{"id":9724,"date":"2015-10-22T09:55:55","date_gmt":"2015-10-22T08:55:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9724"},"modified":"2015-10-22T10:15:14","modified_gmt":"2015-10-22T09:15:14","slug":"europski-zidovi-i-nevoljki-zidari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9724","title":{"rendered":"Europski zidovi i nevoljki zidari"},"content":{"rendered":"

“Njema\u010dka policija za ogradu na granici s Austrijom”, “Raspad Plana C, sledi zid na granici sa Srbijom”, “Kaos na slovenskog granici” \u2013 od kad je Ma\u0111arska pro\u0161log petka “zatvorila granicu” i time promijenila rutu kretanja glavnine bliskoisto\u010dnih izbjeglica, regionalni mediji pr\u0161te od dramati\u010dnih naslova koji ne samo da neprecizno izvje\u0161tavaju o doga\u0111ajima, ve\u0107 se redovito pokazuju i kao \u2013 la\u017eni. Doista, situacija se promjenom rute doista pogor\u0161ala<\/a>, no to je posljedica prije svega “usporavanja” kretanja izbjeglica na kojem inzistiraju Austrija i Njema\u010dka, a koje hrvatske i slovenske institucije provode. Odre\u0111ivanje dnevnih kvota za ulaz u pojedinu zemlju prvo je stvorilo \u010depove<\/a> i prisililo izbjeglice na no\u0107enja u neprimjerenim uvjetima, a zatim je dovelo i do “proboja” granica<\/a> Srbije i Hrvatske, te Hrvatske i Slovenije, odnosno do ulaska u zemlju van predvi\u0111enih mjesta.<\/p>\n

Inzistiranje na \u0161to sporijem ulazu izbjeglica paradoksalno je stvorilo upravo onaj “problem” koji je tobo\u017ee trebalo sprije\u010diti \u2013 naime sada izbjeglice doista “nedokumentirano” ulaze u zemlje, pri \u010demu su prisiljene uklanjati ograde ili prehodati rijeku Sutlu. Model rje\u0161avanja “krize” kratkotrajnim smje\u0161tajem i organiziranim transportom do najbli\u017ee granice tako je djelomi\u010dno ugro\u017een. Iako su efekti o\u010diti, i ti\u010du se prije svega nepotrebnog ugro\u017eavanja zdravlja i sigurnosti izbjeglica u trenutku kada se pogor\u0161avaju i vremenske prilike, motivi za kompliciranje situacije ostaju sasvim misteriozni. Naime, ma\u0111arsko “zatvaranje granica” zapravo zna\u010di ukidanje do nedavno funkcionalnih koridora kretanja \u010dime se Ma\u0111arska, prema izjavama<\/a> glasnogovornika vlade Zoltana Kov\u00e1csa, zapravo obavezala na zbrinjavanje izbjeglica koje “legalno” zatra\u017ee azil u Ma\u0111arskoj, umjesto da ih samo transportira.<\/p>\n

Ukidanje tabua<\/strong><\/p>\n

Dakako, ma\u0111arska vlada nema nikakvu namjeru po\u0161tivati formalne me\u0111unarodne obaveze prema izbjeglicama dok god kao svoj primarni zadatak do\u017eivljava “\u010duvanje \u0161engenske granice”. Isti je imperativ navodno natjerao slovensku vladu na hitnu i ustavno vrlo upitnu promjenu uloge vojske kojoj su doslovno preko no\u0107i dane policijske ovlasti. U izjavi za Bilten, parlamentarna grupa Zdru\u017eene levice, jedine stranke koja je glasala protiv ovog poteza, navodi kako je zakon tim sporniji jer se ne definiraju “izvanredne situacije” ni podru\u010dja policijskog djelovanja vojske. To, obja\u0161njavaju, “otvara mogu\u0107nost za djelovanje protiv grupa unutar dr\u017eavnih granica” i predstavlja “ispunjenje \u017eelja autokrata”. “Koji su kriteriji kojima poslanici mogu aktivirati upotrebu doti\u010dnog zakona: je li to 100 prosvjednika na ulicama, 5000 izbjeglica na granici ili ne\u0161to posve tre\u0107e?”, pitaju u u ZL.<\/p>\n

