{"id":9425,"date":"2015-10-09T07:00:33","date_gmt":"2015-10-09T06:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9425"},"modified":"2015-10-12T11:56:59","modified_gmt":"2015-10-12T10:56:59","slug":"trziste-odgojno-obrazovnih-dobara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9425","title":{"rendered":"Tr\u017ei\u0161te odgojno-obrazovnih dobara"},"content":{"rendered":"

Politi\u010dka pismenost u\u010denika prometnula se zadnjih godina u jednu od istaknutijih zagovara\u010dkih briga tzv. civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj. U ve\u0107 klasi\u010dnoj maniri podjele rada nevladine organizacije nastoje korigirati uo\u010dene propuste javnih politika. Pritom istra\u017eivanja u svrhu legitimiranja zagovora zanemaruju faktore koji bi te propuste smjestili u prikladniji politi\u010dki i povijesni kontekst.<\/strong><\/p>\n

Upravo u tjednu kad su objavljeni rezultati<\/a> “Istra\u017eivanja politi\u010dke pismenosti u\u010denika zavrs\u030cnih razreda srednjih \u0161kola u Hrvatskoj”, provedenog u sklopu projekta “sustavnog i kvalitetnog” uvo\u0111enja gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja u hrvatsko \u0161kolstvo, \u0161to ga zagovaraju brojne organizacije civilnog dru\u0161tva okupljene u inicijativu GOOD<\/a>, zapo\u010dela je i nova programska shema HRT-a, ina\u010de javnog medijskog servisa, onog koji bi morao sve nas informirati i obrazovati, a neke i zabaviti.<\/p>\n

Naime, “Nau\u010dimo biti veliki”, krilatica inicijative za uvo\u0111enje gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja u programe osnovnog i srednjeg \u0161kolovanja ili pak slogan njezine najnovije video kampanje<\/a> “\u0160to nau\u010di\u0161 kao dijete, radi\u0161 kad odraste\u0161”, o\u010devidno ne funkcionira kad je posrijedi obrazovanje djece i mladih na javnoj televiziji. Jer nema vi\u0161e \u0161kolskog programa (kako se god zvale njegove emisije, npr. \u0160kolski sat<\/em> u zadnjoj varijanti), niti\u00a0Briljanteena<\/em> koji je nakon dosegnute punoljetnosti nestao s programa.<\/p>\n

Javna zapostavljenost i civilni zagovor<\/strong><\/p>\n

Pre\u017eivio je tek dugogodi\u0161nji debatni format, nekad znan kao Parlaonica<\/em> a zadnjih godina i u pone\u0161to dora\u0111enijoj formi naslovljenoj Ni da ni ne<\/em>, ina\u010de rijetka oazica demokratske abecede i argumentirano vo\u0111ene rasprave u nje\u017enim godinama upravo onih koji su nekim svojim stavovima u spomenutom istra\u017eivanju nadra\u017eili prvolopta\u0161ki refleks Revolverblatt medija i moralnih komentatorskih vertikala.<\/p>\n

Iako je vremenska podudarnost dinamike civilnog zagovora i javnog zapostavljanja vjerojatno stvar jesenskoga ciklusa obnove gra\u0111anskog \u017eivota, s novom programskom shemom i po\u010detkom \u0161kolske godine u sredi\u0161tu, ipak nudi barem okvirnu pretpostavku stanja imaginarija dru\u0161tvenih odnosa (pa i NGO-ovskog “zami\u0161ljanja zajednice” i “\u017eargona autenti\u010dnosti” kojim se ona oblikuje), kao i njegovih frekventnih kategorija kad su posrijedi ja\u010de i slabije zabrinuti za obrazovanje djece i mladih. Televizijska shema simptomati\u010dna je u nebrizi barem toliko koliko su i civilno-sektorske gra\u0111anske inicijative prepoznatljive po energi\u010dnoj brizi i zagovoru. Komplementarnost na djelu: jedni se bore, a drugi odustaju od ste\u010denog u ime emisija o kulinarstvu ili dvojbama \u0161to ih engleski penzioneri imaju s kupnjom nekretnina u Brightonu ili \u0160panjolskoj.<\/p>\n

Spomenuto istra\u017eivanje, dijelom komplementarno onomu<\/a> kojem su ispitanici odrasli iz o\u017eujka 2015. naslovljenom “Istra\u017eivanje percepcija i stavova ispitanika o gra\u0111anstvu”, ozbiljan je i temeljit pothvat i govori mnogo vi\u0161e negoli je perifernim medijskim vatrometom izi\u0161lo na vidjelo, od, na primjer, religioznosti maturanata nadalje. \u0160teta je pak \u0161to je dijelom zakazalo u stvarima koje bi ponudile zanimljiviju i \u0161iru sliku jer su elementi postojali.<\/p>\n

