{"id":9444,"date":"2015-10-13T08:30:29","date_gmt":"2015-10-13T07:30:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9444"},"modified":"2015-11-24T15:56:05","modified_gmt":"2015-11-24T14:56:05","slug":"bugari-neuredeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9444","title":{"rendered":"Referendum u protudemokratske svrhe"},"content":{"rendered":"

Prijedlozi reforme izbornog zakona u Bugarskoj, prvotno izra\u017eeni kroz prosvjede 2013. godine protiv vlade koju su \u010dinili Socijalisti\u010dka stranka i predstavnici nacionalnih manjina, slu\u017ebeno imaju za cilj ubrzati i olak\u0161ati demokratske procese te osporiti vlast “oligarhije”. No zagovornici uvo\u0111enja elektroni\u010dkog glasovanja na skorom referendumu, \u010dini se, prije svega o\u010dekuju kako \u0107e ta promjena eliminirati iz politi\u010dkog procesa one “nedostojne” demokracije: siroma\u0161ne i nacionalne manjine.<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eavljani Bugarske \u0107e 25. studenoga glasati na lokalnim izborima i paralelnom referendumu kojim \u0107e se izjasniti o tome podr\u017eavaju li uvo\u0111enje elektroni\u010dkog glasanja. Referendum je predlo\u017eio predsjednik, no inicijativa za uvo\u0111enje elektronskog glasanja izvorno dolazi od protuvladinih prosvjeda odr\u017eanih u ljeto 2013. godine kada se, me\u0111u raznolikim zahtjevima prosvjednika, na\u0161ao se i onaj o promjeni izbornog zakona. Kasnijim amandmanima na zakon uvedeno je takozvano preferencijalno glasanje \u0161to je bira\u010dima omogu\u0107ilo da biraju pojedine kandidate na strana\u010dkim listama (ranije su stranke unaprijed odre\u0111ivale liste, a glasa\u010di nikako nisu mogli utjecati na redoslijed kandidata), no uvo\u0111enje tzv. e-votinga nije bilo obuhva\u0107eno amandmanima.<\/p>\n

Me\u0111utim, pritisak kojim se tra\u017eila obuhvatnija izborna reforma nije prekinut nakon uvo\u0111enja preferencijalnog glasanja. Izborna je reforma za prosvjednike bila od klju\u010dne va\u017enosti jer su mnogi od njih tvrdili da su za nedostatke postsocijalisti\u010dke tranzicije prije svega odgovorni korumpirana politi\u010dka elita te pokorni i ovisni glasa\u010di. Georgi Ganev, utjecajni ekonomist koji pripada think-tanku<\/span><\/em> pod nazivom Centar za liberalne strategije, objavio je “klasnu analizu<\/a>” prosvjeda u kojoj tvrdi da Bugarskom vlada parazitska koalicija oligarhije i siroma\u0161nih. Prema Ganevu, “neproduktivna” oligarhija kupuje glasove siroma\u0161nih time \u0161to im daje socijalne povlastice, a tom se nepravednom dogovoru sada u herojskom otporu suprotstavlja “produktivna bur\u017eoazija”.<\/span><\/p>\n

“Demokratski nezreli” bira\u010di<\/strong><\/p>\n

Prezriva retorika o siroma\u0161nim glasa\u010dima intenzivirala se u vrijeme takozvanih vladinih protuprosvjeda iste godine, koji su bili odgovor na ranije spomenuta okupljanja. Na njih je pozvala tada vladaju\u0107a koalicija i na u\u017eas liberalno i gra\u0111anski orijentiranih prosvjednika iz Sofije, tisu\u0107e ljudi iz svih krajeva zemlje autobusima je do\u0161lo u glavni grad. Protivnici vlade nisu mogli masovni odaziv objasniti samo optu\u017ebom da su sudionici pla\u0107eni, pa su tvrdili da niti ne znaju za\u0161to su na prosvjedima. Protuprosvjednici su dobili dosta medijskog prostora, no on je od neprijateljski raspolo\u017eenih novinara bio iskori\u0161ten za osporavanje njihovih motiva. Tako je nekoliko intervjuiranih reklo kako su u Sofiju do\u0161li da bi razgledali grad i popili kavu, no mnogi drugi su jasno artikulirali koherentnu politi\u010dku provladinu poruku koja je, ipak, svaki put bila interpretirana kao dokaz da “oni ne znaju za\u0161to su ovdje”.<\/p>\n

