{"id":9809,"date":"2015-10-27T07:00:30","date_gmt":"2015-10-27T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9809"},"modified":"2015-10-27T09:42:59","modified_gmt":"2015-10-27T08:42:59","slug":"izbjeglicka-kriza-balkan-izmedu-cekica-i-nakovnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9809","title":{"rendered":"Izbjegli\u010dka kriza: Balkan kao “hot-spot”"},"content":{"rendered":"

U nedjelju popodne, u Bruxellesu je na temu izbjegli\u010dke krize odr\u017ean ad-hoc<\/em> mini-samit zemalja Zapadnog Balkana na kojem su sudjelovali premijeri ili predsjednici osam zemalja \u010dlanica Europske unije: Hrvatske, Austrije, Njema\u010dke, Bugarske, Gr\u010dke, Ma\u0111arske, Slovenije i Rumunjske, zatim triju susjednih zemalja: Albanije, Srbije i Makedonije te predsjednici Europske komisije Jean-Claude Juncker, Europskog vije\u0107a i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz kao i luksembur\u0161ki ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vije\u0107a EU-a Jean Asselborn.<\/p>\n

Na sastanku se razgovaralo o tzv. Akcijskom planu od 17 to\u010daka<\/a> \u0161to ih je predlo\u017eila Europska komisija, a na koje su, kako javlja HRT, svi osim Njema\u010dke imali prigovore. Ponajvi\u0161e prigovora izazvala je to\u010dka koja je odre\u0111ivala da se zemlje obvezuju da ne\u0107e prevoziti izbjeglice prema granicama susjednih zemalja bez suglasnosti tih zemalja, \u0161to se na kraju, zbog velikih prigovora, ubla\u017eilo formulacijom da se izbjeglice ne\u0107e slati na granice susjednih zemalja bez “informiranja susjednih zemalja”. Tako\u0111er, prema ovom planu, Gr\u010dka treba osigurati trajniji smje\u0161taj 50.000 izbjeglica, a jo\u0161 50.000 smjestit \u0107e se u ostalim balkanskim zemljama.<\/p>\n

Pove\u0107anje smje\u0161tajnih kapaciteta trebalo bi doprinijeti “usporavanju” kretanja izbjeglica \u0161to \u0107e u praksi zna\u010diti da \u0107e se izbjeglice, jedno za sad neodre\u0111eno vrijeme, prisilno zadr\u017eavati u tranzitnim zemljama. Ostale problemati\u010dne to\u010dke plana ponajprije se ti\u010du pitanja vra\u0107anja izbjeglica u tre\u0107e zemlje poput Afganistana, Pakistana i Banglade\u0161a koje se \u2013 bez ozbiljnog utemeljenja u stvarnosti tih zemalja \u2013 progla\u0161avaju “sigurnima”, zatim ve\u0107e kontrole granica uz pomo\u0107\u00a0Europske agencije za nadzor vanjskih granica EU \u2013 Frontexa, ve\u0107eg broja policajaca na granicama te ve\u0107e kontrole morskih puteva. Jedan od glavnih ciljeva novih mjera trebala bi biti deportacija izbjeglica koje “ne trebaju” za\u0161titu, odnosno onih za koje birokracije dr\u017eava-\u010dlanica procijene da “ne ispunjavaju uvjete za azil”.<\/p>\n

Neopravdana klasifikacija<\/strong><\/p>\n

\u010cesto sasvim arbitrarna razlika izme\u0111u ekonomskih migranata i izbjeglica \u0161to bje\u017ee pred ratom uskoro upravo bi zbog to\u010dke o deportaciji mogla postati presudnom. Npr. ratom razoreni Afganistan te\u0161ko da se mo\u017ee kategorizirati kao zemlja iz koje ljudi bje\u017ee “samo” radi siroma\u0161tva. Isto vrijedi i za Pakistan gdje se preselila ve\u0107ina ameri\u010dkih operacija protiv Talibana. Osim toga, i Tursku \u2013 zemlju u koji EU planira zadr\u017eati ve\u0107inu sirijskih izbjeglica \u2013 te\u0161ko se mo\u017ee smatrati sigurnom zemljom npr. za Kurde, veliki broj kojih \u017eivi u Siriji, a protiv kojih je vlada usmjerila veliku ve\u0107inu svojih vojnih operacija.<\/p>\n

Stro\u017ee razdvajanje ljudi na ekonomske i ratne izbjeglice te stro\u017ea registracija (uklju\u010duju\u0107i i biometrijsku) \u2013 tako\u0111er odre\u0111eni nedjeljnim planom \u2013 za cilj ima usporavanje protoka izbjeglica prema Njema\u010dkoj i ostalim ciljnim zemljama. Ovakvo usporavanje svoju logiku ima u unutarnjopoliti\u010dkim potrebama ciljnih migrantskih odredi\u0161ta poput Njema\u010dke. Prema njema\u010dkim anketama<\/a> naime, kancelarki Angeli Merkel posljednjih tjedana pada popularnost. Dok jedni smatraju da se radi o marginalnom skliznu\u0107u, drugi se zbog ja\u010danja desnih stranaka boje dugoro\u010dnih<\/a> posljedica slabljenja njema\u010dkog desnog centra. Kako bi to ubla\u017eila, Merkel je usporila protok izbjeglica koji ulaze u Njema\u010dku, \u0161to se u kona\u010dnici o\u010dituje u obliku humanitarne krize na Balkanu. Istovremeno, zbog straha od zatvaranja granica, pove\u0107ava se pritisak izbjeglica koje pristi\u017eu u Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku. Tako je u Hrvatsku u prvih dvanaest sati ponedjeljka u\u0161lo preko 9000 ljudi, \u0161to je zna\u010dajno pove\u0107anje u odnosu na 5000 ljudi koliki je dnevni prosjek bio u prvim tjednima krize.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di Frontex na hrvatsko-srpskoj granici?<\/strong><\/p>\n

