{"id":9373,"date":"2015-10-06T07:00:34","date_gmt":"2015-10-06T06:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9373"},"modified":"2015-10-06T10:43:22","modified_gmt":"2015-10-06T09:43:22","slug":"superbakterije-u-vodama-oko-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9373","title":{"rendered":"Superbakterije u vodama oko Zagreba"},"content":{"rendered":"

Dugogodi\u0161nje odga\u0111anje sanacije potoka Gorjak nedaleko od Zagreba, one\u010di\u0161\u0107enog antibioticima, pretvara se u ekolo\u0161ku katastrofu. Rije\u010d je o klasi\u010dnom primjeru devastacije okoli\u0161a zbog profitnih interesa zaga\u0111iva\u010da. Kako bi se pri rje\u0161avanju problema izbjegla la\u017ena apstraktna dilema ekonomija vs. ekologija nu\u017eno je krenuti od potreba lokalnog stanovni\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Nakon trideset godina ispu\u0161tanja otpada dviju tvornica u potok Gorjak u Brdovcu pored Zagreba, \u0161to je uzrokovalo zaga\u0111enje okolnih voda uklju\u010duju\u0107i i rijeku Savu, te osam godina od otkri\u0107a visoke koncentracije antibiotika, kona\u010dna sanacija podru\u010dja jo\u0161 uvijek nije adekvatno zavr\u0161ena. Duga izlo\u017eenost bakterija antibioticima u prirodi dovodi do razvoja superbakterija, pred kojima su ti antibiotici nemo\u0107ni, a izlo\u017eenost ljudi takvim superbakterijama predstavlja veliku opasnost po javno zdravlje. Kompanija Pliva \u2013 najve\u0107im dijelom suodgovorna za ovu ekolo\u0161ku katastrofu \u2013 ne propu\u0161ta priliku da u medijima naglasi kako za sanaciju potoka ima rezervirana sredstva koja me\u0111utim ne mo\u017ee iskoristiti bez odluke o sanaciji Hrvatskih voda i naloga za pla\u0107anje. Istra\u017eivanja od prije sedam godina<\/a> dokazuju kako visoke koli\u010dine antibiotika ne mogu biti rezultat otpadnih voda iz ku\u0107anstava, ve\u0107 moraju biti rezultat ispusta industrijskog otpada tamo smje\u0161tenih pogona.<\/p>\n

Dok Pliva \u010deka Hrvatske vode, na internetu smo prona\u0161li\u00a0rje\u0161enje<\/a> o procjeni studije utjecaja na okoli\u0161 Zagreba\u010dke \u017eupanije iz o\u017eujka ove godine koja predstavlja jo\u0161 jedan korak bli\u017ee sanaciji potoka. Ona bi se trebala odvijati u 4 ili 5 faza od \u010dega je sanacija samog potoka Gorjak druga faza. Pripremne radnje trebale su po\u010deti prvog rujna ove godine, a najva\u017eniji dio procesa trebao bi se odvijati kroz 2016. godinu. Prema informacijama iz Brdovca, na terenu se trenutno ne vide nikakvi znakovi bilo kakvih radova. Kako je pro\u0161lo ve\u0107 dosta vremena<\/a>, a javnost je vjerojatno ve\u0107 dobrim dijelom zaboravila veliki ekolo\u0161ki skandal s te\u0161kim zaga\u0111enjem koje su pogon Plive i njene tvrtke k\u0107eri uzrokovale u okolici industrijskog kompleksa u Savskom Marofu. Zato se nije lo\u0161e u najkra\u0107im crtama prisjetiti kronologije zbivanja. Naime, kemijskim monitoringom zaga\u0111enja rijeke Save u razdoblju od 2006. do 2008. godine, vr\u0161enom u pojasu od slovenske granice do Siska utvr\u0111ene su, uz ostala zaga\u0111ivala, relativno visoke koncentracije makrolidnih antibiotika<\/a> (najpoznatiji antibiotik iz ove skupine je Sumamed). Analize su 2008. godine objavljene u znanstvenom radu Senke Terzi\u0107 i suradnika u renomiranom znanstvenom \u010dasopisu Science of the Total Environment, gdje se izrijekom Pliva spominje kao izvor makrolida u tom dijelu Save. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Potok “Smrdljivka”<\/strong><\/p>\n

