{"id":9771,"date":"2015-10-26T08:00:43","date_gmt":"2015-10-26T07:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9771"},"modified":"2015-10-26T10:23:53","modified_gmt":"2015-10-26T09:23:53","slug":"rat-protiv-krijumcara-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9771","title":{"rendered":"Rat protiv krijum\u010dara ljudi ili protiv izbjeglica?"},"content":{"rendered":"

Politika azila koju provodi Europska unija ne samo da izbjeglice prisiljava na riskantne i opasne rute, kao i na izlo\u017eenost policijskoj represiji, ve\u0107 uspostavlja i posebna tr\u017ei\u0161ta. Za po\u010detak ono navodno ilegalno, ali prili\u010dno tolerirano \u2013 tr\u017ei\u0161te krijum\u010darenja ljudi \u2013 a zatim kao odgovor i tr\u017ei\u0161te za fortifikacijsku opremu i avionske deportacije putem kojeg se javni novac prelijeva u privatne d\u017eepove.<\/strong><\/p>\n

“Iza tebe smrt. Ispred tebe more: novi \u017eivot ili smrt. Biraj.” Izjava je ovo koju je krijum\u010dar ljudi podrijetlom iz Turske rekao Baselu. Odluka koju je Basel, Kurd podrijetlom iz Sirije, morao donijeti u tom se trenutku ticala se pitanja da li da u\u0111e u gumenjak namijenjen transportu izbjeglica preko Mediterana ili ne. Put u Europu ovom rutom ko\u0161ta 800 eura. Umjesto Mediterana, Basel je odlu\u010dio do Zapadne Europe do\u0107i preko Bugarske, skriven u kamionu za gotovo dvostruku cijenu od 1500 eura. Posao krijum\u010dara ljudima ili kako sami sebe vole nazivati – “vodi\u010da”, po\u010dinje u Siriji. Putuje se preko Turske do Bugarske, preko Srbije i Hrvatske do cilja \u2013 \u0161engenske zone. Krijum\u010dari dolaze iz razli\u010ditih zemalja, a me\u0111usobno su organizirani u mre\u017ee koje djeluju u raznim gradovima i dr\u017eavama. Va\u017ean dio tog posla sastoji se od odr\u017eavanja dobrih odnosa sa lokalnim vlastima, poput primjerice policije. U izbjegli\u010dkom kampu u gradu Harmanli na jugu Bugarske, mogu\u0107e je vidjeti krijum\u010dare koji \u0161e\u0107u oko kampa i razgovaraju s izbjeglicama policiji ispred o\u010diju.<\/p>\n

Pregovaranje o cijeni s nekima od njih na tursko-bugarskoj granici \u010dinilo se kao najnormalnije ugovaranje puta s bilo kojim legalnim turisti\u010dkim agentom. Cijela ruta od Sirije do Njema\u010dke ko\u0161ta 10.000 eura. Iz Turske ih se u Bugarsku prevozi za 1500 do 2000 eura. Cijene variraju i ovisno o tome kojim prijevoznim sredstvom prelaze granicu: kamionom ili zelenim povr\u0161inama, hodaju\u0107i dva sata, \u010detiri ili dva dana. Ve\u0107ina izbjeglica koja se nalazi u Harmanliju u\u0161la je u Europsku uniju nekom od tih prijevoznih metoda, ali svakako pla\u0107aju\u0107i krijum\u010darima. Praksa pla\u0107anja krijum\u010darima za prelazak EU granice toliko je \u0161iroko ra\u0161irena da se ukorijenio naziv za te ljude: oni su nafrat<\/em>. “U mnogo izbjegli\u010dkih kampova nalaze se gotovo isklju\u010divo ljudi koji su granicu pre\u0161li pla\u0107aju\u0107i krijum\u010darima. To je za njih bio jedini na\u010din da se domognu EU”, obja\u0161njava nam krijum\u010dar s kojim razgovaramo u Harmanliju.<\/p>\n

Na putu ka Europi, veliki broj izbjeglica postao je \u017ertvom iznude ili su im krijum\u010dari prijetili na druge na\u010dine. \u010cest je slu\u010daj da krijum\u010dari oplja\u010dkaju izbjeglice kad ih izvedu iz \u0161uma kojima ih vode, ili ih izru\u010de izravno grani\u010dnoj policiji s kojom potom dijele plijen. Ovakve su prakse iznimno \u010deste, nesigurnost puta je izrazito visoka, stoga u Turskoj cvate novi biznis koji izbjeglicama omogu\u0107ava, no u biti ih primorava, da za cijene od nekoliko tisu\u0107a eura ostave stvari na “\u010duvanju” u depoziratnicama.<\/p>\n

