{"id":9396,"date":"2015-10-06T09:15:29","date_gmt":"2015-10-06T08:15:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9396"},"modified":"2015-10-06T18:57:26","modified_gmt":"2015-10-06T17:57:26","slug":"poslodavci-i-socijalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9396","title":{"rendered":"Kratki izvje\u0161taj s terena: klasni korotni napjevi"},"content":{"rendered":"<p>Neobi\u010dni odjeci klasne borbe pojavili su se ju\u010der u hrvatskom medijskom prostoru. Toliko neobi\u010dni da je te\u0161ko procijeniti na kojoj je strani barikada situacija bezizglednija. Nakon neuspjeha \u0161trajka prosvjetnih radnika \u010delni\u0161tvo sindikata uklju\u010denih u \u0161trajk ponudilo je svoje <a href=\"http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sindikalni-sefovi-ribic-stipic-i-mihalinec-zbog-debakla-sa-strajkom-ponudili-ostavke\/846178.aspx\" target=\"_blank\">mandate na raspolaganje<\/a>: predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom \u0161kolstvu &#8220;Preporod&#8221; \u017deljko Stipi\u0107, predsjednik Velikog vije\u0107a Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribi\u0107 i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim \u0161kolama Hrvatske Branimir Mihalinec. Izjave koje su pratile nu\u0111enje ostavke na razmatranje sastojale su se od skromne samokritike i optu\u017eivanja drugih sindikalnih \u010delnika za neuspjeh \u0161trajka. Kako se radi o dugogodi\u0161njim &#8220;profesionalnim mandatarima&#8221; zastupanja interesa radni\u010dke klase te\u0161ko je ne posumnjati u ritualnu dimenziju ostavki koja ne\u0107e dovesti u pitanje trenutno funkcioniranje sindikata kao ni ozbiljne politi\u010dke i takti\u010dke proma\u0161aje koji su obilje\u017eili \u0161trajk.<\/p>\n<p>No, pored sindikalnih mandarina ju\u010dera\u0161nji je dan obilje\u017eila jo\u0161 jedna ostavka. Iako vezana uz konkretnu situaciju u Industriji nafte (INA), ostavka predsjednika tamo\u0161njeg Radni\u010dkog vije\u0107a Predraga Sekuli\u0107a poslu\u017eila je kao prikladna nadopuna za izostaju\u0107u kritiku sindikalnih struktura u sferi obrazovanja, a i \u0161ire. Obja\u0161njavaju\u0107i razloge ostavke u <a href=\"http:\/\/radnickaprava.org\/tekstovi\/novosti\/ostavka-predsjednika-radnickog-vijeca-ina-e-predraga-sekulica\" target=\"_blank\">pismu<\/a> upu\u0107enom radnicima Sekuli\u0107 izme\u0111u ostalog navodi: &#8220;Nedemokrati\u010dnost sindikata, te gotovo autokratsko vo\u0111enje sindikalnih vo\u0111a, onemogu\u0107uje da se \u010duje glas radnika. Uglavnom se sve svodi na mi\u0161ljenje \u010delnika, mada kroz razli\u010dita tijela sindikata, to ne izgleda tako (ili se bar tako \u017eeli prikazati).&#8221; Sekuli\u0107 u pismu nabraja i druge konkretne razloge odstupanja s funkcije, a svi su obilje\u017eeni procjenom o te\u0161kim porazima radni\u010dkih interesa i paralizi postoje\u0107ih struktura zastupanja. Iako su razlozi ove ostavke i onih potaknutih neuspjehom \u0161trajka u prosvjeti presudno druk\u010diji, ako ne i konfliktni, na obje razine prevladava ton nemo\u0107i i apatije.<\/p>\n<p><strong>Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a postojanja socijalizma<\/strong><\/p>\n<p>\u0160to se doga\u0111a na drugoj strani barikade s broj\u010dano izrazito slabijima, ali mo\u0107nijima? Tako\u0111er \u017ealopojke. Ju\u010der je u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) odr\u017ean <a href=\"http:\/\/www.tportal.hr\/biznis\/politika-i-ekonomija\/399229\/Roglic-Da-je-drzava-bila-dobar-vlasnik-socijalizam-ne-bi-bankrotirao.html\" target=\"_blank\">skup<\/a> pod nazivom &#8220;HUP-ovih 16: privatno vs. dr\u017eavno&#8221;. Prvi dio naziva referira se na <a href=\"http:\/\/www.hup.hr\/hup-od-politickih-stranaka-uoci-izbora-trazi-odgovore-na-16-kljucnih-pitanja.aspx\" target=\"_blank\">16 pitanja<\/a> koje je HUP postavio svim strankama jo\u0161 u svibnju ove godine, dok formula drugog dijela predstavlja potpuno nepotrebnu cini\u010dnu objektivnost: koji je smisao postojanja udru\u017eenja kapitalista ukoliko na okruglim stolovima moraju raspravljati \u0161to im vi\u0161e odgovara &#8211; privatno ili dr\u017eavno vlasni\u0161tvo? Cinizam se nije ograni\u010dio samo na naslov. Kako je prili\u010dno te\u0161ko u atmosferi sindikalnog rasula za nevolje poslodavaca optu\u017eiti visoki stupanj radni\u010dke anga\u017eiranosti, morali su se okrenuti utvarama. Pa su tako odlu\u010dili za neprijatelja proglasiti socijalizam, ka\u017eu jo\u0161 realno postoje\u0107i u Hrvatskoj. Kako je takva Socijalisti\u010dka republika Hrvatska uspjela u\u0107i u Europsku uniju u kojoj su doslovno ilegalni \u010dak i socijaldemokracija i kejnzijanizam nisu se udostojili objasniti.