gotovo socijalnog) liberalizma. Umjetnost i kultura su cvjetali, neki bi rekli, u kontekstu u kojem su ljudi ponovo otkrivali kulturne aktivnosti kao vrstu zabave i, vrlo rijetko, refleksije, a priljev publike generirao je otvaranje novih izvedbenih i izlo\u017ebenih prostora. Ono \u0161to nitko na vrijeme nije shvatio bila je \u010dinjenica da se radi o vrenju unutar balona: prosperitet nije doveo do restrukturiranja umjetni\u010dkog polja, jasnog definiranja profesionalnog statusa umjetnika, predvidivosti i radnih uvjeta, prave diverzifikacije umjetni\u010dke ponude i potencijalne publike. U dubini, radilo se o istom sustavu \u2013 sustavu umjetnika koji slu\u017ee religiji visoke kulture kao zabavlja\u010di fikcionalne srednje klase u nastajanju, samo je o njemu ovisilo vi\u0161e ljudi.<\/p>\n

Prva faza politika \u0161tednje u osnovi je imala institucionalni u\u010dinak: kulturni sustav u Rumunjskoj, koji se uglavnom sastoji od dr\u017eavno financiranih tijela, sa zaposlenicima koji imaju status javnih slu\u017ebenika (specijalnih<\/i> javnih slu\u017ebenika; niti jedan od poku\u0161aja restrukturiranja zaposleni\u010dkih shema ovih institucija nije bio uspje\u0161an, mo\u017eda zato \u0161to su ve\u0107 imale premalo zaposlenika), mogao je nastaviti funkcionirati prema odre\u0111enim parametrima, bez dodatnih (proizvodnih) sredstava. Novi je zakon zabranio nastavak zapo\u0161ljavanja umirovljenih na puno radno vrijeme u dr\u017eavnim institucijama. Kazali\u0161ta, temeljena na repertoaru, nastavila su davati predstave, no s manje premijera godi\u0161nje. Opere su morale pozivati manje gostuju\u0107ih umjetnika i usredoto\u010diti se na \u201clak\u0161i\u201d repertoar, a muzeji su srezali broj privremenih izlo\u017ebi i usporili proces nabavljanja novih umjetnina. Budu\u0107i da ve\u0107ina ovih institucija \u2013 osobito onih koje izravno financira Ministarstvo kulture i onih u ve\u0107im gradovima \u2013 nema jasno izre\u010denu obvezu da svoje aktivnosti u\u010dini dostupnima svima<\/i>, neke su od njih povisile cijene karata. Naizgled, sve se odvijalo kao i ina\u010de… u i\u0161\u010dekivanju dolaska boljih vremena.<\/p>\n

Ali promjene su se doga\u0111ale: rezovi u sredstvima namijenjenim proizvodnji utjecali su na umjetni\u010dko polje \u2013 ne u njegovoj institucionalnoj formi, nego u njegovom najdinami\u010dnijem sektoru, onom neovisnih i mladih umjetnika. Novi natje\u010daji u dr\u017eavnim kazali\u0161tima, muzejima itd. bili su blokirani i nije bilo dovoljno novca da bi nezaposleni umjetnici radili kao suradnici, dok su umjetni\u010dki fakulteti \u2013 natjerani da se prilagode novom sustavu financiranja \u201cpo studentu\u201d, iz kojeg su institucije zanatskog obrazovanja ranije bile isklju\u010dene \u2013 proizvodili jo\u0161 ve\u0107i broj diplomiranih bez jasne perspektive u pogledu karijere. Ako je od 2002. do 2008. godine doista postojao slab poku\u0161aj da se nezavisna scena oblikuje u samoodr\u017eivu strukturu, on nije mogao dovesti do stvarnih mehanizama pre\u017eivljavanja u miljeu u kojem su javno financirane institucije krojile pravila. Za vrijeme barem jedne sezone, ve\u0107ina je kazali\u0161ta, uglavnom u Bukure\u0161tu, bila preplavljena predstavama o krizi srednjih godina \u2013 zato \u0161to je to bila prosje\u010dna dob glumaca u njihovim ansamblima. Bez dodatnih izvora prihoda od dr\u017eavnih institucija, mladi glumci nisu mogli pre\u017eivljavati od oskudnih (ako ikakvih) naknada u nezavisnim kazali\u0161tima, \u0161to je natjeralo cijelu ovu scenu da se pomakne prema komercijalnom pristupu, \u010dine\u0107i kulturu jo\u0161 manje dostupnom mnogim skupinama ljudi. Nedostatak odre\u0111enog radnog statusa umjetnika i pove\u0107anje poreza na zdravstveno i socijalno osiguranje pomogli su produbljivanju prekarnosti umjetni\u010dkog polja. U isto vrijeme, umjetnici su bili i objektom simboli\u010dkih napada \u2013 zajedno s primateljima socijalne pomo\u0107i, radnicima u dr\u017eavnim tvornicama, umirovljenicima i siroma\u0161nima op\u0107enito \u2013 koji su slijedili uglavnom paneuropski val libertarijanske redefinicije rada, u\u010dinkovitosti i socijalnih prava. Gledaju\u0107i dugoro\u010dno, \u0161irenje simboli\u010dke percepcije izvedbenih umjetnosti kao privilegije<\/i>, a ne slu\u017ebeno priznatog zanimanja s odre\u0111enom dru\u0161tvenom vrijedno\u0161\u0107u, \u010dinilo je kulturu sve manje i manje privla\u010dnom privatnim sponzorima \u2013 u o\u010dima javnosti, umjetnost i kultura nisu bile vrijedne \u201cspa\u0161avanja\u201d.<\/p>\n

