{"id":964,"date":"2014-05-21T07:00:07","date_gmt":"2014-05-21T06:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=964"},"modified":"2021-02-25T11:06:46","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:46","slug":"antidrzavna-desnica-ili-o-politickom-uvozu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=964","title":{"rendered":"Antidr\u017eavna desnica ili o politi\u010dkom uvozu"},"content":{"rendered":"<style type=\"text\/css\"><!--\nP { margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); }P.western { font-family: \"Liberation Serif\",\"Times New Roman\",serif; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: \"DejaVu Sans\"; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: \"Lohit Hindi\"; font-size: 12pt; }\n--><\/style>\n<p><strong>Nakon iniciranja pro\u0161logodi\u0161njeg uspje\u0161nog referenduma o ustavnoj zabrani istospolnih brakova, hrvatski je \u201cnovi konzervativizam\u201d krajem pro\u0161log tjedna imao svoj veliki <em>coming out<\/em> u vidu festivala Kulfest. Na\u0161 reporter Mario Kika\u0161 izvje\u0161tava o tome kakve se politike kriju iza ovog \u201cnovog\u201d politi\u010dkog projekta i njegove borbe za hegemoniju unutar \u201ccivilnog dru\u0161tva\u201d.<\/strong><\/p>\n<p>Pro\u0161li tjedan se u zagreba\u010dkom hotelu Esplanada odr\u017ealo prvo izdanje Festivala progresivne kulture Kulfest. Najreprezentativniji primjerak zagreba\u010dke ferijalne arhitekture s kraja stolje\u0107a kao i organizacijski <i>impressum <\/i>kojeg su sa\u010dinjavale udruge <a href=\"http:\/\/www.vigilare.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Vigilare<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.cok.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Centar za obnovu kulture<\/a>, otkrivali su puno vi\u0161e o sadr\u017eaju ovog festivala, nego njegovo ime ili nadnaslov. Dokaz je to i nastavka svojevrsne borbe za pojmovnik koja se odvija paralelno s okr\u0161ajima na terenu ljudskih prava. I \u201ckultura\u201d i \u201cprogresivno\u201d su kroz tranzicijski period bili nosivi atributi NGO-sektora i jedine vidljive opozicije Tu\u0111manovu re\u017eimu. Kroz taj se period zagovarala jedna vrsta <i>kulturalizacije <\/i>politike koja je odjednom postala parola tzv. nove desnice. I dok se doma\u0107a liberalna tranzitologija upinjala da uspostavi <i>politi\u010dku kulturu<\/i>, poput izvitoperene sablasti iz budu\u0107nosti s le\u0111a im se pri\u0161uljala desna verzija tog istog zahtjeva kojom se tra\u017ei depolitizacija svih mjesta politi\u010dkog sukoba tj. \u201cstavljanje jasne razlike \u0161to je politi\u010dko pitanje, a \u0161to ne\u201d. Ili kako bez imalo ustezanja veli jedan od organizatora \u2013 \u201cameri\u010dki Hrvat\u201d <a href=\"http:\/\/narod.hr\/kultura\/bartulica-konzervativizam-nije-ideologija-rijec-je-o-zdravorazumskim-stavovima\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Stjepo Bartulica<\/a>: \u201cNa\u017ealost \u017eivimo u vremenu kad se sve politizira, sve postaje \u00a0predmet politike \u2013 neke stvari bi trebali posti\u0107i konsenzus o kojima politika ne mo\u017ee odlu\u010divati kao na primjer o privatnom vlasni\u0161tvu i pravu na \u017eivot\u201d.<\/p>\n<p>Posljednjih godina poja\u010danom inicijativom s desnice \u2013 civilni sektor dobiva posve nove oblike i sadr\u017eaje. Dugo vremena opstaju\u0107i kao sektor rezerviran za rad lijevo-liberalnih (i zadnje vrijeme eksplicitno lijevih) organizacija, civilni sektor je ovime dobio svoje juri\u0161nike s desna (pozicija koju su do tada dr\u017eale isklju\u010divo braniteljske udruge). Na valu referendumske pobjede, prodiru na teritorij civilnog dru\u0161tva s diskursom koji se na prvi pogled mo\u017ee \u010diniti uskla\u0111enim i dobro osmi\u0161ljenim desantom na demokratske i socijalne ste\u010devine. Me\u0111utim, ovaj festival koliko je god pokazao i potvrdio odre\u0111ene diskurzivne matrice i