{"id":9529,"date":"2015-10-14T07:00:46","date_gmt":"2015-10-14T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9529"},"modified":"2015-10-14T09:03:22","modified_gmt":"2015-10-14T08:03:22","slug":"laske-toz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9529","title":{"rendered":"Profiterske prepirke nad tvorni\u010dkim ostacima"},"content":{"rendered":"

Naizgled neobi\u010dna epizoda dogodila se po\u010detkom mjeseca u raspletu ste\u010dajnog postupka Tvornice olovaka Zagreb. Najve\u0107i vjerovnik, Zagreba\u010dka banka, usprotivila se svima znanoj svrsi samog ste\u010daja, rasprodaji vrijednih tvorni\u010dkih nekretnina. Protivljenje je prisna\u017eila pozivanjem na nastavak proizvodnje. Ipak, \u010dini se da krajnje neo\u010dekivana pozicija banke prvenstveno slu\u017ei kupovanju vremena uslijed nerazja\u0161njene logike podjele kola\u010da.<\/strong><\/p>\n

Hrvatsko strati\u0161te tvornica u posljednjem desetlje\u0107u i pol redovito uklju\u010duje banke kao poslov(i\u010d)nog kosca u crnom, dakle samu Smrt koja presijeca daljnje tr\u017ei\u0161no \u017eivotarenje proizvodnog pogona. To ustvari zna\u010di da ukidaju materijalno postojanje zlosretnog privrednog subjekta, transformiraju\u0107i zadnji trag ovozemaljske njegove prisutnosti u vidu, jasno, nekretnina na bubnju. Dugo nam je pritom trebalo da shvatimo kako banke pritom ne nastupaju tek kao britki vjerovnik u ste\u010dajnom postupku, nego prvenstveno u svojstvu uzro\u010dnika smrtonosne ekonomske bolesti koja \u0107e doti\u010dnu tvornicu oboriti na tlo uslijed financijalizacije pandemijskih razmjera.<\/p>\n

Po\u010detkom ovog mjeseca, pak, zbio se naoko jedinstven dramski obrat u tom \u017eanru: Zagreba\u010dka banka usprotivila<\/a> se namjeri ste\u010dajnog upravitelja Tvornice olovaka Zagreb (TOZ) da rasproda nekretnine kako bi namirio dugove firme. A ba\u0161 ta nov\u010darska ku\u0107a potra\u017euje najve\u0107i iznos od gotovo 20 milijuna kuna i svejedno zastupa stajali\u0161te da “postoji interes kupaca za proizvode TOZ-a” i da bi nastavak proizvodnje bio koristan “jer bi se time odr\u017eala vrijednost nekretnine”. Vjerojatno nikoga ne treba podsje\u0107ati kako je i ta banka pregazila te iste pro-proizvodne, ekonomski itekako opravdane argumente, u nebrojenim ranijim sli\u010dnim slu\u010dajevima. Ali ostaje nam da poku\u0161amo razabrati tko je i kako povukao klju\u010dni potez u ovoj bergmanovskoj \u0161ahovskoj partiji, ne bi li primorao stra\u0161nog protivnika makar na izvjesnu odgodu kraja pri\u010de.<\/p>\n

Atraktivno zemlji\u0161te
\n<\/strong><\/p>\n

Tvornica olovaka Zagreb \u2013 Penkala, kako glasi puni naziv firme, poslana je sredinom srpnja u ste\u010daj s blokadom ra\u010duna zbog svega oko 700 tisu\u0107a kuna duga i nastale insolventnosti od pribli\u017eno milijun i 200 tisu\u0107a. Mediji su ve\u0107 ranije s razlogom prepoznali motive koji zacijelo stoje u pozadini<\/a> tog postupka, budu\u0107i da TOZ posjeduje zemlji\u0161te veli\u010dine 60 tisu\u0107a \u010detvornih metara na sjeverozapadu Zagreba, s dozvolom za stambenu i poslovnu gradnju. Njegova vrijednost znatno prema\u0161uje tra\u017ebine prema TOZ-u, no bitno je ovdje napomenuti da tvrtke-k\u0107eri mati\u010dnog poduze\u0107a tako\u0111er imaju na ra\u010dunima vi\u0161e negoli je iznosio dug koji je prouzro\u010dio insolventnost.<\/p>\n

Sveukupna potra\u017eivanja u ste\u010dajnom postupku iznose oko 46 milijuna kuna, dok je broj zate\u010denih radnika u trenu njegova otvaranja bio to\u010dno 46. Neko\u0107 ih je u pogonima radilo preko tisu\u0107u; tvornica je osnovana 1937. godine i proizvodila je ispo\u010detka samo grafitne olovke i pastele, da bi nakon rata asortiman polagano rastao s kemijskim olovkama i nalivperima, temperama i flomasterima, vo\u0161tanim i kozmeti\u010dkim krajonima, plastelinom i glinamolom, pernicama i mapama, te drugim artiklima za \u0111a\u010dke, uredske, slikarske i tehni\u010dko-crta\u010dke potrebe. Ipak, manimo sad puku forenziku kakva unekoliko nekrofilski uspijeva po novijim medijskim napisima o TOZ-u.<\/p>\n

Generalne ekonomsko-politi\u010dke uzroke propadanja ove firme i op\u0107enito hrvatske materijalne proizvodnje ve\u0107 smo nazna\u010dili, premda oni se\u017eu jo\u0161 u devedesete godine pro\u0161log stolje\u0107a<\/a> i nadalje se samo uslo\u017enjavaju i ja\u010daju<\/a>. No obratimo radije dodatnu pa\u017enju na novije, specifi\u010dne okolnosti u samom TOZ-u koje \u0107e dovesti do naizgled prili\u010dno bizarne i \u010dak atipi\u010dne bankarske reakcije, one s po\u010detka ovog teksta.<\/p>\n

