{"id":9629,"date":"2015-10-20T08:07:23","date_gmt":"2015-10-20T07:07:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9629"},"modified":"2017-07-03T11:16:17","modified_gmt":"2017-07-03T10:16:17","slug":"akumulacija-izvlastenjem-slucaj-rosia-montane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9629","title":{"rendered":"Akumulacija izvla\u0161tenjem: slu\u010daj Ro\u0219ia Montane"},"content":{"rendered":"

Koruptivna sprega izme\u0111u multinacionalnih kompanija i rumunjske dr\u017eave nalazila se u fokusu ve\u0107ine pregleda situacije u\u00a0Ro\u015fia Montani, rumunjskom selu koje je postalo popri\u0161te sna\u017enog otpora eksploataciji prirodnih resursa i ekolo\u0161ki neodr\u017eivim projektima. Pritom su se zanemarivala proturje\u010dja i dileme pred kojima se nalazi lokalno stanovni\u0161tvo rastrgano izme\u0111u ekonomskih potreba i ugro\u017eenosti \u017eivotne sredine.<\/strong><\/p>\n

Maleno planinsko selo imena Ro\u0219ia Montan\u0103 i mega-rudnici \u010dija je izgradnja planirana na mjestu tog sela, dobro su poznat slu\u010daj u Rumunjskoj, ali i u me\u0111unarodnoj javnosti. Borba za Ro\u015fia Montanu vodi se ve\u0107 du\u017ee od desetlje\u0107a, a izme\u0111u ostalog upravo je ona zapalila najve\u0107e gra\u0111anske proteste u postsocijalisti\u010dkoj Rumunjskoj\u00a0koje se naknadno poku\u0161avalo prozvati “Rumunjskom jeseni” (po uzoru na Arapsko prolje\u0107e ili Tursko i Brazilsko ljeto). Pritom, kad ka\u017eem gra\u0111anske proteste, \u017eelim re\u0107i da se radi o protestima koji nisu ni na koji na\u010din bili vezani uz bilo koju politi\u010dku stranku kao ni uz sindikate. Aktivisti i prosvjednici ustali su protiv mega eksploatacije prirodnih resursa, poput zlata, koje se rudari metodom cijanizacije<\/a> koja je izrazito \u0161tetna po okoli\u0161. Rije\u010d je o procesu ekstrakcije zlata iz stijena otopinama cijanida, a njime se omogu\u0107ava izdvajanje zlata gotovo u potpunosti, \u010dak i iz najsiroma\u0161nijih stijena. Koristi se posljednjih stotinjak godina, omogu\u0107iv\u0161i pritom izra\u017eeniji porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina. Me\u0111utim, cijanizacija zahtijeva stvaranje umjetnih jezera cijanida koja potom godinama isparavaju nakon \u010dega na dnu ostaje talog cijanida.<\/p>\n

Mega-rudnik predvi\u0111en za Ro\u0219ia Montanu uklju\u010duje i izgradnju brane visoke gotovo 190 metara i povr\u0161inu jezera od 4 kvadratna kilometra. Aktivisti se protive ovom procesu kao i korupciji na dr\u017eavnom nivou koja multinacionalnim korporacijama omogu\u0107ava rudarenje bez brige za okoli\u0161 i lokalnu zajednicu. Vlasti su pritom aktiviste ozna\u010dile kao teroriste i eko-anarhiste, poku\u0161avaju\u0107i skrenuti pozornost sa sadr\u017eaja protesta difamacijom prosvjednika. Protesti su sre\u0107om uspjeli privu\u0107i dovoljnu pa\u017enju javnosti na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini zahvaljuju\u0107i \u010demu je zaustavljena nova runda uni\u0161tavanja ve\u0107 devastiranog okoli\u0161a, a korporacija RMGC (Ro\u015fia Montan\u0103 Gold Corporation) obustavila je sve radnje na ovom podru\u010dju, uklju\u010duju\u0107i i nova zapo\u0161ljavanja, te je podigla tu\u017ebu protiv dr\u017eave zahtijevaju\u0107i visoke kompenzacijske naknade.<\/p>\n

