{"id":9762,"date":"2015-10-26T07:00:11","date_gmt":"2015-10-26T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9762"},"modified":"2015-10-26T08:04:00","modified_gmt":"2015-10-26T07:04:00","slug":"portugal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9762","title":{"rendered":"Nova epizoda kraha europske demokracije"},"content":{"rendered":"

Otprilike u isto vrijeme dok su se hrvatski mediji zabavljali<\/a> s predizbornim “prekora\u010divanjem” ustavnih ovlasti predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i nastojali doku\u010diti pi\u0161e li predsjednica sama fejsbuk statuse<\/a> i spada li ironija<\/a> u predsjedni\u010dke ovlasti, portugalski je predsjednik Anibal Cavaco Silva postizborno “prekora\u010dio” svoje ustavne ovlasti, za razliku od hrvatske predsjednice –\u00a0cinizmom<\/a>. Analogija nije samo efemerne naravi, Cavaco Silva biv\u0161i je \u010dlan konzervativne Socijaldemokratske stranke (PSD), koji se niti u predizbornoj kampanji nije libio koristiti predsjedni\u010dko mjesto kako bi podr\u017eavao biv\u0161u stranku. No njegova postizborna intervencija puno je ozbiljnije naravi od predsjedni\u010dinih fejsbuk statusa.<\/p>\n

Na portugalskim parlamentarnim izborima odr\u017eanim 4. listopada, koalicija “Portugal naprijed”, predvo\u0111ena PSD-om osvojila je najvi\u0161e glasova, malo vi\u0161e od 38%. Drugo mjesto je osvojila Socijalisti\u010dka partija (PS) lijevog centra s 32% glasova. Iako je desnica pobijedila, najve\u0107e iznena\u0111enje postigle su stranke ljevice, Lijevi blok s 10% glasova i Komunisti\u010dka partija (PCP) s malo vi\u0161e od 8% glasova. S obzirom na “rizik” koalicije s ljevicom, njen dobar rezultat nagovijestio<\/a> pregovore PSD-a i socijalista s namjerom da potonji podr\u017ee manjinsku vladu PSD-a, \u0161to portugalski ustav dopu\u0161ta. Ipak, postizborne intrige donijele su druk\u010diji scenarij – PS je neo\u010dekivano zapo\u010deo pregovore s ljevicom s kojom ukupno predstavlja vi\u0161e od 50% zastupnika u tamo\u0161njem parlamentu. I tu na scenu namijenjenu ustavnim ovlastima stupa predsjednik Anibal Cavaco Silva.<\/p>\n

Suspenzija demokracije<\/strong><\/p>\n

Predsjednik je mandat na raspolaganje i premijersko mjesto ponudio Pedru Passosu Coelhu, vo\u0111i konzervativnog PSD-a. Sama ta gesta, iako prili\u010dno problemati\u010dna, ne izlazi van ustavnog okvira budu\u0107i da je manjinska vlada sasvim legitimna. Me\u0111utim, ono \u0161to je bilo puno problemati\u010dnije su razlozi koje je predsjednik naveo u obra\u0107anju naciji i poja\u0161njenju odluke. Prema Cavacu Silvi, bilo bi preopasno za Portugal da Lijevi blok i komunisti do\u0111u na vlast: “U \u010detrdeset godina portugalske demokracije nijedna vlast nije ovisila o podr\u0161ci anti-europskih snaga, onih koji su provodili kampanje protiv Lisabonskog sporazuma, Ugovora o fiskalnoj stabilnosti, Ugovora o stabilnosti i rastu, koji su htjeli razmontirati monetarnu uniju i izvu\u0107i Portugal iz eurozone i NATO-a.” Tvrdi ni da sam tajming<\/em> nije dobar: “Ovo je najgori trenutak za radikalno mijenjanje temelja na\u0161e demokracije. (…) Nakon \u0161to smo iznijeli tegoban program financijske pomo\u0107i koji je uklju\u010divao velike \u017ertve, moja je du\u017enost, unutar ustavnih ovlasti, u\u010diniti sve \u0161to je mogu\u0107e da preveniram slanje la\u017enih signala financijskim institucijama, investitorima i tr\u017ei\u0161tima.”<\/p>\n