Ideologija znanstvene objektivnosti<\/strong><\/p>\n

Naime, ne postoje obra\u0111eni podaci o obrazovanju roditelja distribuiranom prema programima \u0161to ih maturanti poha\u0111aju, iako bi ih bilo jednostavno obraditi i predstaviti. Tako bismo mogli ozbiljnije razgovarati o klasnoj reprodukciji u obrazovnom sistemu, jednako kao \u0161to iz istra\u017eivanja proizlazi da je “demokratski deficit” jasno klasno distribuiran budu\u0107i da rezultati pokazuju kako su politi\u010dki najmanje pismeni u\u010denici trogodi\u0161njih strukovnih \u0161kola. I tu smo zapravo negdje blizu dru\u0161tvenog imaginarija, iskori\u0161tenih kategorija i svrhe istra\u017eivanja, jer dok taj deficit ne nazovemo (ili se ne usudimo nazvati) njegovim pravim imenom, pro\u0107i \u0107e barem jo\u0161 jedan ciklus ohrabrivanja istra\u017eiva\u010dko-analiti\u010dke pismenosti. S druge strane, mo\u017eda kucamo na krivu adresu koja dru\u0161tvene odnose zasad zahva\u0107a samo “nadideolo\u0161kim” objektivnim kategorijama prikladnima njezinu osnovnom cilju tj. uvo\u0111enju demokratske politi\u010dke pismenosti u \u0161kolski program.<\/p>\n

Zabrinutost “deficitom”, s druge strane, osobito ona koja je osupnula medije, ima jasno ideolo\u0161ko, reklo bi se znanstveno-objektivno, stajali\u0161te liberalnog porijekla, i to upravo oko strukturiranja tvrdnji kojima se u istra\u017eivanju oblikuju “Stavovi o totalitaristi\u010dkim sustavima” (na stranu izbor pridjeva). Dok 48,6% maturanata dvoji o naravi NDH, 57,1% njih dr\u017ei da je potrebno ka\u017enjavati javno isticanje komunisti\u010dkih simbola, dok isto to o fa\u0161isti\u010dkima misli 54,4 %. Moralna panika, \u0161tovi\u0161e, konsternacija oko endeha\u0161kog “ni da ni ne” postotka zamaglila je ideolo\u0161ki supstrat znanstvenog-objektivnog pristupa u formuliranju pitanja odnosno niza tvrdnji koje, kao i analiza rezultata, suvereno lebde iznad svih ideolo\u0161kih prijepora i barataju koncepcijom “dvaju totalitarizama”, fa\u0161isti\u010dkog i komunisti\u010dkog. “\u0160to nau\u010di\u0161 kao dijete, to radi\u0161 kad odraste\u0161” \u2013 rekli bi u GOOD inicijativi.<\/p>\n

Kojom su to “informiranom odlukom” sastavlja\u010di do\u0161li do paralelizma, istovrijednosti i njegove leksi\u010dke izvedbe? Poistovje\u0107ivanje servirano tvrdnjama “Treba ka\u017enjavati isticanje komunisti\u010dkih simbola u javnosti” odnosno “Treba ka\u017enjavati isticanje fa\u0161isti\u010dkih simbola u javnosti” zapravo proklamira sukus europske politike u znamenitim rezolucijama bez ve\u0107eg smisla za lokalne historijske nijanse.<\/p>\n

Jer s jugoslavenskim socijalizmom, na\u017ealost, ide ne\u0161to te\u017ee. On je “i da i ne” i zato ga je, da nam bude lak\u0161e, bolje utrpati na pripremljenu policu bez da smo promislili stane li na nju \u010ditav. Vi\u0161ak \u0107e biti aktivan upravo onoliko koliko je smislen za konstituiranje postjugoslavenske ljevice, kao \u0161to je kritika nu\u017ena da se ne bi zaplelo u re\u017eimu tu\u0111ih i neprevodivih politi\u010dkih kategorija. Ali ta je debata duga i te\u0161ka. Njezin izostanak ili pak nepoznavanje jasan je refleks upravo ovako serviranih istra\u017eiva\u010dkih tvrdnji. Ali va\u017eno je da smo objektivno dobili ono \u0161to smo htjeli: mlade Europljane koji osu\u0111uju oba totalitarizma. Nije ba\u0161 da napreduju duga\u010dkim koracima, ali su sigurno na pravom putu i treba im samo pomo\u0107i da se rije\u0161e endeha\u0161kog balasta. Tako, naime, akteri zami\u0161ljaju zajednicu.<\/p>\n

Civilno-sektorska sekularna moralka<\/strong><\/p>\n

Striktno govore\u0107i: potreba za uvo\u0111enjem paketa gra\u0111anskog znanja nedvojben je znak da je dr\u017eava zakazala. Prosvjetne vlasti nisu bile sposobne odgovoriti zahtjevima vremena. To, barem u jednom aspektu, zna\u010di da je netko lo\u0161e odradio svoj dio posla. Jer prostora i vremena ima: srednjo\u0161kolci, barem u gimnazijama, biraju izme\u0111u vjeronauka i etike, zatim slijede psihologija, sociologija, filozofija pa politika i gospodarstvo. O povijesti je bespredmetno govoriti jer je u programu kontinuirano.<\/p>\n