Pogon Plive u kojem se proizvodi azitromicin, poznatiji pod trgova\u010dkim imenom Sumamed, nalazi se u Savskom Marofu, a otpadne vode ovog postrojenja odlazile su u potok Gorjak koji se nakon svog toka kroz uglavnom poljoprivredne povr\u0161ine ulijeva u rijeku Savu. \u0160tovi\u0161e, tamo se ne nalazi samo Plivin sintetski pogon (u vlasni\u0161tvu izraelske kompanije Teva), nego i jo\u0161 dva pogona nastala odvajanjem, naime Kvasac (u francuskom vlasni\u0161tvu) i Hospira (u ameri\u010dkom vlasni\u0161tvu). Sva ta kemijskoindustrijska postrojenja svojim su ispustima preopteretila maleni potok Gorjak, u \u010dijem su se mulju akumulirali te\u0161ki metali i organska otapala (\u0161to se smatra klasi\u010dnim zaga\u0111ivalima), ali i iznimno visoka koncentracija spomenutog azitromicina, kao i njegovih sintetskih prekursora eritromicina 2<\/a><\/sup> i azahomoeritromicina, koji tako\u0111er imaju antibiotsko djelovanje.<\/p>\n

Kao posljedica tog prekomjernog one\u010di\u0161\u0107enja s vremenom se oko potoka Gorjak po\u010deo \u0161iriti nesnosan smrad, zbog \u010dega su mu stanovnici okolnih naselja nadjenuli nimalo laskavi nadimak Smrdljivka, a koji se o\u010dito toliko udoma\u0107io da smo ga, na na\u0161e iznena\u0111enje, prona\u0161li i u gorespomenutoj studiji utjecaja na okoli\u0161 Zagreba\u010dke \u017eupanije. Naravno, od samog smrada puno ve\u0107i problem predstavljaju zaga\u0111enja nedostupna izravnom osjetu. Jo\u0161 ve\u0107i problem predstavlja opravdan strah od pojave i rasprostiranja tzv. superbakterija otpornih na jake antibiotike. Sanacija potoka nalo\u017eena je jo\u0161 2007. godine, a njezina hitna provedba bila je iznimno va\u017ena zbog neposredne blizine velikog vodocrpili\u0161ta \u0160ibice.<\/p>\n

Slu\u010daj je kulminirao 2012. godine, s pripremama izgradnje novog Plivinog sintetskog pogona za proizvodnju generi\u010dkih lijekova namijenjenih gotovo isklju\u010divo tr\u017ei\u0161tu EU, SAD i Rusije, \u0161to je diglo na uzbunu cijelu \u0161iru okolicu. Odgovornost za zaga\u0111enje potoka i nastanak superbakterija otpornih na antibiotike, u dobro nam poznatom scenariju, prebacuje se s jedne firme na drugu, a umjesto potpune sanacije ovog zdravstvenog i ekolo\u0161kog problema, rje\u0161enje se prona\u0161lo tako da je ispust otpadnih voda jednostavno preusmjeren na kanalizaciju grada Zapre\u0161i\u0107a. Mulj s dna potoka koji je tijekom trideset godina talo\u017eenja dosegao dva metra u jednom je trenutku prenesen na nikad razja\u0161njenu lokaciju. Izostanak pravovremene reakcije i sanacije uzrokovalo je me\u0111utim jo\u0161 ve\u0107i problem jer je potok Gorjak nerazja\u0161njeno po\u010deo ponirati na lokaciji najve\u0107eg one\u010di\u0161\u0107enja, a za stanovnike Brdovca Gorjak je i dalje ostao Smrdljivka, bez obzira na Plivine<\/a> navodno “najvi\u0161e ekolo\u0161ke standarde”.<\/p>\n

Odgovornost farmaceutskih kompanija
\n<\/strong><\/p>\n

Upravo zapanjuju\u0107u sli\u010dnost s gore navedenom ekolo\u0161kom aferom mo\u017eemo na\u0107i na nizu drugih mjesta diljem svijeta. Ponavljaju\u0107i obrasci pona\u0161anja kompanija u takvim situacijama jasan su pokazatelj da se ovdje zapravo radi o sustavnom problemu \u010diji nam uzroci i posljedice i nisu toliko nepoznati.<\/p>\n

