{"id":9281,"date":"2015-10-01T07:00:46","date_gmt":"2015-10-01T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9281"},"modified":"2015-09-30T19:31:32","modified_gmt":"2015-09-30T18:31:32","slug":"ozivljavanje-pokreta-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9281","title":{"rendered":"Nu\u017eno o\u017eivljavanje pokreta u Makedoniji"},"content":{"rendered":"

Nakon niza uspje\u0161nih masovnih mobilizacija\u00a0na ulicama Skopja proteklih godna, parlamentarne stranke pripremaju se na jo\u0161 jedne izvanredne izbore. Istodobno, aktivisti\u010dke platforme, osna\u017eene ovim mobilizacijama, nalaze na vrlo va\u017enom raskri\u017eju: krenuti parlamentarnim putem ili razvijati dalje masovne socijalne pokrete odozdo.<\/strong><\/p>\n

Ulice Skopja ovih su dana mirne. Tri mjeseca nakon niza masovnih gra\u0111anskih mobilizacija ve\u0107ina pozornosti javnosti ponovno je usmjerena na prepiranje politi\u010dkih stranaka oko implementacije sporazuma<\/a> donijetog drugog jula ove godine. S izvanrednim izborima najavljenima za april 2016., \u010dini se da su sva ozbiljna pitanja stavljena na \u010dekanje do tog “odlu\u010duju\u0107eg” politi\u010dkog trenutka. Za zemlju koja je zaglavila na socioekonomskom dnu, s najve\u0107om stopom nejednakosti u regiji, regresivnim zakonima i dru\u0161tvom ispra\u017enjenom od demokratskih procedura, te\u0161ko da itko ovdje mo\u017ee zamisliti bolji \u017eivot u skoroj budu\u0107nosti. Posebno se to odnosi na trenutnu situaciju kada nijedna od postoje\u0107ih politi\u010dkih snaga ne mo\u017ee ponuditi, pa o\u010dito niti zamisliti, pad aktualnog premijera Nikole Gruevskog i odmaknuti se od programa zasnovanih na njegovim politi\u010dkim taktikama.<\/p>\n

S obzirom na masovne socijalne mobilizacije u prvom dijelu ove godine koje nisu nosile nikakva strana\u010dka obilje\u017eja, situacija se \u010dini zrela za nastanak nove politi\u010dke snage. Ta bi snaga trebala obuhvatiti heterogene pokrete i progresivne snage te iznijeti jednu druga\u010diju viziju dru\u0161tva temeljenu na socijalnoj pravdi i demokraciji. Socijalni entuzijazam kojeg su ove mobilizacije iznjedrile doista bi mogao biti pokreta\u010dka snaga neke nove politi\u010dke ideje. S ovim na umu velik dio aktivisti\u010dkih grupa ve\u0107 razmatra razli\u010dite prednosti i mane te procjenjuje potencijalne posljedice osnivanja nove lijeve politi\u010dke platforme u Makedoniji. Me\u0111utim, upravo se tu stvari kompliciraju. Ako bi se u obzir uzeo cijeli politi\u010dki spektar postoje\u0107ih stranaka u Makedoniji, postaje jasno da lijevi dio tog spektra nema svoje predstavnike organizirane u stranku.<\/p>\n