Baza satnice za dru\u0161tveno-humanisti\u010dka znanja jest tu, kakva takva, ali izgleda da daje slabe ili nikakve demokratske rezultate. Civilno dru\u0161tvo odnosno tr\u017ei\u0161te ideja i inicijativa koje popravljaju i prosvje\u0107uju nesposobnu dr\u017eavu jest ujedno i tr\u017ei\u0161te radne snage u razli\u010ditom statusu pa logi\u010dno nastoji proizvesti i \u0161to \u0161ire distribuirati vlastiti proizvod. Budu\u0107i da prosvjetne vlasti nisu bile u stanju smisliti nikakvu suvislu reformu i da na stvari gledaju kao \u0161to javna televizija gleda na \u0161kolski program, inicijativa je logi\u010dno do\u0161la s partnerske strane. U jednom je, unato\u010d ulo\u017eenom trudu kad je posrijedi gra\u0111anski odgoj i obrazovanje, civilno-sektorska inicijativa bila brutalno izigrana. U zamjenu im je ponu\u0111en me\u0111upredmetni surogat na koji, s pravom, budu\u0107i da je s njihova stajali\u0161ta to polovi\u010dno rje\u0161enje, te\u0161ko pristaju. Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje, kao i “aktivno demokratsko gra\u0111anstvo” ipak su \u0161iri pojmovi i predstavljaju cjelo\u017eivotni ulog koji je nemogu\u0107e zapakirati u staru ambala\u017eu. Nesposobne prosvjetne vlasti i aktivni NGO sektor \u017eive u simbiozi jer im je takav ulog u demokratskom \u017eivotu. I koliko god imali primjedbi na oba aktera, zgra\u017eanjem i cini\u010dnim zanovijetanjem nigdje ne\u0107emo sti\u0107i.<\/p>\n

Pogleda li se bolje situacija u srednjem \u0161kolstvu, primjerice, op\u0107egimnazijskom programu, rje\u0161enje je mogu\u0107e u dva koraka: ukidanje vjeronauka i pretvaranje etike, koja je (da se ne la\u017eemo) ionako tu zbog balansa, u gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Radna mjesta ostaju. Sama ishodi\u0161na ideja da se srednjo\u0161kolcima koji ne poha\u0111aju sate vjeronauka svojedobno servira etika, ima duboki korijen u moralnom odgoju “mladog \u010dovjeka”, a to je, unato\u010d \u017eargonu, i jedna od bitnih karakteristika “sustavnog i kvalitetnog” gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja. Moralka uvijek, i simo i tamo, u svakom slu\u010daju bolje sekularna nego vjerska pa makar na trenutke izgledala kao vje\u017ebaonica grupa za samopomo\u0107 ili te\u010daj samopouzdanja. Bolje i reduktivna koncepcija kulture odnosno interkulturalnih odnosa nego nikakva.<\/p>\n

Rasprave o NGO polju i njegovim dosezima traju na ljevici ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a. Refreni su uglavnom sljede\u0107i: neprijatelji ili saveznici, menad\u017eersko-korporativni organizacijsko-upravlja\u010dki modeli, liberalni gard, ljudsko-prava\u0161ka mitologija koja ne vidi temeljni konflikt, bur\u017eoasko-elitisti\u010dki ideologemi itd. Me\u0111utim, mo\u017eda nije zgoreg upitati: je li netko predlo\u017eio ne\u0161to smislenije, a da nije ve\u0107 toliko puta vi\u0111ena epizoda najprije o nekolicini, pa zatim njih dvoje i, naposljetku, preostalom jednom koji je pravi \u010duvar plamena revolucije i jedini koji ne skre\u0107e s “pravog puta”? Glasna prisutnost razli\u010ditih aktera u politi\u010dkom polju redovito svjedo\u010di o deficitima lijeve politi\u010dke pozicije, nametnuti \u017eargon o njezinoj ne\u010dujnosti. NGO inicijativa ima proizvod na odgojno-obrazovnom tr\u017ei\u0161tu, taj proizvod ne samo da nije lo\u0161, nego je \u0161tovi\u0161e jedini. 1<\/a><\/sup>\u00a0Ima i one (publiku\/kupce) kojima bi taj proizvod olak\u0161ao demokratski \u017eivot. Pitanje je samo do koje mjere. Pitanje je i tko kontrolira tr\u017ei\u0161te odgojno-obrazovnih dobara. I tu tek zapo\u010dinje prava rasprava.<\/p>\n

  1. Vrijedi svakako pogledati Priru\u010dnik za nastavnike<\/a><\/em>, CMS, Zagreb 2014.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Upravo u tjednu kad su objavljeni rezultati Istra\u017eivanja politic\u030cke pismenosti uc\u030cenika zavrs\u030cnih razreda srednjih s\u030ckola u Hrvatskoj, provedenog u sklopu projekta “sustavnog i kvalitetnog” uvo\u0111enja gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,63],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[23],"class_list":["post-9425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9425"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9487,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9425\/revisions\/9487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9425"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9425"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9425"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9425"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}