Prvi primjer nalazimo u Patancheru blizu Hyderabada u Indiji, gdje je zabilje\u017een neslavni svjetski rekord u koncentraciji antibiotika u potoku Isakavagu koji slu\u017ei za ispust otpadnih voda za \u010dak 90 farmaceutskih postrojenja koja se tamo nalaze. U se ovim postrojenjima proizvode generi\u010dki lijekovi namijenjeni tr\u017ei\u0161tima EU i SAD-a odakle i dolazi ve\u0107ina farmaceutskih kompanija u \u010dijem su vlasni\u0161tvu pogoni. Voda tog potoka lokalnom stanovni\u0161tvu slu\u017ei za navodnjavanje, ali i za pi\u0107e. Uznemiruju\u0107i nalaz superbakterija s visokim stupnjem rezistencije na \u0161iroki spektar antibiotika, koje su ve\u0107 prodrle i u \u0161ire podru\u010dje, tako nije iznena\u0111enje. Znanstvenik zadu\u017een za istra\u017eivanja antibiotika u potoku Isakavagu kazao je jednom prilikom za Bloomberg<\/a> kako bi se, da je ciprofloxacin (antibiotik za lije\u010denje escherichie coli), ne\u0161to skuplji, ovaj antibiotik mogao rudariti iz okolnog tla. Jedna od posljedica koju opisuje Bloomberg je i pove\u0107ana smrtnost novoro\u0111en\u010dadi. Osim povratka lije\u010denju penicilinom te istra\u017eivanja novih metoda lije\u010denja bakterijskih upala, tamo\u0161nji lije\u010dnici strogo se dr\u017ee starog recepta: temeljitog pranja ruku i dezinficiranja bolni\u010dke opreme.<\/p>\n

Drugi dobro opisan slu\u010daj one\u010di\u0161\u0107enja voda koji su doveli do nastanka otpornih superbakterija dolazi iz grada Anniston u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Alabami, gdje je u potoku Choccolocco izmjerena rekordna koncentracija polikloriranih bifenila<\/a> (PCB). Naime, u tamo\u0161njem je pogonu Monsanto proizvodio PCB do 1971. godine, kada je pogon kona\u010dno zatvoren. Posljedice su me\u0111utim ipak ostale, i to u obliku PCB otpada te\u0161kog 4,5 tisu\u0107e tona na okolnom tlu, dok je jo\u0161 je 544 tona ispu\u0161teno u potok. Danas se Anniston smatra jednim od mjesta najzaga\u0111enijih PCB-om. Dotada\u0161nji grad-primjer je zbog toga zaradio potpuno odbojan nadimak “Otrovni grad”. 3<\/a><\/sup> Nakon prestanka rada Monsantovog pogona, 3500 stanovnika Annistona je tu\u017eilo Monsanto i firmu-k\u0107er Solutia za zaga\u0111enje, \u0161to je 2003. godine rezultiralo presudom u korist gra\u0111ana. Monsanto se branio tvrdnjom da je obustavio proizvodnju PCB-a 8 godina prije zakonske zabrane, a Solutia je inzistirala na tome da nije u redu primjenjivati dana\u0161nje pravne standarde u dono\u0161enju suda o odnosu kompanije prema okoli\u0161u tokom 1970-tih godina.<\/p>\n

Sistemski problem
\n<\/strong><\/p>\n

Sva tri slu\u010daja imaju, kako je ve\u0107 istaknuto, mnogo sli\u010dnosti. Recimo, pod izlikom poslovne tajne tvrtke zaga\u0111iva\u010di uporno odbijaju dati popis tvari koje ispu\u0161taju u okoli\u0161, pokazuju\u0107i na taj na\u010din da njihova ekolo\u0161ka osvije\u0161tenost svodi na deklarativno parola\u0161tvo, nanovo dokazuju\u0107i da se profitni imperativ nalazi iznad svih ostalih dru\u0161tvenih potreba, \u010dak i kada se radi o katastrofalnim posljedicama po ukupno ljudsko zdravlje. Profitna logika kao primarni kompas kapitalisti\u010dkog funkcioniranja ne ovisi o vrlinama ili manama pojedinog vlasnika kompanije, kao \u0161to ni patologije takvih pojedinaca ne diktiraju politiku firme.<\/p>\n