Neoliberalni populisti<\/strong><\/p>\n

Usprkos tome, diskurs dominantan u strana\u010dkom mainstreamu, posebno onaj vladaju\u0107e koalicije, naizgled se bavi pitanjima lijevih politika. Ova opasna i iznimno u\u010dinkovita mje\u0161avina nacionalizma i socijalne demagogije koju je nametnula i odr\u017eavala vladaju\u0107a stranka VMRO-DPMNE na \u010delu s premijerom Gruevskim, sastoji se od tri razine politika. Na prvoj razini vlada implementirala najekstremnije neoliberalne fiskalne i ekonomske politike, osiguravaju\u0107i tako svoje dobre odnose s nacionalnim i me\u0111unarodnim predstavnicima krupnog kapitala. Zbog ovoga je Europska unija dosad bila poprili\u010dno tolerantna spram nedemokratske vladavine Gruevskog. Demokracija se o\u010digledno na listi prioriteta europskih birokrata nalazi daleko ispod financijskih prioriteta. Gr\u010dki primjer najbolje ilustrira ovu tezu. U tom kontekstu treba promatrati tro\u0161enje 700 milijuna eura na realizaciju spornog projekta Skopje 2014 te izostanak kritika sa strane Europske unije, kao i blagoslov koji su MMF i Svjetska banka dali ovom projektu kao javnoj investiciji koja \u0107e potaknuti rast gra\u0111evinske industrije. Me\u0111utim, ona se ne sastoji od investiranja orijentiranog na ispunjavanje odre\u0111enih javnih potreba, ve\u0107 se svela na izgradnju objekata upitne gra\u0111evinske kvalitete s ciljem da u\u010dine Skopje “ljep\u0161im i starijim”.<\/p>\n

Drugu razinu politike predstavlja iskori\u0161tavanje dru\u0161tvenog konzervativizma i ekstremnog nacionalizma, kao instrumenata koje vladaju\u0107a stranka ekstenzivno koristi ne bi li potpuno izjedna\u010dila pojam “naroda” sa svojim bira\u010dkim tijelom. To posti\u017ee kontinuiranim generiranjem unutarnjih i vanjskih neprijatelja, a po potrebi \u010dak i insceniranih oru\u017eanih sukoba poput onoga u Kumanovu<\/a> od 9. maja ove godine. Cijelo dru\u0161tvo, me\u0111utim nosi teret socioekonomske nejednakosti, najve\u0107e u Europi<\/a>, a koju je generirala implementacija izrazito ekstremnih neoliberalnih mjera. Siroma\u0161tvo i nezaposlenost na rekordnim su europskim razinama.<\/p>\n

Na tre\u0107oj razini, onoj socijalnih politika, vladaju\u0107a neoliberalna stranka implementira programe koji bi lako mogli biti dijelom bilo koje lijeve populisti\u010dke vlade. Ona dijeli subvencije seljacima, opra\u0161ta dugove najsiroma\u0161nijima, uvodi zakon o minimalnoj pla\u0107i, zapo\u0161ljava ljude u dr\u017eavnoj upravi \u2013 suprotno deklarativno propagiranom europskom trendu mjera \u0161tednje u dr\u017eavnoj birokraciji \u2013 a sve to uz istovremeni rast javnog duga Makedonije. Na ovakvim je politikama vlada Gruevskog izgradila put do svog bira\u010dkog tijela \u2013 koje se nalazi na rubu siroma\u0161tva i jedva dr\u017ei glavu iznad vode. Suo\u010denima s iznimno niskim primanjima i stalnom prijetnjom nezaposlenosti i uvo\u0111enje minimalne pla\u0107e<\/a> bolje je od ni\u010dega.<\/p>\n

Strategije manipulacije
\n<\/strong><\/p>\n

Svakodnevni diskurs \u010dlanova vladaju\u0107e stranke sastoji se od fraza tipi\u010dnih za retoriku politi\u010dke ljevice. Ekonomski nejednakosti \u0161irokih razmjera koje su rezultat regresivne porezne politike i uvo\u0111enja raznih tr\u017ei\u0161nih mehanizama, \u010dije funkcioniranje nije transparentno naj\u0161irim slojeva, nagrizaju dr\u017eavu iz svih smjerova. Istovremeno, makedonska se vlada s ovom nejednakosti, barem na deklarativnoj razini, nosi diskursom socijalne dr\u017eave i implementacijom socijalnih politika s kojima su ljudi u izravnom kontaktu.<\/p>\n