Pitanje koridora
\n<\/strong><\/p>\n

No \u0161to uop\u0107e ljude primorava na “suicidalna” putovanja morem ili na pla\u0107anje 10.000 eura krijum\u010darima ako mogu jednostavno platiti avionsku kartu iz Turske za Njema\u010dku za 400 eura? Odgovor na ovo pitanje je kompleksan i le\u017ei u fortifikacijskoj politici Europske unije i naru\u0161avanjima ljudskih prava, izme\u0111u ostalog i onoga na azil i me\u0111unarodnu za\u0161titu kakvu formalno osiguravaju me\u0111unarodni propisi. Da bi uop\u0107e mogli tra\u017eiti azil, izbjeglice moraju fizi\u010dki biti na europskom tlu. Ukinuta je mogu\u0107nost da azil tra\u017ee u ambasadama u zemljama koje grani\u010de s ratom pogo\u0111enom zemljom odakle izbjeglice dolaze. \u0160panjolska je posljednja europska zemlja koja je ukinula ovu mogu\u0107nost, a to se dogodilo jo\u0161 2009. godine. Deklarativna zabrinutost europskih institucija o sudbini izbjeglica koje su krijum\u010dari prevarili ili su smrtno stradali na te\u0161ko prohodnim krijum\u010darskim rutama slu\u017ei prikrivanju licemjernih europskih politika azila za izbjeglice.<\/p>\n

Usprkos eskaliraju\u0107oj izbjegli\u010dkoj krizi u Europi i sve te\u017eim uvjetima putovanja, Europa i njezine susjedne zemlje jo\u0161 uvijek nisu dogovorile nu\u017eno potreban koridor koji bi ljudima omogu\u0107avao siguran i legalan put od ratom pogo\u0111enih zemalja do ciljanih zemalja Europske Unije. Suprotno tome, mnoge zemlje opasavaju sve ve\u0107i broj kilometara svoje granice ogradom, dok se istovremeno \u0161engenska pravila uru\u0161avaju. Zbog ovakvih fortifikacija jedini na\u010din da izbjeglice dospiju na europsko tlo i da tra\u017ee azil legalnim putem je da plate krijum\u010darima, ponekad i \u017eivotom, da ih provedu od to\u010dke A do to\u010dke B. Umjesto raspore\u0111ivanja vojske po granicama, Europska unija bi morala promijeniti politiku azila i osigurati legalne i sigurne na\u010dine dolaska u Europu ukoliko ne \u017eeli odgovornost za smrti izbjeglica dijeliti sa krijum\u010darima prema kojima deklarativno zauzima tako strog stav.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te “ilegalnih ljudi”<\/strong><\/p>\n

Prema nekim procjenama izbjeglice su krijum\u010darima za put u Europu ove godine platile preko 250 milijuna eura. Istovremeno, EU je potro\u0161ila milijune eura na podizanje ograda na granicama. Samo ma\u0111arske ograde ko\u0161tale su preko sto milijuna eura. Prema podacima organizacije<\/a> koja prikuplja statistike o izbjeglicama, EU od novca koji izdvaja za izbjegli\u010dku krizu svake godine potro\u0161i oko sto milijuna eura na dodatnu fortifikaciju granica. Ova se sredstva izdvajaju putem javnih prora\u010duna pojedinih zemalja \u010dlanica te potom posredstvom javnih natje\u010daja zavr\u0161avaju u rukama privatnih kompanija unajmljenih za postavljanje ograda. Istovremeno, EU najavljuje borbu protiv krijum\u010darenja ljudi s dodatnih 77 milijuna eura koje planira potro\u0161iti na dodatnu opremu za nadzor granica te vojnu opremu, uklju\u010duju\u0107i i plovila. Prema podacima Me\u0111unarodne organizacije za migracije<\/a>, u posljednjih deset godina vi\u0161e od 28.000 ljudi je poginulo poku\u0161avaju\u0107i prije\u0107i Mediteran u poku\u0161aju da se dokopa Europe, dok se samo u 2015. godini 30.000 ljudi nalazi u ovom po \u017eivot opasnom riziku. Ve\u0107ina ljudi koja je izgubila \u017eivot u Mediteranu dolazila je iz ratom pogo\u0111enih zemalja poput Libije, Somalije, Afganistana i Sirije.<\/p>\n

