{"id":9488,"date":"2015-10-12T13:51:04","date_gmt":"2015-10-12T12:51:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9488"},"modified":"2015-10-12T13:55:47","modified_gmt":"2015-10-12T12:55:47","slug":"pariz-2015-i-jezicne-perverzije-izbjegavanje-sankcija-za-lakse-zagadenje-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9488","title":{"rendered":"Pariz 2015 i jezi\u010dne perverzije: izbjegavanje sankcija za lak\u0161e zaga\u0111enje okoli\u0161a"},"content":{"rendered":"<p>Konferencija o klimatskim promjenama u organizaciji Ujedinjenih naroda koja \u0107e se odr\u017eavati od 30. novembra do 11. decembra teku\u0107e godine u Parizu, po mnogo\u010demu \u0107e, \u010dini se, biti inovativna. Inovacije se sastoje od promjena u govoru o klimatskim promjenama, koje me\u0111utim, u sebi kriju potpuni nedostatak pravnih sankcija za kr\u0161enje ekolo\u0161kih sporazuma \u010dime oni gube svaku pravnu te\u017einu. Naime, pregovara\u010di i lobisti, posebno oni iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, predla\u017eu da se umjesto &#8220;ru\u017enih&#8221; rije\u010di poput &#8220;kazne&#8221; ili &#8220;sankcije&#8221; na konferenciji o daljnjem sprje\u010davanju stakleni\u010dkih plinova i za\u0161titi sada ve\u0107 globalno kriti\u010dno zaga\u0111enog okoli\u0161a govori u sintagmama poput pritiska jednakih (&#8220;<em>peer pressure<\/em>&#8220;) , &#8220;kooperaciji&#8221; i &#8220;utrci prema vrhu&#8221;.<\/p>\n<p>Od predstavnika vlada 200 zemalja koji \u0107e se nalaziti na ovom summitu o\u010dekivao se dogovor po pitanju preokreta klimatskih promjena, no takvo o\u010dekivanje ostaje, \u010dini se, naivna ideolo\u0161ka nada. Prema izjavi Christiane Figueres, voditeljice Sekretarijata za klimatske promjene pri UN-u, &#8220;velika ve\u0107ina zemalja \u010dlanica sla\u017ee se kako se umjesto u kategorijama sankcija, o klimatskim promjenama treba govoriti u terminima zajedni\u010dkih napora&#8221;. Figueres ovakvu poziciju opravdava neuspjehom dosada\u0161njih sankcija te oglu\u0161ivanjem najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da poput SAD-a i Kine o sporazumu iz Kyota koji je prestao vrijediti 2011. godine, a nakon kojeg nije ostvaren dogovor u Kopenhagenu te su najve\u0107i zaga\u0111iva\u010di jednostavno nastavili zaga\u0111ivati okoli\u0161 bez sankcija.<\/p>\n<p><strong>Fatalna pogre\u0161ka<\/strong><\/p>\n<p>Kriti\u010dari ovog pristupa sla\u017eu se da je nedostatak pravnih i financijskih sankcija i penala za zaga\u0111enje okoli\u0161a fatalna pogre\u0161ka Pari\u0161kog procesa, posebno ako se u obzir uzme da je dogovor iz 2011. godine podrazumijevao \u017eestoke financijske sankcije za kr\u0161enje ekolo\u0161kih sporazuma kako bi se osiguralo bilo kakvo realno smanjenje stakleni\u010dkih plinova ali i zagarantirala pravna snaga novog sporazuma. Podsjetimo, dosad su razvijene zapadne zemlje zaobilazile postoje\u0107e ekolo\u0161ke protokole tako \u0161to su uz izda\u0161ne subvencije UN-a i Europske unije kupovale ugljikove kredite od zemalja u razvoju, \u010dime su samo prividno smanjile ispu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova u zemljama maticama, ali su ih pove\u0107avale u zemljama u <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8997\" target=\"_blank\">razvoju<\/a>.<\/p>\n<p>Glavni cilj Pari\u0161kog procesa je zaustaviti globalni rast temperatura koje izazivaju su\u0161e, poplave, toplinske valove, \u0161to su promjene koje uzrokuju i velike poljoprivredne \u0161tete koje \u0107e ukoliko se nastave redovno doga\u0111ati u istim dijelovima planete izazvati nove velike migracije stanovni\u0161tva. Elina Bardram, voditeljica delegacije Europske komisije kazala je kako bi slaba pravila, bez sankcija i penala ozbiljno ugrozili cijeli sustav te da su sna\u017eni mehanizmi prisile od krucijalne va\u017enosti za zaustavljanje ljudskog uzroka klimatskih promjena. No, usprkos ovoj izjavi iz birokratskih redova EU sve se vi\u0161e umjesto sankcija spominju sustavi &#8220;obe\u0107anja i revizija&#8221;.<\/p>\n<p>Istovremeno, Kina i SAD jasno su uo\u010di sastanaka u Parizu kazale kako ne\u0107e pristati ni na koji oblik me\u0111unarodnog nadgledanja po\u0161tovanja sporazuma. S obzirom na nespremnost ve\u0107ine zemalja da doista stavi zaustavljanje negativnih klimatskih promjena kao prioritet nad ostvarivanjem profita i ekonomskim rastom, mo\u017ee se kazati kako je pari\u0161ki proces propao i prije nego \u0161to je po\u010deo. Spin od sankcija prema tzv. pozitivnoj motivaciji samo je deklarativna promjena pristupa, poanta je da ni sankcije koje je propisivao Kyoto nisu bile dovoljne da dr\u017eave i korporacije smanje globalnu emisiju stakleni\u010dkih plinova. Ma kakav diskurs UN koristio u ovom slu\u010daju, posljedice nedostatka politi\u010dke namjere da se zaustave nadolaze\u0107e ekolo\u0161ke, ekonomske i socijalne katastrofe te postavljanje planete i \u010dovje\u010danstva ispred logike maksimizacije profite \u010dini se i u ovako <a href=\"http:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/svijet\/399718\/EU-zbog-zanemarivanja-ekologije-dijeli-clanicama-opomene-pred-tuzbu-Hrvatska-se-izvukla-za-sada.html\" target=\"_blank\">radikalnim<\/a> trenucima jo\u0161 je uvijek nemogu\u0107a misija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Konferencija o klimatskim promjenama u organizaciji Ujedinjenih naroda koja \u0107e se odr\u017eavati od 30. novembra do 11. decembra teku\u0107e godine u Parizu, po mnogo\u010demu \u0107e, \u010dini se, biti inovativna. Inovacije se sastoje od promjena u govoru o klimatskim promjenama, koje me\u0111utim, u sebi kriju potpuni nedostatak pravnih sankcija za kr\u0161enje ekolo\u0161kih sporazuma \u010dime oni gube [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9489,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,103,182],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9488","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-ideologija","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9488","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9488"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9488\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9492,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9488\/revisions\/9492"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9488"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9488"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9488"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9488"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9488"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9488"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9488"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}