Radnici i siroma\u0161ni \u010dine glavninu bira\u010dkog tijela VMRO-DPMNE i nakon deset godina me\u0111uzavisnosti postali su tradicionalna glasa\u010dka ma\u0161ina vladaju\u0107e stranke. Mikromenad\u017ementske strategije ove koalicije pokazuju se utoliko vrlo uspje\u0161nima. Lokalni ogranci stranke vode liste ljudi koji primaju dr\u017eavne subvencije, zatim ljudi zaposlenih u \u0161kolama i op\u0107inama te radnika zaposlenih u tvornicama koje su rezultat izravnih stranih ulaganja poput Kromberg\u00a0&\u00a0Schubert ili Draxlmaier<\/a> a koje usput budi re\u010deno imaju najni\u017ee nadnice u zemlji.<\/p>\n

Strategija vladaju\u0107e koalicije sastoji se dakle od hegemonije nad radni\u010dkom klasom i siroma\u0161nima kojima se VMRO-DPMNE prikazuje kao njihova politi\u010dka avangarda, a koja s druge strane posjeduje vrlo detaljan sustav mikromenad\u017ementa koji prodire do najsitnijih pora dr\u017eavnih ogranaka u najmanjim seoskim vije\u0107ima. Taj je model od ove ultrakonzervativne stranke u\u010dinio nepobjedivu izbornu silu.<\/p>\n

Izborni rizici
\n<\/strong><\/p>\n

Zbog toga se nakon svake ve\u0107e krize Gruevski odlu\u010duje na raspisivanje izvanrednih izbora kao metode lakog otklanjanja posljedica korupcijskih skandala na temelju osiguranja narodne potpore za daljnje provo\u0111enje svojih politika. Nema ve\u0107e presude od presude naroda, glasi prikrivena logika temeljena na izbornim rezultatima, ali iskori\u0161tena za potkopavanje demokratskih institucija i poku\u0161aj transformacije politi\u010dke stranke u dru\u0161tveni pokret.<\/p>\n

S obzirom na zadane uvjete, bilo koja lijeva politi\u010dka partija mora prona\u0107i put do onog dijela radni\u010dke klase koja glasa za ultrakonzervativnu neoliberalnu VMRO-DPMNE, \u0161to kao \u0161to smo vidjeli, nije nimalo lak zadatak. Preno\u0161enje borbe ljevice s ulica u strana\u010dku politi\u010dku arenu pred bilo koju novu progresivnu dru\u0161tvenu snagu postavlja ozbiljne izazove. Takva platforma mora pristati na kompromise s nacionalizmom, mizoginijom, homofobijom i na autoritativne dru\u0161tvene odnose. Socijaldemokratska stranka koja se trenutno nalazi u opoziciji nema ozbiljan socioekonomski plan spa\u0161avanja zemlje od daljnje socijalne degradacije, te je kao svoju strategiju odabrala pozivanje na demokraciju, ljudska prava i slobodu govora. Na temelju ovih zahtjeva, nova platforma mogla bi koalirati sa socijaldemokratima, uz neophodnu napomenu da se radi o stranci koja je u doba kad je bila na vlasti provela najradikalnije privatizacijske projekte na Balkanu.<\/p>\n

Postoje\u0107i socijalni uvjeti u Makedoniji pru\u017eaju argument za osnivanje lijevih politi\u010dkih organizacija. No prevladavaju\u0107i politi\u010dki diskurs onemogu\u0107ava tim organizacijama da sa\u010duvaju autonomiju ako dosljedno nastave politi\u010dku borbu u smjeru strana\u010dke politike. Ulazak u formalnu strana\u010dku politi\u010dku arenu u ovom trenutku moglo bi biti katastrofalan potez. Potrebni kompromisi onemogu\u0107ili bi daljnji razvoj sada\u0161nje lijeve strategije \u2013 koju je mogu\u0107e dalje razvijati u okviru dru\u0161tvenog pokreta \u2013 \u0161to bi dugoro\u010dno rezultiralo jo\u0161 jednim razo\u010darenjem u politi\u010dku ljevicu. Snaga prikupljena prilikom socijalnih mobilizacija protekle godine, mogla bi se istopiti u strate\u0161kim izbornim neuspjesima koji bi doveli do dugog perioda dru\u0161tvene neaktivnosti.<\/p>\n

