{"id":9307,"date":"2015-10-02T07:00:52","date_gmt":"2015-10-02T06:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9307"},"modified":"2015-10-01T20:25:10","modified_gmt":"2015-10-01T19:25:10","slug":"schengen-vojna-krajina-naseg-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9307","title":{"rendered":"\u0160engen: Vojna krajina na\u0161eg doba?"},"content":{"rendered":"

Dok je slovenska dr\u017eava iskazala prili\u010dno nesnala\u017eenje u kontekstu izbjegli\u010dke krize, odgovor stanovni\u0161tva prikladno je nadomjestio ve\u0107inu propu\u0161tenih “zadataka”. Solidarni i humanitarni anga\u017eman niza dobrovoljaca kompenzirao je izostanak aktivne uloge servisa socijalne dr\u017eave, dok su reakcije fa\u0161isti\u010dkih grupa svojom argumentacijom o izbjeglicama kao socijalnim parazitima pru\u017eile legitimitet demonta\u017ei tih servisa.<\/strong><\/p>\n

U galeriji realno postoje\u0107ih stereotipa za Tursku je rezerviran d\u00f6ner kebab. \u0160to Osmanskom carstvu nije uspjelo vojskom, suvremenoj Turskoj uspjelo je kuhinjom. Ne samo Be\u010d, kebab je osvojio \u010dak i Prag, Berlin, a bez problema \u0107emo ga na\u0107i \u010dak i u londonskim \u010detvrtima. Nikada jo\u0161 nije bilo osvaja\u010da tako nje\u017enog i toplog kao \u0161to je slasni kebab. Mnogom je Europljaninu spasio \u017eivot kada se vra\u0107ao ku\u0107i nakon naporne no\u0107i, ili bi se idu\u0107eg dana u njegovom dru\u0161tvu oporavljao. Naravno, s kebabom je kao i s multikulturalizmom op\u0107enito\u2026 Volimo ga na tanjuru, no puno manje kao susjeda i to je upravo prijetnja s kojom se danas suo\u010davamo. Izbjeglice dolaze i \u017eele postati na\u0161i susjedi, europsko susjedstvo se seli i \u017eeli postati susjedstvo u Europi. Tome se treba suprotstaviti, jer \u0107e izbjeglice ugroziti na\u0161e kulturno naslje\u0111e i narodnu tradiciju. Umjesto tradicionalne nedjeljne gove\u0111e juhe, majka \u0107e uskoro pred nas servirati… kebab!<\/p>\n

Izbjeglice danas, naravno, ne dolaze iz Turske, \u0161tovi\u0161e, s obzirom na aktualne doga\u0111aje, i sami bi se Turci mogli zapitati \u017eele li op\u0107e jo\u0161 biti tu. Dolaze zato iz zemalja koje su sve redom nekad u povijesti bile dijelom Osmanskog carstva – iz Libije, Iraka, Sirije i ostalih. Sli\u010dnu ulogu koju je onomad u Habsbur\u0161kom carstvu igrala Vojna krajina – cordon sanitaire <\/em>na dobrih 30.000 kvadratnih kilometara u dana\u0161njoj Hrvatskoj, Ma\u0111arskoj, Srbiji i Rumunjskoj – danas igra \u0161engenski re\u017eim. Umjesto turske vojske, danas nas napadaju horde izbjeglica. Oni mo\u017eda i dolaze iz podru\u010dja kojima pusto\u0161i vi\u0161egodi\u0161nji gra\u0111anski rat, no njihova glavna agenda je jasna – islamizacija Europe! Zato je \u0161engenski grani\u010dni re\u017eim danas barem toliko, ako ne i vi\u0161e, bitan branik civilizacije, kao \u0161to je to nekad bila Vojna krajina. Slovenski premijer, Miro Cerar, u tom je duhu obe\u0107ao da \u0107e Slovenija dosljedno po\u0161tivati odredbe \u0161engenskog sporazuma. Time je pro\u0161log tjedna zaslu\u017eio pohvalu njema\u010dke kancelarke, Angele Merkel. Koliko god bizarno to sve zvu\u010dalo, radi se tek o kondenziranom prikazu ni\u0161ta manje bizarne realnosti, koja se ovih dana odvija u Sloveniji.<\/p>\n

