{"id":9802,"date":"2015-10-27T08:00:00","date_gmt":"2015-10-27T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9802"},"modified":"2015-10-27T18:20:08","modified_gmt":"2015-10-27T17:20:08","slug":"lijepa-rijecka-prica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9802","title":{"rendered":"Pozadina “lijepe rije\u010dke pri\u010de”"},"content":{"rendered":"

Kronika silazne ekonomske putanje grada Rijeke u tranzicijskom periodu nastoji se zamagliti retorikom o “kreativnim industrijama”, “dru\u0161tvu znanja” i propulzivnoj ulozi tamo\u0161njeg sveu\u010dili\u0161ta u ekonomskom i socijalnom razvoju grada. Ve\u0107 i kratki uvid u trenutnu strukturu rije\u010dke ekonomije daje do znanja da je navedena retorika samo sredstvo odr\u017eavanja vladavine lokalnih elita i depolitizacije tranzicijskog neuspjeha.<\/strong><\/p>\n

Jadran Galenski Laboratorij (JGL), privatna farmaceutska tvrtka iz Rijeke, uzdizana u simbol uspje\u0161nosti rije\u010dke kapitalisti\u010dke tranzicije, nalazi se u ozbiljnim problemima. Izvozna tvrtka koja ve\u0107 du\u017ei niz godina, a posebno od nastupa svjetske ekonomske krize, predstavlja iznimku u posrnuloj rije\u010dkoj ekonomiji i po stopama rasta i po tehnolo\u0161koj suvremenosti i po pove\u0107anju broja zaposlenih, najednom se pokazuje kao “tigar od papira”, kao \u017ertva pogre\u0161ne poslovne strategije uprave koja je rast tvrtke temeljila na pretjeranoj izlo\u017eenosti ruskom i s njim naju\u017ee povezanim tr\u017ei\u0161tima. Sada kada su uvjeti poslovanja na tim tr\u017ei\u0161tima \u2013 zbog ratnih i politi\u010dkih okolnosti \u2013 znatno pogor\u0161ani, dolazi u pitanje odr\u017eivost rasta JGL-a kao i na\u010din vra\u0107anja velikih kredita kojima su financirane investicije u nova postrojenja.<\/p>\n

Nakon zna\u010dajnog rezanja pla\u0107a u 2014. godini, u tvrtki koja zapo\u0161ljava preko 700 ljudi i u kojoj radnici nisu sindikalno organizirani, na red je do\u0161lo i otpu\u0161tanje radnika u svrhu smanjenja tro\u0161kova. No s obzirom na velike obveze po zadu\u017eenjima \u0161to dospijevaju u skoroj budu\u0107nosti i s obzirom na neizvjesna kretanja na ruskom tr\u017ei\u0161tu, sve je izglednije da \u0107e JGL uskoro biti prodan nekoj od ve\u0107ih farmaceutskih kompanija koje su ve\u0107 pokazale interes, kako bi tvrtka ostala likvidna i solventna. Pritom je za o\u010dekivati daljnje dubinsko “restrukturiranje” i “konsolidaciju” tvrtke, \u0161to u prijevodu zna\u010di nova otpu\u0161tanja i ve\u0107i stupanj eksploatacije preostalih radnika.<\/p>\n

JGL je va\u017ean primjer kada se govori o kretanjima u rije\u010dkoj ekonomiji zbog toga \u0161to lokalnoj vladaju\u0107oj eliti i medijima slu\u017ei kao kontraargument tezi da rije\u010dka ekonomija od po\u010detka 1990-ih kontinuirano propada. Ipak, kada se analiziraju historijski pokazatelji kretanja postaje jasno da uspon JGL-a nije bio izraz ukupnog i sinergijskog rasta rije\u010dke ekonomije, ve\u0107 je bio rijetka iznimka od generalno negativnog trenda. Pozitivan primjer poput JGL-a bio je nasu\u0161no potreban lokalnim politi\u010dkim elitama kako bi se nekako nosile sa simboli\u010dkim bremenom ne tako davnih dosega rije\u010dke privrede.<\/p>\n