Kako bi oja\u010dala kontrolu izbjegli\u010dke krize, odre\u0111eni broj snaga Frontexa bit \u0107e raspore\u0111en na srpsko-hrvatskoj granici. Njihov zadatak je stro\u017ei nadzor grani\u010dnih prijelaza, detekcija nedokumentiranih prijelaza i registracija izbjeglica. No njihova je primarna funkcija usporavanje protoka izbjeglica dalje prema zapadu. Retorika usporavanja protoka izbjeglica poku\u0161ava se kamuflirati neutralnim frazama poput “malo du\u017eeg zadr\u017eavanja”, dok izbjegli\u010dki detencijski kampovi koje politi\u010dari nazivaju “zonama \u010dekanja i odmora” vi\u0161e sli\u010de na zatvore i koncentracijske logore \u2013 ljudima je onemogu\u0107eno slobodno kretanje, opasani su ogradama ili zidovima, a \u010duvaju ih policajci. Nema ni\u0161ta neutralno u riskiranju eskalacije humanitarne krize na Balkanu kako bi se odr\u017eali zadovoljavaju\u0107i rejtinzi europskih politi\u010dara.<\/p>\n

Tako iz perspektive Angele Merkel, politi\u010dke elite Slovenije koje pu\u0161taju izbjeglice da spavaju na tlu, koje nisu osigurale za\u0161titu niti dovoljne koli\u010dine hrane ili Srbije koje su brigu o izbjeglicama jednostavno prepustile privatnim prijevoznicima i samoorganiziranim volonterima, bolje kontroliraju situaciju od Hrvatske. Aktivniji anga\u017eman hrvatskih vlasti koje se nalaze u predizbornoj kampanji u br\u017eem transportu izbjeglica dalje na Zapad znatno ote\u017eava situaciju njema\u010dkoj kancelarki. Hrvatska je brz protok izbjeglica, na njihovo zadovoljstvo i nesre\u0107u Angele Merkel, postigla relativno u\u010dinkovitom organizacijom \u2013 osiguranjem besplatnog prijevoza izbjeglica sa isto\u010dne granice na zapadnu, omogu\u0107avanje lije\u010dni\u010dkog pregleda i dovoljne koli\u010dine hrane, suhog smje\u0161taja i suhe odje\u0107e.<\/p>\n

Za\u0161tita \u0160engena na teret periferije<\/strong><\/p>\n

Kako bi se za\u0161titile zemlje \u0160engena, realno je za o\u010dekivati da \u0107e novi detencijski kampovi najavljeni “Junckerovim planom od 17 to\u010daka”, biti gra\u0111eni u Hrvatskoj te \u0107e, ba\u0161 kao i u Gr\u010dkoj, pritisak ostalog broja izbjeglica pasti na Hrvatsku koja je ve\u0107 najavila da \u0107e primiti ve\u0107i broj ljudi nego \u0161to je europskim kvotama odre\u0111eno. Pritom, problem nije to \u0161to \u0107e Gr\u010dka i Hrvatska primiti veliki broj ljudi, nego \u0161to ti ljudi u ovim zemljama ne \u017eele biti. Jo\u0161 je ve\u0107i problem ideja da \u0107e dok \u010dekaju azile za zapadne zemlje ovi ljudi biti zadr\u017eavani u kampovima nalik zatvorima, a sve kako bi se “usporio protok izbjeglica” prema zapadu.<\/p>\n

Uz Sloveniju i Hrvatsku, Bugarska, Srbija i Rumunjska ve\u0107 su najavile zatvaranje svojih granica ukoliko to u\u010dini i Njema\u010dka. Gr\u010dka \u010deka financijsku pomo\u0107 UNHCR-a i Unije, a s dva tjedna do izbora, u Hrvatskoj bukti predizborna kampanja koju je aktualni premijer Zoran Milanovi\u0107 jednim dijelom gradio na obe\u0107anju da ne\u0107e podignuti ogradu i zatvoriti granice. Pritisak Njema\u010dke je sve ve\u0107i, ba\u0161 kao i pritisak izbjeglica. Za Milanovi\u0107a je trenutno najva\u017enije pitanje ho\u0107e li izdr\u017eati dva tjedna bez zatvaranja granica ili \u0107e na humanitarizmu i pozi sna\u017enog kriznog lidera gra\u0111en rast rejtinga propasti samo nekoliko dana prije izbora. Iluzija, me\u0111utim nema. Ni hrvatsku elitu nije briga za izbjeglice, one su tek instrument u predizbornoj kampanji, a sve \u0107e se razjasniti nakon izbora, kad EU naredi svom “predzi\u0111u” izgradnju detencijskih kampova. Dosada\u0161nje prakse davanja azila u Hrvatskoj nisu ne\u0161to \u010dime se ta zemlja mo\u017ee pohvaliti, birokracija je namjerno spora, prepuna prepreka, a zemlja ne nudi neke velike \u0161anse migrantima da ovdje na\u0111u posao i po\u010dnu graditi svoj novi \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedjelju popodne, u Bruxellesu je na temu izbjegli\u010dke krize odr\u017ean ad-hoc mini-samit zemalja Zapadnog Balkana na kojem su sudjelovali premijeri ili predsjednici osam zemalja \u010dlanica Europske unije: Hrvatske, Austrije, Njema\u010dke, Bugarske, Gr\u010dke, Ma\u0111arske, Slovenije i Rumunjske, zatim triju susjednih zemalja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9811,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,243,12,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-eu","tag-izbori","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9809"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9840,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9809\/revisions\/9840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9809"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9809"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9809"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9809"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}