Lokalni kontekst<\/strong><\/p>\n

Obustava rudarenja jedne kompanije ne rje\u0161ava na\u017ealost problem u cijelosti jer ne postoje mehanizmi koji bi onemogu\u0107ili nova rudarenja drugim kompanijama zainteresiranima za ekstrakciju profita eksploatacijom prirodnih resursa ovog kraja. Doista, upravo ovaj proces \u2013 pripreme projekata cijanizacije ruda \u0161to ih predla\u017eu ostale globalne korporacije \u2013 mo\u017eemo vidjeti na drugim lokacijama bogatima prirodnim resursima diljem Rumunjske. Usprkos ogromnim \u0161tetama koje ovakvi projekti nose lokalnoj zajednici u dru\u0161tvenom i ekonomskom smislu, ali i uni\u0161tavaju lokalne ekosustave, rasprava o Ro\u0219ia Montani primarno je bila fokusirana na pitanja korupcije u Rumunjskoj. Interes javnosti svodio se i na analize globalnih dinamika multinacionalnih korporacija \u0161to izvla\u010de koristi slu\u017ee\u0107i se korupcijom uz istovremene difamacije “balkanskog” tipa kapitalizma koji navodno tek mora razviti institucionalne i kulturolo\u0161ke promjene kakve zahtijeva “normalno” funkcioniranje slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Upravo zbog toga, u ovom tekstu fokus stavljam na lokalnu zajednicu \u2013 na ljude pogo\u0111ene skiciranim procesom, odnosno “kapitalnim investicijama” korporacija poput RMGC-a.<\/p>\n

Kako bi se bolje razumio kontekst Ro\u0219ia Montane nu\u017eno je i ovaj put krenuti od promjena nastalih tranzicijom, preska\u010du\u0107i pritom lako dostupne povijesne informacije koje se ti\u010du dvije tisu\u0107e godina duge povijesti rudarenja na ovim prostorima ili broja izrazito vrijednih galerija ili pak \u010dinjenice da bi cijeli ovaj kraj mogao i trebao biti pod me\u0111unarodnom za\u0161titom UNESCO-a. Umjesto toga, fokusirat \u0107u se na obja\u0161njenje aktualne situacije u kojoj su, do pobune ljudi, korporacije prakti\u010dki imale slobodne ruke, isti\u010du\u0107i pritom na koje je na\u010dine rumunjska tranzicija omogu\u0107ila ovakav razvoj doga\u0111aja. Pritom ne \u017eelim kazati kako je ovo jedini ovakav zabilje\u017een slu\u010daj u svijetu, ve\u0107 upravo suprotno, ilustracijom jo\u0161 jednog slu\u010daja ukazati na sistemsko djelovanje kapitala na dru\u0161tvenu, ekonomsku i ekolo\u0161ku \u0161tetu po lokalnu zajednice.<\/p>\n

Javnost je dobro upoznata s narativom o razvoju kapitalizma u Isto\u010dnoj Europi, a Rumunjska specifi\u010dnost u tom se smislu nalazi u tome da je odre\u0111ena koli\u010dina vlasni\u0161tva iz ruku dr\u017eave pre\u0161la u ruke pojedinih privatnih lica koji su bili blisko povezani sa Securitateom<\/a> (biv\u0161om rumunjskom tajnom slu\u017ebom). Ubrzana privatizacija dr\u017eavnih poduze\u0107a, demontiranje industrije izgra\u0111ene u socijalizmu i njena rasprodaja “do isteka zaliha” te posljedi\u010dno osiroma\u0161enje naroda dio su strategije uspostave kapitalizma u postsocijalisti\u010dkim zemljama poznate kao tranzicija. Dva su aspekta rumunjske tranzicije posebno va\u017ena za temu Ro\u0219ia Montane: prvi je prijenos relevantnih informacija koji se doga\u0111ao uzdu\u017e linije prijenosa kapitala iz dr\u017eave na privatna lica, a drugi je fundamentalna transformacija malih ruralnih i\/ili industrijaliziranih zajednica.<\/p>\n

