{"id":9638,"date":"2015-10-20T06:00:19","date_gmt":"2015-10-20T05:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9638"},"modified":"2015-10-20T08:20:07","modified_gmt":"2015-10-20T07:20:07","slug":"albanski-poucak-o-medijima-i-korupciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9638","title":{"rendered":"Albanski pou\u010dak o medijima i korupciji"},"content":{"rendered":"

Me\u0111ustrana\u010dke optu\u017ebe za korupciju presudno obilje\u017eavaju politi\u010dku atmosferu u svim tranzicijskim zemljama. Albanija stoga ne predstavlja nikakvu iznimku, ali povremeno privu\u010de pa\u017enju neobi\u010dnijim instrumentima u tim obra\u010dunima. Tako je nedavno vlada na \u010dijem je \u010delu Edi Rama, a sa\u010dinjavaju je Ramina Socijalisti\u010dka stranka (PS) i koalicijski partner Socijalisti\u010dki pokret za integraciju (LSI), pokrenula<\/a> vlastiti web portal na kojem \u0107e opovrgavati optu\u017ebe za korupciju koje iznose mediji i opozicijska Demokratska stranka (PD).<\/p>\n

Portal je lansiran uz prate\u0107u video snimku obra\u0107anja vladinog “direktora za komunikaciju”, ili popularnim rje\u010dnikom PR stru\u010dnjaka, Endrija Fuge koji je naglasio kako je rije\u010d o anti-difamacijskoj inicijativi. Pored osnovnog zadatka da odbija optu\u017ebe iz PD-a i ispravlja medijske napise, svrha portala bi bila i u pridono\u0161enju ve\u0107oj transparentnosti rada vlade. Tu svrhu dodatno je nazna\u010dio i premijer Rama u svom fejsbuk postu. Prema Rami, ovim se potezom eliminira suvi\u0161ni dru\u0161tveni i politi\u010dki faktor, mediji, zapravo nepotrebna instanca koja prisiljava vladu da prema narodu komunicira koriste\u0107i “politi\u010dke retori\u010dke rukavice”. Pokretanjem vladinog portala izli\u0161nima postaju oni koji navodno iskrivljuju stvarnu sliku.<\/p>\n

No ono \u0161to je u Raminoj argumentaciji vrijedno pa\u017enje razumijevanje je uloge medija. Oni nisu optu\u017eeni u klasi\u010dnoj maniri da izravno distorziraju dru\u0161tvenu realnost ve\u0107 su krivi zato jer je vlast zbog njihovog samog postojanja prisiljena koristiti “politi\u010dke retori\u010dke rukavice”, odnosno biti neiskrena u komunikaciji s gra\u0111anima. Rama nije do kraja izveo svoju teoriju politi\u010dke optike, ali mo\u017eemo pretpostavljati da u paru s medijima prepreku u komunikaciji\u00a0\u010dini i samo postojanje opozicije. Potpuna politi\u010dka transparentnost pojavljuje se isklju\u010divo u konstelaciji u kojoj su zastupljeni jedino vlast i narod.<\/p>\n

Zanemareni uvjeti dru\u0161tvene transparentnosti<\/strong><\/p>\n

Ovo nije prvi put da albanska vlada nastoji ostvariti “izravnu” komunikaciju s narodom putem interneta. Samo \u0161to je u pro\u0161lom poku\u0161aju komunikacijski sadr\u017eaj trebao dolaziti odozdo. Naime, vlada je u velja\u010di ove godine izradila sajt na kojem su gra\u0111ani mogli anonimno prijavljivati slu\u010dajeve navodnih podmi\u0107ivanja. Nekoliko prijava je kasnije objavljeno, no nikakvi podaci o eventualnoj obradi i rje\u0161avanju tih prijava nisu dostupni.<\/p>\n

Me\u0111u onima koji oprezno, ali blagonaklono gledaju prema vladinim naporima ka navodno transparentnijoj vladavini, isti\u010du se prigovori o nedostatnosti takvog instrumenta. Da bi vlada zaista bila transparentna, prema njihovom poimanju, morala bi na novoosnovanom portalu objavljivati sve tokove javnog novca, prihode i rashode. Iako je politika “otvorenih knjiga” jedan od preduvjeta bilo kakve demokratske vladavine i ona ostaje nedostatna u svom dosegu. Prvo, za\u0161to ostati na vladi? Za\u0161to ne uklju\u010diti i privatna poduze\u0107a koja su tako\u0111er dionici korupcijskih procesa? Drugo, na nivou obja\u0161njenja politi\u010dko-ekonomskih odnosa, izolirana politika “otvorenih knjiga” implicira da su ekonomske neda\u0107e rezultat individualne koruptivnosti politi\u010dkih du\u017enosnika, odnosno nezgodne karakterne osobine kojoj je stalno potrebna korekcija.<\/p>\n

Me\u0111utim, sagledamo li tranzicijsku putanju Albanije ili bilo koje druge zemlje, vidjet \u0107emo da su korupcijski skandali i njihovi politi\u010dki izrazi sastavan dio procesa restauracije kapitalizma i dinamike kapitalisti\u010dke konkurencije koja se ne mo\u017ee odvijati neovisno od dr\u017eave kao njenog koordinatora i regulatora. U tom procesu stranke postaju politi\u010dke poluge pojedinih frakcija<\/a> kapitala koje nastoje putem dr\u017eavnih mjera ili protekcija priskrbiti prednosti i privilegirane pozicije na tr\u017ei\u0161tu. I to nije neka endemska boljka “kontroverznih” balkanskih poduzetnika stasalih po\u010detkom devedesetih u ovda\u0161njoj prvobitnoj akumulaciji. Korupcijski skandal u Albaniji vezan uz prodaju elektrodistribucije jednoj \u010de\u0161koj kompaniji i pretpostavke da u trenutnim sukobima Edi Rama igra ulogu politi\u010dkog pokrovitelja njema\u010dkog kapitala koji \u017eeli u\u0107i na albansko tr\u017ei\u0161te, sugeriraju da je korupcija neizostavni dio borbe na tr\u017ei\u0161tu bez obzira na geografske koordinate. \u0160to nas navodi na zaklju\u010dak da jedini prikladni instrument dostizanja ve\u0107e razine dru\u0161tvene transparentnosti predstavlja pritisak odozdo od onih koji u tim borbama gube neovisno koja od “zara\u0107enih” strana pobijedi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111ustrana\u010dke optu\u017ebe za korupciju presudno obilje\u017eavaju politi\u010dku atmosferu u svim tranzicijskim zemljama. Albanija stoga ne predstavlja nikakvu iznimku…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9641,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[127,28],"theme":[458,456],"country":[65],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-korupcija","tag-mediji","theme-drustvo","theme-politika","country-albanija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9638"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9657,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9638\/revisions\/9657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9638"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9638"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9638"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9638"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}