Op\u0107i izbori u Rumunjskoj u studenom 2012. godine rezultirali su novom vladom \u2013 nemogu\u0107om koalicijom socijaldemokrata i liberala \u2013 i budu\u0107i da, tradicionalno, socijaldemokrati nisu zainteresirani za kulturu kako se lokalno uglavnom definira (kao visoka<\/i> kultura), cjelokupno podru\u010dje kulturnih politika i administracije ostavljeno je na brigu liberalima. Prvo \u0161to su oni u\u010dinili bilo je preusmjeriti financijske doprinose Dr\u017eavne lutrije za kulturu od Nacionalnog fonda za kulturu \u2013 prakti\u010dki jedinog<\/i> relevantnog tijela za odobravanje projekata neovisnog sektora \u2013 izravno u dr\u017eavni prora\u010dun, odakle se nikada zapravo nisu vra\u0107ali u umjetni\u010dke projekte. Doprinos Dr\u017eavne lutrije \u010dinio je otprilike 90% novca Fonda za kulturu.<\/p>\n

Od prosinca 2012. do o\u017eujka 2014. godine, kada se koalicija raspala i liberali napustili vladu, \u010detiri su se politi\u010dara izmijenila na mjestu ministra kulture i nacionalne ba\u0161tine. Pod liberalima, prora\u010dun ministarstva smanjio se s oko 179 milijuna eura u 2012. (pod prethodnom vladom desnice) na 130 milijuna eura u 2013. i 125 milijuna eura u 2014. godini (\u0161to je jednako polovici prora\u010duna rumunjske tajne slu\u017ebe), uz predvi\u0111ene daljnje rezove po stopi od 4% do 2016. godine. Iako se u nekom trenutku jedan od liberalnih ministara po\u017ealio na nedostatak novca za kulturu (i izgubio svoju poziciju jer je \u201cpreporu\u010dio\u201d da se umjesto fondova za kulturu re\u017eu fondovi za nacionalni program prevencije i lije\u010denja AIDS-a), sama je stranka, u stvari, podr\u017eavala ovo smanjenje koje je u kona\u010dnici dovelo do toga da se za kulturu izdvaja 0,14% BDP-a.<\/p>\n

No, je li va\u017eno koliko novca vlada izravno daje za kulturu u zemlji koja podr\u017eava kompleksan proces decentralizacije? Da, jako je va\u017eno, budu\u0107i da se prora\u010dunsko izdvajanje odra\u017eava na sve administrativne razine. I, najvi\u0161e od svega, zato \u0161to uzastopni rezovi nisu bili posljedica kriti\u010dnog nedostatka novca nego politi\u010dke odluke. Ako je prethodna vlada desnice oslabila status umjetnika kao kulturnih radnika, ali je ipak bila spremna pru\u017eiti posebne privilegije konzervativnoj visokoj kulturi (u skladu s pogledima vlastitog izbornog tijela i priznaju\u0107i potporu koju je dobila od konzervativnih antikomunisti\u010dkih intelektualaca), za liberale, kultura je bila posljednje polje djelatnosti koje jo\u0161 nije bilo privatizirano, \u0161to je zahtijevalo brzu intervenciju. Idite u privatni sektor ili umrite \u2013 ova se poruka neprestano slala kulturnom sektoru, i neovisnom i javno financiranom. Jer i za liberale i za socijaldemokrate, dugoro\u010dan neuspjeh pro\u0161irivanja definicije kulture \u2013 prepoznavanje njenog potencijala za obrazovanje i dru\u0161tvenu inkluziju, naklonjenosti dru\u0161tvenoj kritici velikog dijela nezavisnog sektora (obi\u010dno iz lijevo-liberalne perspektive) itd. \u2013 doveo je do politike odmazde. Budu\u0107i da su mnogi intelektualci, glasni zagovornici vlade od 2008. do 2012. godine, bili na visokim pozicijama unutar kulturnog aparata (npr. u Rumunjskom kulturnom institutu), podr\u017eavaju\u0107i kroz te pozicije umjetnike i kulturnjake sa sli\u010dnim politi\u010dkim sklonostima (\u010dak i ako ta podr\u0161ka nije bila ekskluzivna), za stranke koje su sada na vlasti, demontiranje kulturnog sustava kao takvog i financijska igra ma\u010dke i mi\u0161a s tradicionalnim institucijama koje su \u201cprevelike da bi propale\u201d (kao \u0161to su Bukure\u0161tansko nacionalno kazali\u0161te, Nacionalna opera, organizatori nekolicine velikih festivala) funkcionira kao aktivna strategija preobrazbe samog izbornog krajolika u vlastitu korist.<\/p>\n

Oslabljeni pove\u0107anim poreznim optere\u0107enjem i sa statusom privilegiranih prosjaka koji sviraju na zahtjev svojih politi\u010dkih \u201cgospodara\u201d, umjetnici i kulturnjaci sada se bore kako bi ponovno otkrili odavno mrtve strategije pre\u017eivljavanja iz komunisti\u010dkih vremena. Problem le\u017ei u tome \u0161to se nitko zapravo ne sje\u0107a kako je tada bilo \u2013 i to je sje\u0107anje izbrisano.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gledaju\u0107i iz dugoro\u010dne perspektive, mjere \u0161tednje su zapravo bile kontekstualni izgovor za ponovnu instrumentalizaciju kulture…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1020,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=982"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1030,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/982\/revisions\/1030"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=982"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=982"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=982"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=982"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}