Nadomjestak servisa socijalne dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica je da i u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugdje, najvi\u0161e zasluga za ubla\u017eavanje polo\u017eaja izbjeglica pripada tisu\u0107ama dobrovoljaca. Dr\u017eavni organi su se, barem u Sloveniji, odazvali tromo i neodlu\u010dno. Civilna za\u0161tita, koja je po slu\u017ebenoj du\u017enosti u neprestanoj pripravnosti, bila je aktivirana s nepotrebnim zaka\u0161njenjem. Odgovornost za takvu tromu reakciju mo\u017eemo tra\u017eiti i u samom Bruxellesu, koji na razini EU nije sposoban osigurati jedinstven odgovor. Dok se odredbe mastri\u0161kog sporazuma o prora\u010dunskom deficitu, javnom dugu i inflaciji po\u0161tuju kao svete dogme, a njihovo kr\u0161enje ka\u017enjava, prema rasizmu i ksenofobiji je Europska unija, dobitnica Nobelove nagrade za mir, znatno fleksibilnija. Orb\u00e1nova Vojna krajina stoga izaziva sveop\u0107e zgra\u017eanje, no sankcije zbog toga nije realno o\u010dekivati. Izbjeglice s Bliskog istoka nisu njema\u010dke tvornice ili francuske banke. Europske elite nisu pretjerano uznemirene niti zabrinute, budu\u0107i Orb\u00e1n ne prije\u010di protok prvorazrednog kapitala, ve\u0107 tek tre\u0107erazrednih ljudi.<\/p>\n

Na ruku im pritom idu i reakcije obi\u010dnih ljudi. U pravilu se radi o mje\u0161avini neprijateljstva, uvrije\u0111enosti, hinjene nemu\u0161tosti i teorija zavjere na jednoj strani. Na drugoj strani pak, izvanredna spremnost da se prisko\u010di u pomo\u0107 i to u svoje slobodno vrijeme te sa svojim vlastitim sredstvima. Obje reakcije za vladaju\u0107e dolaze kao naru\u010dene, promatramo li ih sa aspekta \u0161ire politi\u010dko-ekonomske situacije i jo\u0161 uvijek dominantne neoliberalne doktrine. Iz perspektive “odumiranja” socijalne dr\u017eave, koja se ne mo\u017ee pobrinuti niti za doma\u0107u sirotinju, pa \u010dak niti za vlastite zaposlene (primjer slovenskih policajaca, koji bi navodno za vrijeme cjelodnevnog de\u017eurstva na granici dobili tek po jedan sendvi\u010d), brigade dobrovoljaca – potaknuti vlastitim na\u010delima i vrijednostima priska\u010du u pomo\u0107 – slu\u017ee kao zgodan izlaz u nu\u017edi. Dr\u017eava tako mo\u017ee oprati ruke, istovremeno jasno daju\u0107i do znanja da ukoliko ne\u0107ete sami pomo\u0107i, onda im (izbjeglicama) ne\u0107e pomo\u0107i nitko. Solidarnost i po\u017ertvovnost, prisutne svuda gdje su prisutne i izbjeglice, su hvalevrijedna pojava, no dugoro\u010dno neodr\u017eiva solucija, a iz perspektive \u0161ireg civilizacijskog razvoja predstavljaju \u010dak svojevrsno nazadovanje.<\/p>\n