Aktualnim politikama azila, EU kr\u0161i ljudsko pravo na za\u0161titu od progona, odnosno pravo na azil, ali tako\u0111er i kriminalizira tra\u017eitelje azila koji nedokumentiranim na\u010dinima do\u0111u na europsko tlo, progla\u0161avaju\u0107i ih “ilegalnim” migrantima, dok se borba protiv krijum\u010dara la\u017eno ozna\u010dava “borbom protiv ilegalne imigracije”. Opravdanje bugarskog ministra obrane kojim je naredio raspore\u0111ivanje vojske na bugarskim granicama bila je upravo “borba protiv ilegalne imigracije”. Ma\u0111arska je donijela zakon kojim je omogu\u0107eno ka\u017enjavanje svih ma\u0111arskih gra\u0111ana koji ponude pomo\u0107 nedokumentiranom migrantu koji se na\u0111e u Ma\u0111arskoj. Tako se uz “borbu protiv ilegalne imigracije” svaka osoba koja pomogne izbjeglicama koje prolaze kroz Ma\u0111arsku, \u010dak i kad se radi o ugro\u017eenom \u017eivotu izbjeglice, nalazi u riziku da bude progla\u0161ena krijum\u010darem i kazneno gonjena. No upravo odbijanje EU da osigura legalne i sigurne koridore kroz europski teritorij omogu\u0107ava nastanak tr\u017ei\u0161ta krijum\u010darenjem ljudi. Koncept “ilegalne imigracije” proizvodi ono \u0161to antropolog Ruben Anderson naziva “industrijom ilegalnosti”. Radi se, paradoksalno, o potpuno legalnom tr\u017ei\u0161tu financiranim javnim novcem, porezima koje pla\u0107aju gra\u0111ani EU, a odnosi se na zatvaranje ili deportaciju ljudi. To tr\u017ei\u0161te uklju\u010duje npr. detencijske kampove za migrante, kao i policajce ili suce koji se bave ovim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Nasilne deportacije
\n<\/strong><\/p>\n

Izbjeglice koje pre\u0111u tursko-bugarsku granicu presre\u0107e policija te ih odvodi u detencijski centar u Elhovu. Prema podacima organizacije Migreurope<\/a> diljem Europe postoji preko 400 detencijskih kampova. Kamp u Elhovu je zatvorenog tipa, a situacija u njemu jednako je lo\u0161a kao u bilo kojem zatvoru. Ovaj kamp namijenjen je ljudima koje EU smatra “ilegalnima”, odnosno ljudima koji su nedokumentirano pre\u0161li EU granice, a nemaju boravi\u0161ne dozvole. Ovi kampovi nemaju regulirane propise koji azilantima osiguravaju sigurno prijavljivanje nasilja ili torture. Medijima su, naravno, pristupi ovim kampovima strogo ograni\u010deni, a ne provodi se niti nadzor nad policijskim tretmanom izbjeglica. Ovo su sve ishodi tr\u017ei\u0161ta “ilegalnosti” kojima treba dodati i ekspresne deportacije.<\/p>\n

Prema procjenama organizacija koje se bave nadzorom nad migracijama o\u010dekuje se deportacija 400.000 ljudi ozna\u010denih “ilegalnim imigrantima”. EU pritom ne mari za prakti\u010dki nepostoje\u0107u razliku izme\u0111u osoba koje bje\u017ee pred ratnim razaranjima (koje prema logici EU imaju pravo na azil) i osoba koje bje\u017ee od nasilja koje proizlazi iz ekstremnog siroma\u0161tva (koje prema logici EU nemaju pravo na azil). Nasilne deportacije nije nimalo lako provesti. Ve\u0107 su dokumentirani slu\u010dajevi smrti na ovim letovima, prisilne sedacije ljudi i upotreba nasilja. I ovaj dio politike vezane uz migracije tako\u0111er je dio tr\u017ei\u0161ta “ilegalnosti” jer masovne operacije zrakoplovnih deportacija podrazumijevaju jo\u0161 jednu tran\u0161u javnih sredstava preusmjerenih privatnim aviokompanijama.<\/p>\n

Bez promjene u migracijskoj politici, ni paneuropske inicijative poput “Izbjeglice, dobrodo\u0161li”, osim humanitarne nemaju nikakvu politi\u010dku mo\u0107 dok \u0107e se borba protiv krijum\u010dara prevoditi u sve vi\u0161e nasilja nad imigrantima, ali \u0107e istovremeno pove\u0107ati dobit vlasnicima aviokompanija i bud\u017eete namijenjene represivnom radu detencijskih kampova. Situacija je danas gotovo identi\u010dna u svim EU zemljama, stoga je prvo politi\u010dko pitanje za\u0161to kao gra\u0111ani Europske unije dozvoljavamo provedbu ovakve politike migracije. Drugo pitanje koje se postavlja ovdje je: koga brane ovakve politike? I od koga ih brane?<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cIza tebe smrt. Ispred tebe more: novi \u017eivot ili smrt. Biraj.\u201d Izjava je ovo koju je krijum\u010dar ljudi iz podrijetlom iz Turske rekao Baselu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9772,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[252],"class_list":["post-9771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9771"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9792,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9771\/revisions\/9792"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9771"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9771"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9771"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9771"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}