Predtranzicijski kapaciteti<\/strong><\/p>\n

Naime, ako su prostori \u0161est republika nekada\u0161nje Jugoslavije relativno najve\u0107i ekonomski i socijalni napredak ostvarili nakon drugog svjetskog rata, u okviru “realno postoje\u0107eg socijalizma” i zajedni\u010dke dr\u017eave, nije pretjerano re\u0107i da je Rijeka sa svojim lu\u010dkim i industrijskim “bazenom” bila predvodnik tog napretka. O “zlatnom” razdoblju Rijeke i rije\u010dke privrede govore brojni pokazatelji koji nisu samo ekonomskog karaktera. Rapidan porast broja stanovnika, pokazatelji rasta osobnog i dru\u0161tvenog standarda, udio zaposlenih u industrijskoj proizvodnji visoke dodane vrijednosti, pionirski iskoraci u medicini, BDP po stanovniku zna\u010dajno iznad jugoslavenskog i hrvatskog prosjeka, sve to govori o sinergiji ekonomskog i socijalnog razvoja Rijeke.<\/p>\n

Rijeka je bila najve\u0107a jugoslavenska luka i ukupni promet roba rije\u010dkog lu\u010dkog kompleksa je na vrhuncu, u drugoj polovici 1980-ih, \u010dinio vi\u0161e od 50% prometa svih jugoslavenskih luka. U Rijeci je bilo sjedi\u0161te vode\u0107eg jugoslavenskog i mediteranskog linijskog brodara, tada\u0161nje Jugolinije koja je u floti imala 50 velikih teretnih brodova i zapo\u0161ljavala 3.000 ljudi. Rije\u010dko brodogradili\u0161te “3. Maj” bilo je vode\u0107e jugoslavensko i me\u0111u vode\u0107im europskim brodogradili\u0161tima i zapo\u0161ljavalo 7.000 ljudi. Rije\u010dka industrijska poduze\u0107a Torpedo, Vulkan, Rikard Ben\u010di\u0107, MiD, proizvodila su visoko kvalitetnu brodsku opremu, Bosch pumpe, brodske motore, traktore, a pojedina\u010dno su zapo\u0161ljavala izme\u0111u 1.000 i 4.000 radnika i najve\u0107i dio proizvodnje direktno ili posredno, kroz doma\u0107u brodogradnju, plasirala u izvoz.<\/p>\n

Rije\u010dka tvornica papira krajem 1980-ih bila je druga u Europi po koli\u010dini proizvedenog cigaretnog papira, imala udio od 5% u svjetskoj proizvodnji cigaretnog papira, 80% proizvodnje izvozila i zapo\u0161ljavala preko 1.000 ljudi. Rije\u010dka rafinerija nafte bila je najve\u0107a jugoslavenska rafinerija i ostvarivala je po\u010detkom 1980-ih udio od preko 30% u ukupnoj preradi nafte jugoslavenskih rafinerija. O nekada predvodni\u010dkoj poziciji Rijeke govore i pokazatelji potro\u0161a\u010dkog standarda pa je u Rijeci 1968. godine svaki \u0161esti stanovnik imao televizijski prijemnik, \u0161to je bilo na razini prosjeka razvijenih europskih zemalja, dok je hrvatski prosjek u to vrijeme bio 1 televizijski prijemnik na 14 stanovnika. Sna\u017ena i rastu\u0107a ekonomija potaknula je razvoj znanosti, obrazovanja i zdravstvene skrbi pa je u rije\u010dkoj klini\u010dkoj bolnici “Dr. Zdravko Ku\u010di\u0107” 1971. godine izvr\u0161ena prva uspje\u0161na transplantacija bubrega u ovom dijelu Europe. U 1981. godini polovica ili 92.500 stanovnika tada\u0161nje Zajednice op\u0107ine Rijeka bilo je zaposleno, dok je stopa nezaposlenosti radne snage bila tek 4,8%.<\/p>\n

Val deindustrijalizacije<\/strong><\/p>\n

Ipak, rapidan rije\u010dki uspon u desetlje\u0107ima nakon drugog svjetskog rata naprasno je obuzdan devastacijom rije\u010dke industrije tijekom 1990-ih. Ratne okolnosti, “\u0161ok tranzicija” u kapitalizam kroz ukidanje samoupravnih instituta i institucionaliziranu plja\u010dku dru\u0161tvenog vlasni\u0161tva nazvanu “pretvorba i privatizacija”, ideolo\u0161ka pogubljenost i klasna neorganiziranost radni\u0161tva, potpuni izostanak adekvatnih makroekonomskih poluga za\u0161tite postoje\u0107e industrije i dru\u0161tveno planirane podr\u0161ke njezinoj tehnolo\u0161koj i organizacijskoj transformaciji, ekstremna centralizacija javnih financija, samo su neki od zna\u010dajnih i me\u0111usobno povezanih faktora koji su doveli do toga da je na podru\u010dju \u0161ire rije\u010dke regije odnosno Primorsko-goranske \u017eupanije izme\u0111u 1990. i 1995. godine broj zaposlenih pao za preko pedeset tisu\u0107a ili gotovo za 40%. Rijeka je pri tome najte\u017ee pogo\u0111ena jer su njezini veliki ekonomski i industrijski sustavi u velikoj mjeri potpuno uni\u0161teni.<\/p>\n