Neobi\u010dni adresati solidarnosti<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u protivnicima izbjeglica \u010dest je argument: “Kad vam je toliko stalo do njih, uzmite ih svojim ku\u0107ama!”. Sli\u010dno je, samo s pozitivnim predznakom, predlagao i papa Franjo. Ali sve izbjeglice ne mo\u017eemo uzeti ku\u0107ama, a za\u0161to bi uop\u0107e i trebali? Europa je jedan od najbogatijih kontinenata na svijetu i apsolutno nema potrebe da izbjegli\u010dku krizu rje\u0161avamo po principu “usvoji izbjeglicu”. Godi\u0161nji bruto doma\u0107i proizvod Europske unije iznosi 18 trilijuna (milijuna milijuna) ameri\u010dkih dolara, odnosno vi\u0161e od 25% svjetskog BDP-a. Iz te perspektive, izbjeglice nisu ekonomski, nego politi\u010dki problem. Sredstava ne nedostaje, nedostaje politi\u010dke volje. U usporedbi sa spa\u0161avanjem njema\u010dkih i francuskih banaka, rje\u0161avanje izbjegli\u010dke krize bilo bi bagatelno, ukoliko za trenutak pustimo po strani politi\u010dku i moralnu odgovornost za rje\u0161avanje te krize. Pro\u0161log je tjedna tako slovenskim medijima prostrujala vijest da su izbjeglice Sloveniju do sada ko\u0161tale 1.5 milijuna eura. Za ilustraciju, prije nekoliko mjeseci je ministar financija Du\u0161an Mramor najavio kako se razmi\u0161lja o ukidanju najvi\u0161eg poreznog razreda, koji u dr\u017eavnu blagajnu donosi gotovo sto puta vi\u0161e, tj. 146 milijuna eura godi\u0161nje. Ta ideja lijepo ilustrira logiku poreznih olak\u0161ica za bogate i tla\u010denja siroma\u0161nih. Drugim rije\u010dima, s bogatima u Sloveniji o\u010dito je potrebno biti barem sto puta vi\u0161e solidaran nego s izbjeglicama.<\/p>\n

Kada danas Merkel, Juncker ili Cerar pozivaju na solidarnost s izbjeglicama rade to s figom u d\u017eepu. Na solidarnost ne pozivaju oligarhe njema\u010dke industrije oru\u017eja, koji svakim danom ratovanja na Bliskom istoku zara\u0111uju sve vi\u0161e. Na solidarnost ne pozivaju ni britansku naftnu industriju, niti francuske gra\u0111evinske tvrtke niti sve ostale, koji na ra\u010dun ratova svakodnevno ostvaruju profite. Ne, na solidarnost pozivaju iste one, koji su pod izgovorom ekonomske krize i dosad prisiljavani na najve\u0107e stezanje remena, ni\u017ee i srednje klase, radni\u0161tvo, javni sektor i ostale koji i tako sve te\u017ee spajaju kraj sa krajem. Dio te populacije se i u Sloveniji odazvao te humanitarnim akcijama i volontiranjem uvelike odradio zada\u0107u umjesto (socijalne) dr\u017eave. No postoji i drugi dio populacije koji u izbjeglicama vidi opasnost, islamsku prijetnju, koju su zavjereni\u010dki organizirali svjetski centri mo\u0107i, prvenstveno SAD i Izrael. To je nedavno potvrdio \u010dak i Imre Kert\u00e9sz, ma\u0111arski nobelovac, koji je ranije pisao o svojim iskustvima u Auschwitzu, da bi danas upozoravao kako \u0107e se Europa utopiti u poplavi islama.<\/p>\n

