{"id":9560,"date":"2015-10-14T14:06:52","date_gmt":"2015-10-14T13:06:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9560"},"modified":"2015-10-14T14:12:17","modified_gmt":"2015-10-14T13:12:17","slug":"poslodavci-u-sredistu-sive-ekonomije-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9560","title":{"rendered":"Poslodavci u sredi\u0161tu sive ekonomije u Makedoniji"},"content":{"rendered":"

Veliki broj nezaposlenih u Makedoniji, u nedostatku boljih opcija, sve \u010de\u0161\u0107e pristaje na rad na crno. Prema Centru za istra\u017eivanje i kreiranje politika<\/a> (CRPM) kojeg financira USAID, neformalni sektor najve\u0107i je u industrijama poput gra\u0111evine, trgovine uslugama, turizmu i obrtni\u010dkim djelatnostima. Procjene udjela neformalnog sektora u BDP-u kre\u0107u se od 24 \u2013 47 posto (razlika je rezultat razli\u010ditih metoda mjerenja sive ekonomije). Prema studiji<\/a> koju je proveo CRPM \u010dak 40 posto pla\u0107a u Makedoniji ispla\u0107uje se na crno ili je tek djelomi\u010dno prijavljeno (dio se ispla\u0107uje legalno na ra\u010dun, dio se daje radniku na ruke), a tek 7 posto radnika nema ba\u0161 nikakav ugovor o radu i ne prima ba\u0161 nikakve socijalne beneficije.<\/p>\n

U anketi provedenoj prilikom ovog istra\u017eivanja, ve\u0107ina ispitanih kompanija kao primarni razlog ispla\u0107ivanja radnika na crno navodi korupciju i pohlepu menad\u017eera da \u0161to prije zarade \u0161to vi\u0161e. Kao drugi razlog, kompanije navode previsoke porezne namete. Me\u0111u ispitanim radnicima, tek 21 posto njih kazao je kako bi radije primali ve\u0107u pla\u0107u na crno nego ni\u017eu neto pla\u0107u ali sa svim podmirenim davanjima. Ovo jasno ukazuje na svijest radnika da se u kona\u010dnici porezi koje dr\u017eava ubire vra\u0107aju njima samima putem financiranja zdravstvenog sustava, mirovinskog, obrazovnog i drugih….<\/p>\n

Tako\u0111er je je \u010dak 50 posto anketiranih predstavnika ispitanih kompanija potvrdilo da kr\u0161i Zakon o radu na na\u010din da radnicima daju ugovore sa skrivenim klauzulama koje podrazumijevaju da se slu\u017ebeni iznos pla\u0107e razlikuje od onoga \u0161to radnici doista primaju. To mo\u017ee zna\u010diti da radnici dio toga dobivaju na ruke, no zabilje\u017eeni su i primjeri poput onih \u010destih u u tekstilnoj industriji da radnice dio pla\u0107e vra\u0107aju poslodavcima<\/a>.<\/p>\n

Ideolo\u0161ko uokviravanje<\/strong><\/p>\n

Zanimljiv je me\u0111utim okvir kroz koji CRPM plasira ove rezultate. Organizacija naime u prvi plan isti\u010de komentare ispitanih radnika koji smatraju da je siva ekonomija rezultat i nepovjerenja u dr\u017eavne institucije, \u010dime u pozadini ostaje pa\u017eljivo upakirana \u010dinjenica da je 50 posto ispitanih poslodavaca priznalo da namjerno kr\u0161i Zakon o radu uvr\u0161tavanjem “skrivenih klauzula” te izbjegavanjem davanja, bilo da se radi o kra\u0111i na PDV-u, ispla\u0107ivanjima dijela pla\u0107a na crno, uskratama davanja, neadekvatnom ra\u010dunanju prekovremenih sati, kra\u0111ama na broju slobodnih dana i godi\u0161njim odmorima itd…<\/p>\n

Tako\u0111er, voditelj CRPM-a za IBNA<\/a>-u izjavljuje kako dr\u017eava ne bi trebala sankcionirati ljude koji rade u crnom sektoru. Premda je kontekst pa\u017eljivo postavljen tako da se stekne dojam da bi ljudi mogli stradati zbog neprijavljivanja poreza, zapravo bi primarno mogli stradati zbog neprijavljivanja poslodavaca vlastima radi ilegalnih praksi. Zanimljivost ovakvog kontekstualiziranja problema sive ekonomije u Makedoniji sastoji se u tome \u0161to se \u010ditaju\u0107i tekstove na ovu temu stje\u010de dojam da je dr\u017eava prva na udaru jer ne sankcionira sivu ekonomiju, pa potom radnici koji neprijavljuju ilegalne prakse, dok su poslodavci na udaru tek posljednji, premda su upravo oni kao i kompanije faktori koji kr\u0161e ve\u0107 izrazito dereguliran zakon o radu. Posebno ovo upada u o\u010di ako se u obzir uzme \u010dinjenica da se Makedonija obi\u010dno navodi kao zemlja s najve\u0107im ekonomskim slobodama<\/a>, odnosno najpovoljnijim uvjetima poslovanja za poduzetnike u cijeloj Europi. Drugim rije\u010dima, dr\u017eava je ve\u0107 poslodavcima maksimalno olak\u0161ala poslovanje i smanjila tro\u0161kove rada, no to ih nije potaklo na po\u0161tovanje zakona.<\/p>\n

Podsjetimo, radnici koji pristaju na rad u neformalnom sektoru, neza\u0161ti\u0107eni su na radnom mjestu, nemaju pla\u0107eno mirovinsko niti zdravstveno osiguranje i ne mogu koristiti porezne olak\u0161ice u slu\u010daju da imaju djecu. Kako i sam Centar ka\u017ee, radi se primarno o najsiroma\u0161nijim ljudima koji doista nemaju nikakvog drugog izbora, te zbog izrazite egzistencijalne ugro\u017eenosti pristaju na rad na crno. U kona\u010dnici, \u0161teta koju ovakvim poslovanjem poduzetnici nanose dr\u017eavi procjenjuje se na 3 milijarde eura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki broj nezaposlenih u Makedoniji, u nedostatku boljih opcija, sve \u010de\u0161\u0107e pristaje na rad na crno. Prema Centru za istra\u017eivanje i kreiranje politika (CRPM) kojeg financira USAID, neformalni sektor najve\u0107i je u industrijama poput gra\u0111evine, trgovine uslugama, turizmu i obrtni\u010dkim djelatnostima. Procjene udjela neformalnog sektora u BDP-u kre\u0107u se od 24 \u2013 47 posto (razlika […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4798,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,103],"theme":[456,455],"country":[24],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","country-makedonija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9560"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9564,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9560\/revisions\/9564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9560"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9560"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9560"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9560"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}