preokupacije tzv. nove desnice, toliko je ukazao i na ideolo\u0161ke razlike unutar konzervativnog civilnog sektora koje se svakako moraju uzeti u obzir u analizi politi\u010dkog terena, pogotovo u predstoje\u0107im izbornim ciklusima i koalicijskim aran\u017emanima. Naime, na festivalu je izostalo vidljivo prisustvo predstavnika inicijative U ime obitelji i njenih strana\u010dkih paravana (Hrast) kao i predstavnika Crkve u Hrvata koja je nedavno odaslala zaka\u0161njelu i paradnu poruku o \u201c<a href=\"http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/biskup-ivas-obnasatelji-vlasti-su-bescutni-a-radnik-je-ponizen-i-usutkan\/745079.aspx\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ekonomiji mo\u0107nih<\/a>\u201d s kojom se veliki dio sudionika festivala ne bi mogli slo\u017eiti bez obzira na vlastite osobne i poslovne veze s Kaptolom.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj Kulfesta se mo\u017ee svesti na tri odrednice prepisane iz promotivnog materijala: festival ljudskog dostojanstva, ekonomske slobode i kulture \u017eivota. Drugim rije\u010dima, rije\u010d je o asortimanu tipi\u010dnom za anglosaksonski ili jo\u0161 preciznije \u2013 ameri\u010dki konzervativizam poslije \u0161ezdesetih koji je stubokom promijenio ameri\u010dku politi\u010dku scenu i geografsku raspodjelu glasova te ideolo\u0161ko profiliranje dvije temeljne stranke. Na tom politi\u010dkom binarizmu i naslje\u0111u stasao je dio druge generacije postratne dijaspore koji povratkom na djedovinu \u017eeli iste politi\u010dke teme i odnose primijeniti i u novom domovinskom kontekstu. I to je vi\u0161e nego jasno stavljeno na znanje u pozdravnim govorima-ekspozeima \u0161efova dviju udruga koji cijeli doga\u0111aj organiziraju \u2013 Stjepe Bartulice (Centar za obnovu kulture) i Johna Vice Batarela (Vigilare). Rije\u010d je, po meni, i o najzanimljivijem dijelu cijelog festivalskog programa, makar su spomenuti akteri ne\u0161to sli\u010dno ve\u0107 izrekli u intervjuima objavljenima tijekom referendumske kampanje (po)sestrinske udruge U ime obitelji. Bartulica je smirenim i koherentnim govorom bez pateti\u010dnih i eksplicitnih agonisti\u010dkih vi\u0161kova pokazao vlastitu sliku konzervativizma i njezinih nosivih temelja u slu\u010daju suvremene Hrvatske: ekonomska sloboda i ograni\u010dena vlast (<i>limited government<\/i>), pravo na \u017eivot kao \u201ctemeljno ljudsko pravo izuzeto iz politike\u201d te Domovinski rat kao mjesto povijesne konstitucije nacije. John Vice Batarelo se u ne\u0161to zajapurenijem govoru okomio na dr\u017eavnu birokraciju kao pre\u017eitak socijalizma, a dr\u017eavu ozna\u010dio kao neprijatelja slobode pojedinca, ekonomije i \u017eivota <i>en g<\/i><span style=\"font-family: Liberation Serif,Times New Roman,serif;\"><i>\u00e9<\/i><\/span><i>n<\/i><span style=\"font-family: Liberation Serif,Times New Roman,serif;\"><i>\u00e9<\/i><\/span><i>rale <\/i>zajedno s (ne)vladinim sektorom.<\/p>\n<p>Tako da je, paradoksalno, Kulfest bio neka vrsta <i>antidr\u017eavnog<\/i> skupa \u0161to kroz tezu o kontinuitetu sada\u0161nje dr\u017eave i upravljanja sa socijalisti\u010dkim periodom, \u0161to kroz interpretaciju uloge dr\u017eave u \u201cnametanju\u201d \u201cradikalno ljevi\u010darske misli\u201d ili njenu \u201cregulatorsku\u201d ulogu u ekonomiji. Drugim rije\u010dima, ono \u0161to smo \u010duli prvog dana festivala prilagodba je na doma\u0107e uvjete klasi\u010dnih konzervativnih ideologema iz anglosaksonske tradicije koji puno vi\u0161e skrivaju nego \u0161to otkrivaju. Na trenutke je Batarelov govor zazvu\u010dao kao prepisan od glasnih <i>pundita<\/i> na ameri\u010dkim desnim TV i radio postajama koji su skloni generalizaciji i proizvoljnom stvaranju binarnih opreka, ali i izostavljanju presudne uloge dr\u017eave u uspostavljanju tzv. \u201cekonomskih sloboda\u201d. Konzervativizam je, u takvoj interpretaciji i<i> mishmashu, <\/i>i \u201crazmi\u0161ljanje u skladu sa zdravim razumom\u201d, ali i vjera u \u201cnepromjenjivost ljudske naravi\u201d. Rije\u010d je \u201cnovoj i progresivnoj ideji\u201d koja za cilj postavlja \u201cnegaciju ideologije\u201d \u0161to pokazuje uspjeh konzervativizma u anglosaksonskom svijetu u kojem \u201cnije do\u0161lo do radikalnih revolucija\u201d. U svakom slu\u010daju, ono \u0161to smo dobili od Batarela neka je vrsta poku\u0161aja prevo\u0111enja <i>na na\u0161ki <\/i>ju\u017eno-baptisti\u010dkih republikanskih floskula koje su, vjerujem, bile bitne u njegovom formativnom periodu. I on i Bratulica (a i neki glasovi iz publike) upravo su taj trenutak \u2013 politi\u010dkog odgoja u zrelim zapadnim dru\u0161tvima \u2013 isticali kao najva\u017eniji u njihovoj formaciji i \u017eelji da od Hrvatske naprave \u201cmalu Australiju\u201d. A u tome su im se isprije\u010dile vje\u010dne babaroge (ne)uspjeha desne dijaspore \u2013 socijalisti\u010dke i UDBA-\u0161ke strukture.<\/p>\n<p>I dok su nastupno predavanje i diskusija (u kojoj su sudjelovali jo\u0161 Nino Raspudi\u0107, Robin Harris, Damir Jeli\u0107 i Slaven Letica) izazvali veliki interes, drugi festivalski dan posve\u0107en ekonomskim temama bio je osjetno manje posje\u0107en. Kroz izlaganje doma\u0107ih ekonomskih blogera i teologa mogli smo svjedo\u010diti standardiziranom napadu na poreznu politiku i javni sektor te ponavljanje teze o kontinuitetu tranzicijske i socijalisti\u010dke ekonomske politike. Dr\u017eava je ozna\u010dena kao ko\u010dnica ekonomske slobode, a ekonomski rast kao jedini smjer i cilj. Kao rje\u0161enje situacije u kojoj se nalazimo, nekada\u0161nji savjetnik Margareth Thatcher, Robin Harris, bez puno oklijevanja ponudio je Pinochetov ekonomski model (uz ponavljanje citata: \u201cNever let a good crisis go to waste!\u201d), a od Luke Popova \u2013 neoliberalnog teologa \u2013 nau\u010dili smo da ukoliko postoji ekonomska sloboda, pitanje politi\u010dkog poretka je sekundarno pitanje. Vrhunac ovog emfati\u010dnog misnog slavlja desio se kroz pretvaranje krvi u burzovni indeks. Na \u201cnesmotrenu\u201d reakciju \u017eene iz publike (koja je eti\u010dki propitivala postupke financijskog sektor), pripadnik ugro\u017eenog stada zavapio je: \u201cGospo\u0111o, \u0161pekulacije su krvav posao\u201d. Kako kome! Tako je ova sesija poslu\u017eila kao svojevrsni <i>comic relief<\/i> izme\u0111u prvog dana i sredi\u0161njeg doga\u0111aja \u2013 nastupa izvjesne Lile Rose \u2013 ameri\u010dke \u201c<em>pro-life<\/em> aktivistice\u201d \u010diji je nastup autor ovog teksta propustio zbog proslave godi\u0161njice partizanskog proboja na Petrovoj Gori i Dana borbe protiv homofobije i transfobije. U svakom slu\u010daju, osim u euharistijske svrhe, drugi dan Kulfesta poslu\u017eio je i kao mjesto ekumenskog pomirenja (ako je ikad do sukoba do\u0161lo) izme\u0111u \u201cklasi\u010dnih\u201d i \u201ckonzervativnih\u201d liberala \u0161to je naglasio i sam moderator tribine Davor Hui\u0107. Kako se pokazalo, jedina bitna razlika izme\u0111u njih je tretman abortusa o kojem se u ovom kontekstu i nije raspravljalo \u2013 jer ekonomija rasta je bitnija od rasta fetusa.<\/p>\n<p>Kao <em>leitmotiv<\/em> Kulfesta, izdvojio bih upravo tretman i vi\u0111enje <i>dr\u017eave<\/i> u svim njezinim posredni\u010dkim ulogama. Inscenirani sukob dr\u017eave i desnog nevladinog sektora tijekom referendumske kampanje 2013. godine poslu\u017eio je kao izvrstan pokreta\u010d desne mobilizacije, ali i artikulacije samog karaktera dr\u017eave i njegove budu\u0107e uloge. Dr\u017eava je poistovje\u0107ena s lijevo-liberalnom Vladom za \u010dije je vrijeme socijalna funkcija dr\u017eave do\u017eivjela najve\u0107i udar \u0161to se, naravno, nije problematiziralo niti su se isticale posljedice tih tendencija po strukturu obitelji kao vrhovne kategorije kampanje i diskurza tzv. nove desnice. Korak dalje (ili korak unazad) od svojih kampanjskih drugova, oti\u0161li su Batarelo i Bartulica ovim festivalom, iscrtavaju\u0107i njima su\u0161tinsku poveznicu izme\u0111u regulatorne uloge dr\u017eave u domeni ljudskih prava, regulacije \u017eenskog tijela i ekonomske slobode, zahtijevaju\u0107i isto tako su\u0161tinsku transformaciju te dr\u017eave po principima tzv.