Menad\u017eersko-dioni\u010darski raskorak<\/strong><\/p>\n

Posljednje zna\u010dajne promjene u vlasni\u0161tvu nad kompanijom desile su se nakon prodaje udjela najve\u0107eg pojedina\u010dnog dioni\u010dara Nenada Markovi\u0107a, jednog od menad\u017eera TOZ-a, firmi Industrogradnja nekretnine. Vlasnik potonje i kona\u010dni posjednik dionica TOZ-a je nizozemski informati\u010dki servis TAB kojeg u portfelju dr\u017ei engleski investicijski fond Ethemba Capital \u010diji je partner Adam H. Teeger, predsjednik uprave Industrogradnja grupe.<\/p>\n

Teegera pamtimo naro\u010dito otkako je apelirao na ministra pravosu\u0111a RH Orsata Miljeni\u0107a da ga za\u0161titi od suca Mislava Kolaku\u0161i\u0107a na Trgova\u010dkom sudu u Zagrebu, povodom odlu\u010divanja o (pred)ste\u010daju Industrogradnje. U slu\u010daju TOZ-a, Teeger se konfrontirao s Markovi\u0107em oko prenosa dioni\u010darskih prava nakon spomenute kupoprodaje, a zatim i s TOZ-ovim direktorom Tihomirom Lali\u0107em koji najglasnije zastupa prodaju zemlji\u0161ta radi otplate dugova i, navodno, odr\u017eanja proizvodnje. Prema registru Sredi\u0161njeg klirin\u0161kog depozitarnog dru\u0161tva, najve\u0107i skrbni\u010dki ra\u010duni zajedno dr\u017ee preko 43 posto vlasni\u0161tva, a malo tko dovodi u pitanje da iza njih stoji Ethemba Capital.<\/p>\n

Ostali najve\u0107i suvlasnici su hrvatska dr\u017eava s pribli\u017eno 14 postotaka, te sam TOZ i Triglav osiguranje s po devet. Svi ve\u0107i dioni\u010dari, s izuzetkom dr\u017eave i TOZ-a, udru\u017eili su se ovog ljeta u nastojanju da zaustave ste\u010daj poduze\u0107a, no \u010dini se da je Tihomir Lali\u0107 iskoristio legalna sredstva do svog cilja. Te\u0161ko je re\u0107i kako je ranijih godina zadr\u017eao vlast nad poduze\u0107em usprkos neslaganju s najve\u0107im dioni\u010darima<\/a>, no to je po nekim izvorima kombinirano s dugotrajnim otporom Nenada Markovi\u0107a i eventualnim skrivenim interesima u vezi s prodajom nekretnina izvan kontrole bankovnih vjerovnika, a gdje se uz Zagreba\u010dku banku isti\u010du jo\u0161 Partner banka te OTP.<\/p>\n

Iluzija vladavine prava<\/b><\/p>\n

Prema svemu poznatom sude\u0107i, spasonosna bravura koju smo pri uvodu ovog teksta spomenuli nije ni odigrana sad, u velikom finalu ogleda izme\u0111u sukobljenih strana; zapravo je banka samo prinu\u0111ena da zaustavi rasprodaju mimo svog nadzora, dok su njezini suparnici odr\u017eavali mogu\u0107nost za takav manevar kroz \u010ditave duge godine proceduralnog natezanja s novim, ne sasvim realiziranim vlasnicima TOZ-a. I pritom ne uo\u010davamo nikoga kome bi stalo do proizvodnje i spasa radnih mjesta, jer se Zagreba\u010dka banka ionako nedvosmisleno o\u010ditovala kroz nekretninsku prizmu, kao i menad\u017ement TOZ-a, a niti bri\u017enoj Industrogradnji olovke svakako nisu preokupacija, za razliku od nekretnina. Nema tu dakle nikakve narodske ni socijalne perspektive i motivacije kakva je bar donekle osvijetlila politi\u010dku i egzistencijalnu tminu iz nare\u010dene partije \u0161aha.<\/p>\n

Posrijedi je na\u017ealost isklju\u010divo prepucavanje s privatnih pozicija nad plijenom u vidu unosnih tvorni\u010dkih ostataka, profitersko glo\u017eenje suprotstavljenih bur\u017eoaskih frakcija<\/a>. Ta se klasa ina\u010de, vo\u0111ena na\u010delom posvema\u0161nje konkurentnosti i kompetitivnosti, redovito zabavlja internim napetostima izme\u0111u industrijskih sektora ili cehova ili lobija, ne samo me\u0111uklasnom borbom. A ovaj put sistem je naprosto malo zapeo u vlastitim proturje\u010djima ili nedore\u010denostima nalik tjesnacu gdje nasuprot perverznim i neuhvatljivim prelijevanjima svetog privatnog vlasni\u0161tva stoji iluzija o vladavini prava koja u totalu ne bi odgovarala ni samim doti\u010dnim igra\u010dima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatsko strati\u0161te tvornica u posljednjem desetlje\u0107u i pol redovito uklju\u010duje banke kao poslov(i\u010d)nog kosca u crnom, dakle samu Smrt koja presijeca daljnje tr\u017ei\u0161no \u017eivotarenje proizvodnog pogona…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9535,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[199],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-9529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-industrija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9529"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9529\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9539,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9529\/revisions\/9539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9529"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9529"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9529"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9529"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}