Linije (dis)kontinuiteta<\/strong><\/p>\n

U dr\u017eavi poznatoj po izrazito razgranatim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama, linije prijenosa informacija imale su va\u017eniju dru\u0161tvenu funkciju od pukog u\u010dinka stvaranja straha i paranoje. Naime, strate\u0161ki bitne informacije koje su u doba socijalizma bile dostupne samo dr\u017eavnim kadrovima i kori\u0161tene samo u interesu dr\u017eave, u tranziciji postaju dostupne najvi\u0161em ponu\u0111a\u010du na tr\u017ei\u0161tu. U ovakvom kontekstu pojavio se ve\u0107i broj biv\u0161ih obavje\u0161tajaca Securitatea, poput Franka Timi\u0219a<\/a>, koji su profitirali od prodaje klasificiranih dr\u017eavnih tajni multinacionalnim kompanijama. Dobar primjer tranzicije dr\u017eavnih tajnih slu\u017ebi u kapitalisti\u010dki svijet industrijske \u0161pijuna\u017ee predstavlja spajanje dr\u017eavne firme Minvest Deva s korporacijom Gabriel Resources \u2013 rudarskom kompanijom koju financiraju veliki globalni igra\u010di i milijarderi poput Bennyija Steinmetza, Johna Paulsona i Thomasa Kaplana. Prava na upravljanje starim rudnicima dana su jo\u0161 devedesetih godina dr\u017eavnoj firmi koja je kasnije zdru\u017eena s firmom European Goldfields i time postala ve\u0107inski privatna kompanija Deva Gold. Nakon udru\u017eivanja dviju kompanija, prava na ekstrakciju ruda pre\u0161la su na sada privatnu kompaniju Deva Gold bez ikakvih obustava koncesija i bez promjene uvjeta koncesije. Nicolae Stanca, aktualni predsjednik Deva Golda koji je devedesetih godina, kada je do\u0161lo do prijenosa koncesije, bio upravitelj dr\u017eavne rudarske kompanije otvoreno je javnosti priznao da je bio u posjedu tajnih dr\u017eavnih informacija o vrijednim depozitima ruda.<\/p>\n

Drugi aspekt ti\u010de se demontiranja industrije izgra\u0111ene u socijalizmu \u0161to je odre\u0111ena podru\u010dja Rumunjske ostavilo u stanju totalnog siroma\u0161tva jer su poslovi koji su odr\u017eavali ekonomiju tih podru\u010dja propali preko no\u0107i. Visoka inflacija i rast cijena prisilili su ljude na emigraciju jer je to bio jedini na\u010din da svojim obiteljima osiguraju bolji \u017eivot. U slu\u010daju osiroma\u0161enja kraja Ro\u0219ia Montane, presudna je bila kombinacija faktora deindustrijalizacije i \u010dinjenice da se radi o ruralnom kraju gdje je u slu\u010daju nestanka postoje\u0107ih poslova znatno te\u017ee proizvesti nove poslove, ali je te\u017ee i odr\u017eati prethodno ste\u010dena prava nego \u0161to je to u urbanim sredinama. Danas je Ro\u0219ia Montana zakonski definirana kao mono-industrijsko podru\u010dje prikladno za djelatnosti rudarenja ali zakonski nije predvi\u0111eno da se na ovom podru\u010dju razvija turizam ili sitno poduzetni\u0161tvo, \u0161to su grane koje imaju ekonomski potencijal i koje bi uz malo podr\u0161ke mogle procvasti (primjerice, sto\u010darstvo koje je tradicionalna djelatnost u ovom kraju trenutno nema nikakve osigurane preduvjete za razvoj, premda ima mnogo potencijala za razvoj).<\/p>\n

Primarni razlog ovakvom neujedna\u010denom i neodr\u017eivom razvoju ove regije je konsenzus biznisa i lokalnih vlasti da rudarenje ima prioritet nad svim ostalim ekonomskim aktivnostima. No treba imati na umu da premda govorimo o lokalnoj zajednici u Ro\u0219ia Montani, ova “zajednica” ve\u0107 godinama prolazi kroz proces depopulacije, dok se preostalo stanovni\u0161tvo politi\u010dki pozicioniralo za ili protiv korporacija i rudarenja (ovisno o tome da li su egzistencijalne uvjete mogli odr\u017eati na koji drugi na\u010din osim pristankom uz korporacije). Na smanjenje broja stanovnika ne utje\u010de samo \u010dinjenica da su dio sela kupile korporacije, a tamo\u0161nje ljude preselile u najbli\u017ee gradove u okolici, poput Alba Iulie, ve\u0107 i na u\u010dinak koji je sama prisutnost velikih korporacija imala na lokalnu zajednicu. Da bi RMGC mogao po\u010deti izgradnju svog megarudnika, bilo je potrebno preseliti \u010ditavo selo. Bilo je dovoljno da makar jedna osoba s vlasni\u0161tvom zemlje na mjestu \u017eeljenog rudnika odbije preseljenje da cijeli projekt bude doveden u pitanje.<\/p>\n