Kroz sve tri navedene, ali i nebrojene druge pri\u010de, provla\u010di se temeljna korporativna neodgovornost prema vodi kao temeljnom resursu, nu\u017enom ne samo za pre\u017eivljavanje, nego i za normalan \u017eivot lokalnih zajednica. Nesnosan zadah potoka Gorjak zadah je jednog umrlog stani\u0161ta, u kojem su normalni uvjeti za \u017eivot zamijenjeni onima koji dovode u opasnost \u010ditav njegov \u0161iri okoli\u0161. U sva tri opisana slu\u010daja najpogo\u0111eniji su organizmi koji tamo obitavaju, a me\u0111u njima je najranjivija riblja mla\u0111. Time je pogo\u0111en upravo temelj svakog ekosustava, dakle njegova reproduktivna mo\u0107, ono \u0161to ga \u010dini odr\u017eivim u biolo\u0161kom i ekolo\u0161kom smislu. Posredno, pogo\u0111eno je lokalno stanovni\u0161tvo, kojemu su nasilno oteti temeljni uvjeti za normalni \u017eivot na kakav su navikli i to pod krinkom blagostanja svedenog na (upitne) ekonomske kriterije.<\/p>\n

U takvom se sustavu “zelenim” i “odr\u017eivim” nazivaju pothvati koji su to samo na vrlo povr\u0161noj razini. U toj zelenoj i odr\u017eivoj kakofoniji negdje redovito izostaje ono \u0161to je deklarativno svima na prvom mjestu \u2013 razumijevanje i po\u0161tovanje potreba zajednice. Uva\u017eavanje mi\u0161ljenja i potreba lokalnog stanovni\u0161tva bi, prema tome, bio prvi korak za osmi\u0161ljavanje adekvatnih razvojnih strategija lokalnih zajednica. To bi bio prvi i nu\u017eni korak u izgradnji dru\u0161tva prilago\u0111enog potrebama ljudi, a ne podlo\u017enog obrtaju kapitala.<\/p>\n

Iz gorespomenutog vodocrpili\u0161ta \u0160ibice koje se nalazi u neposrednoj blizini “Smrdljivke” zaga\u0111ene superbakterijama opskrbljuje se 120.000 ljudi koji \u017eive u tom kraju, a bilo je predvi\u0111eno i da se, u slu\u010daju krize, iz tih izvora vodom snabdijeva i stanovni\u0161tvo grada Zagreba. Nada stoga le\u017ei u o\u010dekivanju da \u0107e se prije zavr\u0161iti sanacija potoka nego \u0161to \u0107e izbiti kriza pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.<\/p>\n

  1. “Makrolidi su va\u017ena grupa u Hrvatskoj, \u0161to reflektira \u010dinjenicu da je jedan od najva\u017enijih proizvo\u0111a\u010da azitromicina, farmaceutska industrija Pliva, smje\u0161tena u Zagrebu”. (S. Terzi\u0107, I. Senta, M. Ahel, M. Gros, M. Petrovi\u0107, D. Barcelo, J. Mueller, T. Knepper, I. Marti, F. Ventura, P. Jovan\u010di\u0107 i D. Jabu\u010dar, “Occurrence and fate of emerging wastewater contaminants in Western Balkan Region”, Sci. Total Environ., svez. 399, pp. 66-77, 2008.) [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Dobiva se mikrobiolo\u0161kom metodom ekstrakcijom kulture gljivice Streptomyces erythreus. Djeluje na brojne G-patogene bakterije kao \u0161to su pneumokok, streptokok, korinebakterije i listerije. Tako\u0111er djeluje i na neke G- bakterije kao \u0161to su Neisseria, Haemophillus influenzae i dr. Zatim na mikoplazmu, klamidiju, legionelu i neke druge bakterije. Koristi se kod infekcija respiratornog sustava, ko\u017ee i potko\u017enog tkiva, konjunktivitisa kod novoro\u0111en\u010dadi i upale plu\u0107a kod male djece, legionarske bolesti, difterije, \u0161arlaha, primarnog sifilisa, itd…[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. T. Hulen. Dispatch from Toxic Town, On Earth, 2003.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nakon trideset godina ispu\u0161tanja otpada dviju tvornica u potok Gorjak \u0161to je uzrokovalo zaga\u0111enje okolnih voda uklju\u010duju\u0107i i rijeku Savu superbakterijama te nakon osam godina od otkri\u0107a ovog slu\u010daja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9376,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[248],"class_list":["post-9373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9373"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9403,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9373\/revisions\/9403"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9373"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9373"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9373"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9373"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}