<i> limited government<\/i> u \u010demu su trenutno najglasniji borci protiv porezne politike i zdravstvenog osiguranja u SAD-u udru\u017eeni kroz desni\u010darski pokret <i>Tea Party<\/i>. Batarelo i Bartulica su djeca te \u0161kole politi\u010dke misli i u tome vide budu\u0107nost Hrvatske koja bi trebala postati mala Amerika\/Australija slobodnih poduzetnika \u0161to se nekoliko puta ponovilo kroz izlaganja razli\u010ditih govornika. Pritom su svjesni da je za takav poduhvat potreban jedan intenzivan ideolo\u0161ko-edukacijski rad koji \u0107e iz kolektivnog pam\u0107enja izbrisati naslje\u0111e socijalizma kao \u0161to su institucije socijalne dr\u017eave (kao servis i potpora egzistenciji gra\u0111ana), radno mjesto kao mjesto politi\u010dkog antagonizma ili pravo na poba\u010daj.<\/p>\n<p>Kako za takav poduhvat nisu dovoljni neimenovani privatni financijeri (kojima se zahvaljuju izostavljaju\u0107i njihove identitete \u0161to je, u najmanju ruku, nepristojno) nego i ja\u010da politi\u010dka infrastruktura \u2013 Vigilare i COK otvoreno koketiraju s HDZ-om u kojem se de\u0161ava unutarnji sukob (ili se bar takvim prikazuju) izme\u0111u neke vrste osamljene kejnzijanske pozicije (<a href=\"http:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/hrvatska\/327074\/HDZ-ovac-Maric-Moramo-uvazavati-i-Marxa.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Goran Mari\u0107<\/a>) ili kr\u0161\u0107ansko-socijalne (<a href=\"http:\/\/www.hkv.hr\/hrvatski-tjednik\/16684-akademik-z-reiner-sto-znaci-demokrscanstvo-danas-u-hrvatskoj.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u017deljko Reiner<\/a>) i neoliberalnih barjaktara (<a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/velika-analiza-hdz-ovog-programa-za-spas-hrvatske--stare-vizije-nas-ne-mogu-spasiti-hrvatsku--gdje-su-reforme--\/1176170\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Martina Dali\u0107, Ivan Domagoj Milo\u0161evi\u0107<\/a>). Potonji odgovaraju upravo COK-Vigilare viziji doma\u0107e ekonomije \u2013 ali su izostali s Kulfesta na kojem je HDZ predstavljao Damir Jeli\u0107 koji nije dao do znanja da ba\u0161tini tu politi\u010dku tradiciju. Me\u0111utim, rije\u010d je o svojevrsnom sukobu s margine, jer kao \u0161to vidimo Karamarko je pribjegao starom dobrom izvla\u010denju komunisti\u010dkih babaroga u discipliniraju vlastitog bira\u010dkog tijela. Ideolo\u0161ka nadgradnja i izbor izme\u0111u ponu\u0111enih modela, o\u010dito je ostavljen za neka vremena poslije izbora. Me\u0111utim, Kulfest je, ako i\u0161ta, pokazao koliko se uspje\u0161no ta dva tropa: mala dr\u017eava i \u201cjugofobija\u201d mogu zamotat u jako dobar predizborni proizvod, posebice u kontekstu nepostoje\u0107e ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161li tjedan se u zagreba\u010dkom hotelu Esplanada odr\u017ealo prvo izdanje Festivala progresivne kulture Kulfest. Najreprezentativniji primjerak&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":963,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,74],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-kultura","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=964"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36891,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/964\/revisions\/36891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=964"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=964"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=964"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=964"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}