Dakle, portugalski predsjednik je samo dodatno potvrdio u kakvom je stanju demokracija na razini eurozone. Nakon \u0161to je Siriza morala pro\u0107i kroz petomjese\u010dne pregovore da bi svima bilo jasno kako izbori ne zna\u010de ni\u0161ta, u portugalskom slu\u010daju nastoji se izbje\u0107i i ta nepotrebna farsa. Iako se ovdje radi i o na\u010delno manje opasnom politi\u010dkom akteru. Odnosno, sama Socijalisti\u010dka partija nije u predizbornoj kampanji izlazila s jasnim i “opasnim” stavovima kontra politike \u0161tednje. I sasvim je izgledno da bi vladaju\u0107a koalicija s uklju\u010denim Lijevim blokom i Komunisti\u010dkom partijom prije degradirala ljevicu nego “ugrozila” kapital, kako to \u010desto biva<\/a> i u “normalnim” okolnostima kad stranke ljevice u\u0111u u koalicije sa socijaldemokratima, a kamoli u situaciji eksplicitne financijske i politi\u010dke om\u010de oko vrata.<\/p>\n

Slovenska perspektiva<\/strong><\/p>\n

S obzirom da slovenska koalicija Ujedinjene ljevice (ZL) u\u017eiva anketnu popularnost sli\u010dnu izbornim rezultatima Lijevog bloka i da funkcionira u sli\u010dnom okru\u017eju politi\u010dke dinamike periferne dr\u017eave eurozone, za komentar zbivanja u Portugalu i lekcije koje se iz njih mogu izvu\u0107i, zamolili smo Roka Kogeja, \u010dlana Vije\u0107a Inicijative za demokratski socijalizam, \u010dlanice koalicije ZL. Prema Kogeju, iz portugalskog slu\u010daju mogu se razabrati dvije lekcije za ljevicu. Prva je ta da discipliniranje europske ljevice ne\u0107e stati na Sirizi jer, sude\u0107i po izbornim rezultatima, nije proizvelo pri\u017eeljkivane i dovoljne politi\u010dke u\u010dinke, odnosno lijeve stranke i dalje posti\u017eu izborne pomake, iako daleko od Sirizinog uspjeha. Drugo, isti\u010de Kogej: “To zna\u010di da imamo prostora koristiti Sirizine pogre\u0161ke i propuste za reorijentaciju, reorganizaciju i rekompoziciju ljevice. Moramo ustanoviti demokratske i disciplinarne mehanizme kojima \u0107emo kontrolirati vodstva na\u0161ih partija. I moraju se partije okru\u017eiti sna\u017enim socijalnim pokretima i ne-partijskim institucijama koje \u0107e mo\u0107i artikulirati zahtjeve odozdo, pru\u017eati konstruktivnu kritiku i biti dru\u0161tveni oslonac u slu\u010daju te\u0161kih politi\u010dkih poraza koje nikad ne smijemo isklju\u010diti.”<\/p>\n

Na tom tragu Kogej zaklju\u010duje da je ova odluka portugalskog predsjednika zapravo dobra za tamo\u0161nju i europsku ljevicu jer je sprije\u010dila jo\u0161 jedno razo\u010daranje koje koalicija sa socijaldemokratima neminovno sa sobom nosi: “Europa se, na nacionalnom i internacionalnom nivou, pokazala nepodlo\u017enom reformama. Stoga, ciljevi i metode europske ljevice moraju biti radikalni kao i ovakav zaklju\u010dak.” S druge pak strane, iako je \u010dak i ameri\u010dki Forbes<\/a> iskazao zabrinutost zbog situacije u Portugalu, sumnjamo da su u Bruxellesu pretjerano zabrinuti. Naime, manjinska vlada sigurno ne\u0107e dobiti<\/a> podr\u0161ku u parlamentu, a s obzirom na portugalski ustav idu\u0107i se parlamentarni izbori (moraju biti najmanje pola godine nakon predsjedni\u010dkih koji se odr\u017eavaju u sije\u010dnju) ne\u0107e mo\u0107i odr\u017eati do druge polovice idu\u0107e godine. \u0160to zna\u010di paralizu politi\u010dkog sustava i tehni\u010dko upravljanje dr\u017eavom u tom periodu, \u0161to je ionako “propisano” europskim politikama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otprilike u isto vrijeme dok su se hrvatski mediji zabavljali s predizbornim “prekora\u010divanjem” ustavnih ovlasti predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i nastojali doku\u010diti pi\u0161e li predsjednica sama fejsbuk statuse i spada li ironija u predsjedni\u010dke ovlasti, portugalski je predsjednik Anibal Cavaco Silva postizborno “prekora\u010dio” svoje ustavne ovlasti, za razliku od hrvatske predsjednice – cinizmom…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9761,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,12],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-izbori","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9762"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9762\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9791,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9762\/revisions\/9791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9762"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9762"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9762"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9762"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}