Pojedini mediji su \u010desto isticali kako su mnogi protuprosvjednici tamnoputi i razgovaraju na turskom ili romskom. Pravo na participaciju u politi\u010dkom \u017eivotu Bugarske (liberalno-demokratsko na\u010delo o pravu gra\u0111ana da biraju i budu birani) sve je \u010de\u0161\u0107e osporavano na temelju klase, rase, i najva\u017enije \u2013 obrazovanja. Mnogi vjeruju kako Pokret za prava i slobode (DPS), stranka koja tvrdi da predstavlja tursku i romsku manjinu, poni\u0161tava bugarske napore prema “europeizaciji” time \u0161to kao mafija\u0161ka stranka kupuje glasove i odr\u017eava svoje nepismeno i ovisno izborno tijelo u “feudalnim” uvjetima. Obrazovanje je za liberalne aktiviste centralna to\u010dka problema: objektivna zakonska izborna reforma mora biti dopunjena subjektivnom reformom koja stremi “osloboditi” tzv. ovisne subjekte i uzdi\u0107i ih do statusa “zrelih” gra\u0111ana. \u010cak i po cijenu njihovog isklju\u010divanja iz izbornog procesa dok ne postanu dovoljno zreli da bi odgovorno glasali, odnosno glasali za stranke koje nisu DPS.<\/p>\n

Politika kao ekskluzivno pravo<\/strong><\/p>\n

Samo se nekolicina usudila otvoreno zahtijevati obrazovanje kao preduvjet za glasanje. Na primjer, profesor Mihail Konstantinov, politi\u010dar jedne liberalne stranke i biv\u0161i zamjenik direktora Sredi\u0161nje izborne komisije te strastveni prista\u0161a i aktivist za uvo\u0111enje e-votinga, nedavno je ustvrdio<\/a> da je elektroni\u010dko glasanje jedino rje\u0161enje za problem kupovanja glasova i \u0161tovi\u0161e, da “na svjetskoj razini mora do\u0107i do paradigmatske promjene izbornog prava \u2013 pravo glasanja ne bi trebalo pripadati svima.” Prema Konstatinovu, trebamo kompliciraniji sistem glasanja kako bi ga mogli razumjeti samo visoko obrazovani ljudi. Ovo je u osnovi samo elegantniji na\u010din isklju\u010divanja siroma\u0161nog i neobrazovanog glasa\u010da, u Bugarskoj \u010desto pripadnika etni\u010dkih manjina. Postojali su i manje elegantni na\u010dini: gradona\u010delnik grada \u0106ustendila<\/a> ovog je ljeta organizirao referendum i “nije uspio” uspostaviti glasa\u010dko mjesto u romskoj \u010detvrti.<\/span><\/p>\n

Unato\u010d \u010dinjenici da je referendum instrument direktne demokracije, ovaj referendum mora se razumjeti u kontekstu sve sna\u017enijih antidemokratskih stavova, pogor\u0161anih antagonizmom prosvjeda i protuprosvjeda iz 2013. godine. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, prosvjednici su artikulirali liberalnu kritiku bugarske “fasadne demokracije”. \u0160to u\u010diniti kada na papiru imamo liberalno-demokratske institucije za koje ispada kako nemaju autenti\u010dnog sadr\u017eaja? Promjena zakona i elitizacija samo je jedan od na\u010dina svrgavanja fasadne demokracije i njene zamjene “pravom” demokracijom. Promjena glasa\u010da logi\u010dan je sljede\u0107i korak: promjena njihove nazadne kulture, mentaliteta i protivljenja tehnolo\u0161kim i politi\u010dkim inovacijama \u2013 odnosno percipiranih uzroka dugovje\u010dne vladavine korumpirane politi\u010dke elite.<\/p>\n

Razvoj tehnolo\u0161ke svijesti<\/strong><\/p>\n

Za prista\u0161e referenduma o e-votingu, \u010dini se o\u010ditim da “svaka moderna osoba mora podr\u017eavati elektroni\u010dko glasanje”, kao \u0161to tvrdi<\/a> Teodor Mihailov iz organizacije Prosvjedna mre\u017ea (koja je bila glavna pokreta\u010dka snaga prosvjeda tijekom ljeta 2013. godine). Politi\u010dka stranka DEOS<\/a>, koja je potekla iz prosvjeda, o\u010dekivano tako\u0111er podr\u017eava referendum i tvrdi da e-voting, izme\u0111u ostalog, osigurava transparentnost, smanjuje mogu\u0107nost izborne prevare i olak\u0161ava razumijevanje va\u017enosti informacijskih tehnologija u karijerama i svakodnevnom \u017eivotu (ovo o\u010dito nije stranka manualnih radnika ili nezaposlenih). Zanimljivo, e-voting \u0107e navodno utjecati i na razvoj svijesti gra\u0111ana o tehnolo\u0161koj sigurnosti \u0161to \u0107e olak\u0161ati zaustavljanje “virusa, crva, ne\u017eeljenih poruka, i ostalih kompjuterskih opasnosti”. Tako\u0111er, olak\u0161at \u0107e glasanje bugarskoj dijaspori koja \u017eivi daleko od bugarskih konzulata u inozemstvu. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Tijekom terenskog rada, mnogo sam puta \u010dula tvrdnju da Bugari koji \u017eive u inozemstvu moraju glasati jer su oni, kao \u0161to je ustvrdio jedan aktivist, “bili uronjeni u demokratsku kulturu Zapada” i znaju \u0161to \u010dine. \u010cesto se tvrdi da je Bugarska tijekom tranzicije izgubila oko dva milijuna ljudi, odnosno vi\u0161e od 20% stanovni\u0161tva. Ipak, ne gleda se ba\u0161 na svakog tko \u017eivi u inozemstvu kao na “nositelja demokratskih vrijednosti” niti se ba\u0161 svakog poti\u010de da glasa. To pitanje ovisi o dva faktora: etnicitetu i klasi. Otprilike u isto vrijeme kada se pojavila slika Bugara koji \u017eivi u Japanu, svjedo\u010dili smo i ekstremno rasisti\u010dkim medijskim izvje\u0161tajima o poljskom selu Lenknica<\/a> u kojemu \u017eivi i radi velik broj bugarskih Roma, prista\u0161a DPS-a (mediji su tvrdili kako rade kao krijum\u010dari i prostitutke). Isti se stav manifestira i kroz nezadovoljstvo prilikom svakih izbora zbog autobusa koji dovoze bira\u010de iz Turske.
\n<\/span><\/p>\n