<\/p>\n<p>Prema izjavama sudionika skupa, od samih poslodavaca preko strana\u010dkih du\u017enosnika do zaposlenika javnih institucija (te\u0161ko ih je razlikovati s obzirom na izgovoreno), socijalizam bi bio ono dru\u0161tveno ure\u0111enje u kojem jo\u0161 sve nije do kraja privatizirano. Ovakva definicija zna dovesti do proturje\u010dja u izjavama kad se suo\u010de s povijesnom realno\u0161\u0107u. Tako naprimjer, iako se svi sla\u017eu da je socijalizam jo\u0161 na snazi, istovremeno tvrde da je bankrotirao jer dr\u017eava nije dobar vlasnik. Kako se reproducira ne\u0161to bankrotirano nije obja\u0161njeno ni ekonomski niti ontolo\u0161ki. Posebno se istaknuli strana\u010dki junaci, koordinator ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Milo\u0161evi\u0107 i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107. Milo\u0161evi\u0107, ina\u010de vlasnik 14 stanova u Zagrebu i potomak &#8220;crvene bur\u017eoazije&#8221; (otac mu je bio direktor Tvornice vatrogasnih aparata Pastor koju su kasnije preuzeli) i dalje tvrdi da je socijalizam na snazi i pritom citira Margaret Thatcher: &#8220;Jedini problem sa socijalizmom je taj da mu prije ili kasnije nestane tu\u0111eg novca.&#8221; Zaboravljaju\u0107i pritom i da je izravno profitirao na raspadu socijalizma kao i na silne milijarde javnog novca utro\u0161ene na svjetskoj razini za spas kapitalizma od po\u010detka krize 2008. godine.<\/p>\n<p>Dok je ministar Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 prilagodio definiciju socijaldemokracije, navodne ideolo\u0161ke orijentacije svoje partije, okru\u017eju u kojem se nalazi, ustvrdiv\u0161i da je to &#8220;javni sektor koji uklju\u010duje zdravstvo i \u0161kolstvo, uz \u0161ume i vode, a sve ostalo u potpunu privatizaciju&#8221;. Ironija se pritom nalazi u tome da je malu dozu socijaldemokratskog osje\u0107aja za realnost ponudila jedino predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknuv\u0161i kako treba priznati da ni privatni sektor nije idealno u\u010dinkovit. S obzirom da je socijalizam jo\u0161 na snazi u glavama poslodavaca i njihovih politi\u010dkih pokrovitelja prikladno ih je ohrabriti parafrazom rije\u010di druga Tita: s ovakvom socijaldemokracijom i sindikatima ne trebate se bojati za svoju budu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neobi\u010dni odjeci klasne borbe pojavili su se ju\u010der u hrvatskom medijskom prostoru. Toliko neobi\u010dni da je te\u0161ko procijeniti na kojoj je strani barikada situacija bezizglednija. Nakon neuspjeha \u0161trajka prosvjetnih radnika \u010delni\u0161tvo sindikata uklju\u010denih u \u0161trajk ponudilo je svoje mandate na raspolaganje: predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom \u0161kolstvu &#8220;Preporod&#8221; \u017deljko Stipi\u0107, predsjednik Velikog vije\u0107a Nezavisnog sindikata [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8049,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[66],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-klasa","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9396"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9396\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9409,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9396\/revisions\/9409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9396"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9396"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9396"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9396"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}