Otpor ili preseljenje<\/strong><\/p>\n

Sre\u0107om, upravo se takvo ne\u0161to i dogodilo. Skupina seljana udru\u017eila se u organizaciju Alburnus Maior i povela otpor protiv rudarskih korporacija. \u010clanovi Alburnus Maiora odbili su preseljenje u Alba Iuliu, a ono \u0161to je po\u010delo kao otpor nekoliko ljudi iz ruralnog dijela Rumunjske, kulminiralo je najve\u0107im socijalnim nemirima u postsocijalisti\u010dkoj Rumunjskoj. No dio lokalne zajednice potez pobunjenog dijela stanovni\u0161tva nije vidio kao herojski \u010din suprotstavljanja samovolji velikih korporacija, niti ih je ovaj razvoj doga\u0111aja naveo da i oni odbiju prodati svoju zemlju. Njihovi razlozi nisu unisoni i treba ih uzeti u obzir. Za jedne se radilo o nemogu\u0107nosti daljnjeg odr\u017eavanja ku\u0107anstva (npr. stariji ljudi kojima djeca \u017eive u gradovima ili u inozemstvu i kojima je te\u0161ko \u017eivjeti samima), a drugi, mla\u0111i, \u017eeljeli su perspektivniju budu\u0107nost od \u017eivota u malom planinskom selu. Lagodna pozicija osude jednih ili drugih podrazumijeva osigurane materijalne uvjete koji su \u010desto preduvjet \u010dak i aktivisti\u010dke socijalne borbe, no to ne zna\u010di da trebamo ignorirati faktore koji oblikuju dru\u0161tvene odnose u nekoj mikrosredini.<\/p>\n

Dakle, ne radi se o tome da je okoli\u0161 oko Ro\u0219ia Montane devastiran i dru\u0161tvena zajednica podijeljena i zava\u0111ena radi toga \u0161to je jedan dio ljudi “lo\u0161” ili “zao” pa su odlu\u010dili oti\u0107i bez borbe. Radi se o tome da firme s ogromnim financijskim sredstvima i sa sna\u017enom dr\u017eavnom podr\u0161kom eksploatiraju prirodne resurse ne po\u0161tuju\u0107i ekolo\u0161ke, kulturne ili politi\u010dke potrebe male ruralne zajednice za koju ionako nitko ne mari i koja je razmatrana isklju\u010divo s obzirom prirodne resurse poput srebra i zlata koje mo\u017ee ponuditi. Me\u0111u ljudima koji se nisu preselili u novoizgra\u0111enu \u010detvrt nazvanu Ro\u0219ia Montana u gradu Alba Iulia, nalaze se oni koji su o\u0161tro protiv izgradnje novih rudnika ali i oni koji jo\u0161 uvijek nisu donijeli odluku o preseljenju.<\/p>\n

Za njih je korporacija po\u010dela graditi razne dru\u0161tvene sadr\u017eaje poput primjerice teretana i sportskih dvorana, \u0161to je prili\u010dno urnebesno jer su cijene kori\u0161tenja tih novih prostora previsoke za lokalno stanovni\u0161tvo, ali i zbog toga \u0161to je struktura lokalne ekonomije takva da ljudi tamo rade te\u0161ke fizi\u010dke poslove koji im omogu\u0107avaju i vi\u0161e tjelovje\u017ebe nego \u0161to je dnevno potrebno. Ovakav tip la\u017enih dodvoravanja korporacija spada u duhovite i benigne, no druga “motivacijska” nastojanja korporacija grani\u010de s ilegalnim radnjama. Strancu na prvi pogled ne mora biti odmah vidljivo, no stanovni\u0161tvo Ro\u0219ia Montane je poprili\u010dno religiozno te su korporacije do\u0161le do zaklju\u010dka da \u0107e ukoliko \u017eele preseliti \u017eive, morati preseliti i mrtve kako bi njihovi \u017eivi i dalje mogli moliti za pokojnike. Stoga su se korporacije dosjetile da se pod okriljem no\u0107i i s onu stranu zakona pretvore u plja\u010dka\u0161e grobova (jer za ovaj projekt nisu uspjeli osigurati podr\u0161ku lokalne crkve), te su po\u010deli provoditi ekshumaciju i realokaciju tijela i kostiju…<\/p>\n