Demokratski profesionalci sa Zapad<\/strong><\/p>\n

Za usporedbu, vo\u0111a Reformskog bloka (liberalne stranke koja je postala koalicijski partner u vladi) za vrijeme parlamentarnih izbora 2014. godine bira\u010dima u inozemstvu se obratio ovim<\/a> rije\u010dima:<\/span> “O va\u0161em glasu ovisi rezultat izbora. Vi \u0107ete osigurati odlu\u010dnu ve\u0107inu za desni centar i \u0161ansu za reformisti\u010dku vladu. Vi \u0107ete iz parlamenta izbaciti antieuropske stranke koje se protive na\u0161oj integraciji u svijet u kojemu ste izabrali \u017eivjeti. […] Obe\u0107avam da \u0107u svakog mjeseca putovati kako bih se susretao s [bugarskim] klubovima u [zapadnoeuropskim gradovima], i pomo\u0107i \u0107u stvoriti nove klubove u [drugim zapadnim gradovima]. […] Zahvaljujem vam se na ogromnim naporima u otvaranju novih izbornih sekcija [u zemljama prebivali\u0161ta]. Pokazali ste kako ljudi osiguravaju funkcioniranje demokracije. Molim vas da glasate. Va\u0161a je zemlja u va\u0161im rukama.”<\/p>\n

Strani se glasa\u010d javlja kao profesionalac s demokratskim iskustvom i s politi\u010dkim preferencijama “desno od centra”. Ponovno, ovo se ne odnosi na sve. Na primjer, jedan je sudionik na antivladinim prosvjedima pozivao europske zemlje da daju podr\u0161ku prosvjednicima argumentiraju\u0107i da \u0107e to zaustaviti migraciju na Zapad. Svoje je tvrdnje temeljio na suprotstavljanju<\/a> “kreativnih”, “obrazovanih” i “radi\u0161nih” Bugara koji \u017eive u inozemstvu i siroma\u0161nih emigranata koji iskori\u0161tavaju sustav socijalne pomo\u0107i i za koje je “emigracija laka odluka”.<\/span><\/p>\n

Dakle, skori referendum o elektroni\u010dkom glasanju mora se promatrati u kontekstu intenzivnih (i nerazrije\u0161enih) politi\u010dkih antagonizama iz 2013. godine koji su se za vrijeme izbora 2014. kristalizirati kao \u0161iroka<\/a> koalicija svih stranaka protiv DPS-a. Paradoksalno, instrument direktne demokracije mo\u017ee se koristiti u antidemokratske svrhe, kao \u0161to je pokazala rasprava o zami\u0161ljenom gra\u0111aninu-subjektu na referendumu. Apstraktni\/formalni gra\u0111anin-glasa\u010d liberalne demokracije sve se \u010de\u0161\u0107e razumijeva kroz sredstva isklju\u010divanja: on je urbani profesionalac koji radi u IT industriji, s politi\u010dkim preferencijama “desno od centra”; ukratko, nositelj nove demokratske kulture povezane s prosvije\u0107enom liberalnom manjinom suprotstavljenom nekulturnoj i (kompjuterski) nepismenoj masi, protugra\u0111anima, Romima, migrantima.<\/span><\/p>\n

S engleskog prevela: Lahorka Nikolovski<\/p>\n

  1. Za vrijeme posljednjih parlamentarnih izbora, slika<\/a>\u00a0Bugarina koji \u017eivi u Japanu postala je jako popularna na dru\u0161tvenim mre\u017eama. On na slici dr\u017ei skupu avionsku kartu kao dokaz da je putovao 1000 km do najbli\u017eeg bugarskog konzulata da bi glasao. Taj je emigrant bio slavljen kao najbolji primjer modernog glasa\u010da.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dr\u017eavljani Bugarske \u0107e 25. studenoga glasati na lokalnim izborima te paralelnom referendumu na kojem \u0107e se izjasniti o tome podr\u017eavaju li uvo\u0111enje elektroni\u010dkog glasanja…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":9497,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-9444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9444"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10402,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9444\/revisions\/10402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9444"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9444"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9444"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9444"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}