Tijekom 1990-ih uni\u0161tene su perjanice rije\u010dke industrije iz 1980-ih u kojima je bilo zaposleno vi\u0161e desetaka tisu\u0107a radnika. Od nekad najve\u0107eg jugoslavenskog i mediteranskog brodara Croatia Line-a (nekada\u0161nja Jugolinija), tvornice traktora Torpedo, tvornice papira Hartera, tvornice Bosch pumpi Rikard Ben\u010di\u0107, gra\u0111evinskog “diva” Jadran koji je zapo\u0161ljavao 9000 ljudi, Tvornice konopa itd. Veliki industrijski sustavi koji su uspjeli pre\u017eivjeti 90-te, prije svega brodogradili\u0161te 3. Maj i rije\u010dke sastavnice industrije nafte INA, zna\u010dajno su smanjili broj zaposlenih, nedovoljno ili zaka\u0161njelo ulagali u tehnolo\u0161ku obnovu, \u0161to je vodilo ga\u0161enju pojedinih postrojenja (rafinerija maziva na Mlaci) i akumuliranju negativnih poslovnih rezultata.<\/p>\n

Rije\u010dka luka, odnosno kompleks njezinih lu\u010dkih bazena, tako\u0111er je doprinijela negativnom trendu kroz veliki pad prometa roba i smanjenje broja zaposlenih za vi\u0161e od deset puta. Luka je uslijed nedovoljnih i strate\u0161ki vrlo dvojbenih ulaganja u modernizaciju te uslijed izostale dr\u017eavne potpore u izgradnji potrebne infrastrukture, prije svega nove \u017eeljezni\u010dke pruge, po\u010dela zna\u010dajno zaostajati za sjevernojadranskim konkurentima, posebno za slovenskom lukom Kopar koja je za vrijeme Jugoslavije po ostvarenom prometu roba i zaposlenosti bila znatno manja luka od Rijeke.<\/p>\n

Promjena ekonomske strukture grada<\/strong><\/p>\n

Uvozna orijentacija hrvatske dr\u017eavne ekonomske politike odnosno nekriti\u010dka integracija u globalno tr\u017ei\u0161te roba, usluga i financija potaknula je proces zna\u010dajnih promjena u ekonomskoj strukturi i dru\u0161tvenoj podjeli rada. Trgovina je izbila na prvo mjesto privrednih djelatnosti po prihodima i po broju zaposlenih. Rijeka kao nekad vode\u0107a industrijska i izvozna regija, s velikim poslovnim i industrijskim sustavima, nije uspjela ekonomski nadoknaditi njihovo propadanje, ali se uslijed velike prednosti ostvarene za vrijeme jugoslavenskog razdoblja i razvijene prate\u0107e uslu\u017ene i neprivredne infrastrukture zadr\u017eavala po inerciji iznad hrvatskog prosjeka razvijenosti i dohotka.<\/p>\n

Uz sektor trgovine, javna uprava i servisi postali su najve\u0107i poslodavci u Rijeci. Od nekada\u0161njih proizvodnih poduze\u0107a koja su zapo\u0161ljavala i do deset tisu\u0107a radnika, danas je najve\u0107i poslodavac Klini\u010dki bolni\u010dki centar Rijeka u kojem radi tri tisu\u0107e ljudi, dok je na tre\u0107em mjestu, iza trgova\u010dkog lanca Plodine, rije\u010dko Sveu\u010dili\u0161te sa otprilike dvije tisu\u0107e zaposlenih. U tom rangu je i jedinica lokalne samouprave Grad Rijeka koja zajedno sa svojim komunalnim dru\u0161tvima zapo\u0161ljava dvije tisu\u0107e ljudi. Promjene u ekonomskoj strukturi Rijeke ozna\u010dile su degradiraju\u0107i pomak od industrije i prometa kao izvoznih sektora koji proizvode kompleksne proizvode i\/ili prisvajaju zna\u010dajnu dodanu vrijednost, prema centralnom mjestu trgovine i raznih uslu\u017enih djelatnosti koje nemaju takav kapacitet.<\/p>\n