Osim upotrebe vojske, i gradnja barijera je prestala biti tabu tema: odre\u0111ene \u017ei\u010dane barijere radi usmjeravanja prelazaka “zelene granice” ve\u0107 su postavljene na ulazu i u Sloveniju i u Hrvatsku. Podsjetimo, vojska i ograda dvije su metode koje su poslu\u017eile kao povod za zgra\u017eanja nad ma\u0111arskom vladom i politikom te sredstvo preko kojeg se utvr\u0111ivala razlika izme\u0111u “humanih vlada” i Ma\u0111arske kao europskog enfant terriblea<\/em>. Osim slovenskog ministra<\/a> unutarnjih poslova, mogu\u0107nost (dodu\u0161e samo “zadnju”) izgradnje op\u0161irnijih fizi\u010dkih barijera na granici najavili su i hrvatski premijer<\/a> i ministrica<\/a> vanjskih poslova, no “samo ako to naprave Austrija, Njema\u010dka i Slovenija”. Tako se klju\u010dna distinkcija izme\u0111u nehumanog orbanizma i pravog socijalnog i humanog europeizma hrvatske vlade pretvorila u pitanje \u2013 \u010dekanja instrukcija<\/a> iz Njema\u010dke.<\/p>\n

La\u017ena rje\u0161enja i izostale reakcije<\/strong><\/p>\n

Iako su najave o skoroj gradnji hrvatskog zida na granici sa Srbijom koje su se pojavile u pojedinim tabloidima po svemu sude\u0107i neto\u010dne (ili barem preuranjene), ipak je te\u0161ko ne primijetiti odre\u0111enu promjenu retorike hrvatskih du\u017enosnika u posljednjih par dana, kao i oprezno reteriranje od ranijeg kategori\u010dkog odbijanja<\/a> mogu\u0107nosti izgradnje ograde te otvaranje vrata za druge poteze u slu\u010daju “nu\u017ede”. Iz inicijative nevladinih udruga Dobrodo\u0161li, koja je do sad \u010desto hvalila<\/a> vladine stavove, ju\u010der nismo uspjeli dobiti komentar izjava premijera i ministrice o mogu\u0107em zidu. Ono \u0161to je tako ostalo neizre\u010deno nije samo kritika vladinog varljivog humanitarizma, ve\u0107 i upozorenje o opasnostima i neefikasnostima “\u017ei\u010danih” metoda. Naime, ako je usporavanje ulazaka u Sloveniju prisililo izbjeglice na prelazak Sutle, \u010demu sumnjati da bi gradnja ograde u Srijemu izbjeglice natjerala preko Drine, pa onda Save?<\/p>\n

Naposljetku, treba podsjetiti i kako su gradnje ograde u Bugarskoj i Gr\u010dkoj najodgovornije za prelaske preko Egejskog mora u klimavim \u010damcima i posljedi\u010dna utapanja. Niti jedan od zidova nije zaustavio kretanja, ali ih je u\u010dinio znatno opasnijima. Pitanje zida u tom smislu nije pitanje “tu\u017ene neizbje\u017enosti” niti legitiman “posljednji izbor nevoljkih zidara”. Fizi\u010dko zaustavljanje kretanja je la\u017eno rje\u0161enje koje nije samo neefikasno, ve\u0107 je i kontraproduktivno. Unato\u010d tome, ono je evidentno nametnuto u javni diskurz kao sasvim legitimno, bez adekvatne reakcije. Nakon najavljenog<\/a> europskog samita koji bi razgovarao o “razdvajanju izbjeglica od ekonomskih migranata”, odnosno tzv. profiliranju, “ne\u017eeljeni” bi se zidovi mogli naglo pojaviti kao jedina metoda da se takav plan provede. Ako do toga do\u0111e, kritike zidova post festum<\/em> mo\u0107i \u0107e samo evidentirati tragediju koju ne mogu sprije\u010diti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Njema\u010dka policija za ogradu na granici s Austrijom”, “Raspad Plana C, sledi zid na granici sa Srbijom”, “Kaos na slovenskog granici” \u2013 od kad je Ma\u0111arska pro\u0161log petka “zatvorila granicu” i time promijenila rutu kretanja glavnine bliskoisto\u010dnih izbjeglica, regionalni mediji pr\u0161te od dramati\u010dnih naslova koji ne samo da neprecizno izvje\u0161tavaju o doga\u0111ajima, ve\u0107 se redovito pokazuju i kao \u2013 la\u017eni…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":9725,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[38,30],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","country-hrvatska","country-slovenija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9724"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9729,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9724\/revisions\/9729"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9724"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9724"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9724"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9724"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}