La\u017ena antikapitalisti\u010dka retorika<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu, rasizam i ksenofobija do\u017eivljavaju i kvalitativnu preobrazbu i razvoj. To je bilo o\u010dito kada su se u petak, 25. septembra, u Ljubljani paralelno odr\u017eavala dva skupa. Na prvom, koji je ujedno bio i zavr\u0161etak festivala otvorenih granica, skupilo se nekih petstotinjak ljudi i pozivalo na solidarnost te izbjeglicama izra\u017eavalo dobrodo\u0161licu. Na drugom skupu se okupilo dvjestotinjak osoba, okupljenih pod geslom “Slovenijo, osiguraj granice”. Mo\u017eda najo\u010ditija promjena bili su originalni, do sada nevi\u0111eni slogani. Spomenimo tek dva, “Antifa\u0161izam je socijalni konstrukt” i “Potpora \u2018multikulti\u2019 masovnim migracijama zna\u010di potporu eksploataciji jeftine radne snage, getoima, kriminalu i trgovini ljudima!”. U kombinaciji s optu\u017ebama kako je ljudima vi\u0161e stalo do izbjeglica nego do potrebitih Slovenaca navedeno \u010dini agendu koja je u savr\u0161enoj harmoniji s uobi\u010dajenim neoliberalnim programom. Socijala i solidarnost su luksuz koji si dru\u0161tvo mo\u017ee priu\u0161titi tek u ograni\u010denim koli\u010dinama, pa je stoga potrebno povu\u0107i crtu i dio stanovni\u0161tva isklju\u010diti. Danas su to izbjeglice, ju\u010der su to bili doseljenici iz drugih republika biv\u0161e Jugoslavije, a prekju\u010der su to bili Romi, koji \u017eive na ra\u010dun socijalne pomo\u0107i. Radi se o strukturnoj poziciji, koja je stalna, a tko je zauzima u odre\u0111enom trenutku je, na kraju, potpuno svejedno. Nekada su to bili \u017didovi, sutra \u0107e mo\u017eda biti na\u0161i roditelji, budu\u0107i oni ipak u\u017eivaju u besposlenosti dok im mi u znoju lica svog priskrbljujemo mirovine.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to \u017eivimo u dru\u0161tvu nevjerojatnog izobilja, unato\u010d tome \u0161to u povijesti \u010dovje\u010danstva bogatstvo nikad nije bilo ve\u0107e, istovremeno \u017eivimo u dru\u0161tvu nepodno\u0161ljive oskudice i surove eksploatacije. Sve to i sami svakodnevno do\u017eivljavamo, no te\u0161ko je prstom uprijeti u krivca. Neosobna i nevidljiva, no time jo\u0161 u\u010dinkovitija i osjetnija prisila kapitalizma, neprestano nas dr\u017ei u egzistencijalnom strahu. Izbjeglice su dobrodo\u0161li \u017ertveni jarci, koji svim tim strahovima (i jo\u0161 ponekima) mogu pru\u017eiti lice. Oni su netko koga je lako mrziti, proganjati i dr\u017eati odgovornim za na\u0161u \u017eivotnu situaciju. Ba\u0161 kao \u0161to su to prije tek nekoliko desetlje\u0107a bili \u017didovi. U strukturnu poziciju izbjeglice-muslimana danas je stoga mogu\u0107e projicirati svakojake fantazme, sve i ako su one proturje\u010dne, a sa stvarnim izbjeglicama nemaju nikakve veze… tim gore po izbjeglice. Izbjeglica tako mo\u017ee istovremeno biti lijen\u010dina koja \u017eivi na socijalnoj pomo\u0107i i dovoljno snala\u017eljiv da nam ukrade posao. Neobrazovan i nekulturan, a istovremeno dovoljno agilan i sposoban da uni\u0161ti na\u0161u kulturu.<\/p>\n

Takva politi\u010dka orijentacija je ve\u0107 postojala i ima svoje ime – nacionalsocijalizam. La\u017eni otpor kapitalizmu, koji poku\u0161ava njegove “lo\u0161e strane” – siroma\u0161tvo, nestanak identiteta, eksploataciju, itd. – ukloniti tako da ukloni njihovog navodnog nositelja-krivca, u na\u0161em slu\u010daju – izbjeglicu. Geslo “Slovenijo, osiguraj granice” je zato mogu\u0107e \u010ditati i kao poziv na razgrani\u010davanje izme\u0111u dobrog i lo\u0161eg kapitala te osiguravanju pred napadom lo\u0161eg kapitala, izbjeglice. Taj kvazi-kapitalisti\u010dki otpor je tako nova i opasna faza u razvoju i rehabilitaciji fa\u0161izma u Sloveniji, koji \u0107e ubudu\u0107e zahtijevati odgovor.<\/p>\n

Me\u0111u otvorenim pitanjima ostaje i ovo: koliko sudionika skupa za osiguravanje slovenskih granica je granice izdalo ve\u0107 na putu ku\u0107i, svrativ\u0161i po kebab.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U galeriji realno postoje\u0107ih stereotipa za Tursku je rezerviran d\u00f6ner kebab. \u0160to Osmanskom carstvu nije uspjelo vojskom, suvremenoj Turskoj uspjelo je kuhinjom…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9312,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-9307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9307"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9326,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9307\/revisions\/9326"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9312"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9307"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9307"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9307"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9307"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}