Uni\u0161teni odnosi unutar zajednice<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan aspekt pri\u010de o Ro\u0219ia Montani ti\u010de se sukoba me\u0111u ljudima koji su ostali. Sasvim je uobi\u010dajena slika razjedinjenih obitelji u kojima dio navija za nove rudarske projekte, dok drugi dio ula\u017ee sve svoje napore u borbu protiv korporacija. Razina me\u0111usobnog nepovjerenja je izrazito visoka i lokalne snage ne uspijevaju prona\u0107i adekvatne mehanizme pomirenja ljudi, jer uhodane metode “nenasilne komunikacije” nalaze svoja ograni\u010denja u dijametralno suprotnim materijalnim interesima. Opisano raspadanje dru\u0161tvenih odnosa uzrokovano radikalno promijenjenim odnosima proizvodnje i vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju nije ni po \u010demu jedinstveno u svijetu, no u Ro\u0219ia Montani je dodatno za\u010dinjeno podjelom selo-grad, pri \u010demu rumunjska dr\u017eava nije u\u010dinila ba\u0161 ni\u0161ta da sa\u010duva onaj dio lokalne zajednice koji se ne \u017eeli preseliti iz odre\u0111ene \u017eivotne sredine. Dr\u017eavne institucije u ovom slu\u010daju nisu obavile svoju funkciju, nisu prona\u0161le na\u010din da ekonomski razviju neku ruralnu sredinu, a da je istovremeno potpuno ne uni\u0161te ekolo\u0161ki i dru\u0161tveno.<\/p>\n

Kako je ve\u0107 istaknuto, korijen ovog problem nije eti\u010dki nego dru\u0161tveno-ekonomski, stoga je rje\u0161enje mogu\u0107e tra\u017eiti i u ovdje ve\u0107 djelomi\u010dno skiciranim smjerovima. Bez \u017eelje za davanjem gotovih recepata, ilustriramo tek primjer ljudi koji se \u017eestoko zala\u017eu za nastavak projekta, a istovremeno iznajmljuju sobe velikom broju aktivista \u0161to redovno dolaze u Ro\u0219ia Montanu boriti se protiv rudarskih projekata. Dakle, ovdje se ne radi o prevladavaju\u0107em “duhu kapitalizma” koji svugdje vidi priliku za zaradu, ve\u0107 se radi o mogu\u0107nosti osiguranja materijalnih uvjeta egzistencije za ljude koji ne \u017eele da korporacija dominira njihovim selom ve\u0107 \u017eele \u017eivjeti solidnim \u017eivotom u ekolo\u0161ki zdravom okoli\u0161u. S obzirom na geografske ljepote ovog kraja i njegovu naseljenost, potrebno je osigurati ekolo\u0161ki \u010dist na\u010din eksploatacije prirodnih bogatstava uz istovremeno diverzificiranje ekonomskih djelatnosti, odnosno potrebno je prona\u0107i razli\u010dite oblike ekonomske djelatnosti od kojih bi lokalni ljudi mogli pristojno \u017eivjeti. Otpor Ro\u0219ia Montane rudnicima baziranima na procesu cijanizacije stoga mo\u017ee mo\u017eda poslu\u017eiti kao primjer otpora ostalim zajednicama gdje se planiraju isti ili sli\u010dni kapitalni projekti.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba za Ro\u015fia Montanu vodi se ve\u0107 du\u017ee od desetlje\u0107a, a izme\u0111u ostalog upravo je ona zapalila najve\u0107e gra\u0111anske proteste u postkomunisti\u010dkoj Rumunjskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9632,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[182,33,34],"theme":[457,456,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[251],"class_list":["post-9629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-okolis","tag-protest","tag-tranzicija","theme-klima","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9629"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9635,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9629\/revisions\/9635"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9629"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9629"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9629"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9629"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}