Gubitak centralne pozicije privrednih sektora sa zna\u010dajnom dodanom vrijedno\u0161\u0107u manifestirao se kao opadaju\u0107i trend ekonomskih, socijalnih i demografskih pokazatelja lokalne razvijenosti. Drugim rije\u010dima, Rijeka je od lokaliteta koji je predstavljao “lokomotivu” \u0161ireg ekonomskog i dru\u0161tvenog razvoja i gdje se radna snaga masovno doseljavala iz drugih krajeva, postao lokalitet koji zaostaje ili se razvija sporije od dr\u017eavnog prosjeka i iz kojeg ljudi iseljavaju u potrazi za boljom radnom i \u017eivotnom perspektivom. O rije\u010dkom usporavanju slikovito govori pokazatelj BDP-a “per capita” koji je u Rijeci 1995. godine bio 88% iznad hrvatskog prosjeka, da bi do 2010. godine pao na razinu 11% iznad tog prosjeka.<\/p>\n

Retorika vladaju\u0107eg SDP-a<\/strong><\/p>\n

Lokalna politi\u010dka vlast, koju prakti\u010dki od osamostaljenja Hrvatske i po\u010detka silazne putanje rije\u010dke ekonomije obna\u0161a Socijaldemokratska partija (SDP) i iz \u010dijih redova dolazi dugogodi\u0161nji gradona\u010delnik Vojko Obersnel, promjene u privrednoj strukturi Rijeke predstavlja kao proces transformacije prema “dru\u0161tvu znanja”, “kreativnim industrijama” i srodnim ideologemima koji u polju vladaju\u0107e ideologije aktiviraju asocijacijsku poveznicu s ekonomski najrazvijenijim centrima dana\u0161njeg kapitalizma i njihovim poslovnim i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim praksama. U skladu s time poseban naglasak stavljen je na razvojnu ulogu rije\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta kao visokoobrazovne i znanstvene institucije koja bi trebala proizvoditi sofisticirana tehnolo\u0161ka znanja, tr\u017ei\u0161no kompetitivne kadrove i razvijati inovacije u naju\u017eoj suradnji s privredom. Apstraktno su kopirani i formalno institucionalizirani odre\u0111eni mikro modeli, poput “poduzetni\u010dkih inkubatora” i “znanstveno-tehnolo\u0161kih parkova”, kakvi tako\u0111er postoje u razvijenijim kapitalisti\u010dkim centrima.<\/p>\n

No cijeli taj ideolo\u0161ki diskurs oko “nove ekonomije” i kopiranje institucionalnih mikro modela “sa Zapada”, umjesto preokretanja negativnih ekonomskih trendova s negativnim posljedicama po radnu ve\u0107inu, pokazuju se tek kao sredstva za konsolidaciju klasne vladavine lokalnih elita na kapitalisti\u010dkoj periferiji. Retorika vladaju\u0107ih oko “nove ekonomije” i institucionalne prakse koje ga prate nastoji zapravo sprije\u010diti politizaciju radne ve\u0107ine. Pored evidentne \u010dinjenice da eventualne “inovacije” ne mogu postati ekonomski zama\u0161njak u kontekstu uni\u0161tene industrijske baze, ta retorika slu\u017ei da uvede kompetitivne odnose me\u0111u radnicima. To jest, da za manjak poslova ne bude odgovorna ekonomska politika vladaju\u0107ih, ve\u0107 navodno neuklapanje \u0161irih slojeva radni\u0161tva u tehnolo\u0161ki zahtjevne suvremene uvjete rada.<\/p>\n

Navedena konsolidacija mo\u017ee se efektivno izazvati jedino ukoliko se problemu pristupi klasno-politi\u010dki, a ne tehni\u010dki. Pritom \u0107e od presudne va\u017enosti biti uspostava kolektivnog politi\u010dkog subjekta koji \u0107e biti u stanju “probiti” dominantno ideolo\u0161ko shva\u0107anje proizvodnih odnosa i “priu\u0161titi” radnoj ve\u0107ini nekonkurentske uvjete zajedni\u010dkog djelovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jadran Galenski Laboratorij (JGL), privatna farmaceutska tvrtka iz Rijeke, uzdizana u simbol uspje\u0161nosti rije\u010dke kapitalisti\u010dke tranzicije, nalazi se u ozbiljnim problemima. Izvozna tvrtka koja ve\u0107 du\u017ei niz godina…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9819,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,34],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[86],"class_list":["post-9802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-tranzicija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9802"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9802\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9855,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9802\/revisions\/9855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9819"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9802"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9802"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9802"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9802"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}