Alternativne dru\u0161tvene mre\u017ee
\n<\/strong><\/p>\n

Obnavljanje socijalnih pokreta, obnavljanje socijalne borbe odozdo, najbolji je na\u010din da se probije kroz mehanizme diskurzivne dominacije i konjunkture ucjene na koju se vladaju\u0107a partija toliko oslanja. Svi ve\u0107i prosvjedi odr\u017eani u posljednje dvije godine pokazali su da u dru\u0161tvenim pokretima postoji kreativna politi\u010dka snaga koja mo\u017ee prerezati kroz fiksne identitete i oblikovati nove narative koji ne podlije\u017eu obrascima na koje je vlada navikla. Ipak, ako se promatra u historijskom kontekstu, iskustvo opisane snage protesta jo\u0161 uvijek je dosta ograni\u010deno. Protesti jo\u0161 uvijek nisu stvorili dru\u0161tvenu bazu koja mo\u017ee sistemati\u010dno odgovarati na razli\u010dite socijalne neda\u0107e. Zbog toga je nu\u017eno da se ovime pozabavimo sistemati\u010dno. Potrebno nam je vi\u0161e razli\u010ditih razina na kojima bismo demonstrirali novu dru\u0161tvenu snagu. Takvo bi sistemati\u010dno bavljenje lijevim pokretom prije svega zahtijevalo disperziju kadrova van Skopja i pokrivanje terena diljem Makedonije. Potrebno je kreirati vi\u0161e alternativnih dru\u0161tvenih mre\u017ea koje ne ovise o strukturnim shemama VMRO-DPMNE-a.<\/p>\n

U ovom je trenutku primarno potrebno poku\u0161ati prona\u0107i rje\u0161enja za veliki broj pojedina\u010dnih lokalnih problema i dati podr\u0161ku te osigurati rast brojnim ve\u0107 postoje\u0107im lokalnim inicijativama. Istovremeno je potrebno dekonstruirati socijalnu hegemoniju koju VMRO ima u narodu te razotkriti proturje\u010dja njihovog “lijevog” narativa uz istovremenu provedbu neoliberalnih politika te pokazati socijalne posljedice koje takve neoliberalne politike stvaraju. Te se posljedice ne mogu adekvatno rije\u0161iti neznatnim socijalnim ustupcima poput uvo\u0111enja minimalne pla\u0107e, koja je i dalje ispod \u017eivotnog dohotka potrebnog za pre\u017eivljavanje od mjeseca do mjeseca.<\/p>\n

Potrebno je izgraditi duboku dru\u0161tvenu solidarnost izme\u0111u studenata, radnika, aktivista, novinara i sindikata koji su prekinuli svoju ti\u0161inu nakon dugotrajne demobilizacije (depolitizacije). Samo putem kontinuiranih novih mobilizacija mo\u017eemo uspostaviti nove kontrahegemonijske diskurse koji \u0107e biti dovoljno sna\u017eni da ozbiljno ugroze trenutni \u0107orsokak u kojem se ljevica nalazi. Potom dolazi trenutak u kojem se ta dugotrajna socijalna snaga okuplja u obliku reprezentativne progresivne politi\u010dke snage.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ulice Skopja ovih su dana mirne. Tri mjeseca nakon niza masovnih gra\u0111anskih mobilizacija ve\u0107ina pozornosti javnosti ponovno je usmjerena na politi\u010dke stranke…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8809,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[12,33],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-9281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-izbori","tag-protest","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9281"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9294,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9281\/revisions\/9294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9281"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9281"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9281"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9281"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}