{"id":9254,"date":"2015-09-28T13:12:41","date_gmt":"2015-09-28T12:12:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9254"},"modified":"2015-09-28T15:10:04","modified_gmt":"2015-09-28T14:10:04","slug":"da-li-je-strajk-prosvjetara-opravdan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9254","title":{"rendered":"Da li je \u0161trajk prosvjetara opravdan?"},"content":{"rendered":"<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja koja redovno provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rast pla\u0107a profesora od 5 posto u korelaciji je s boljim rezultatima kod u\u010denika u omjeru od 5 do 10 posto. Da bi se bolje razumjelo za\u0161to prosvjetari u Hrvatskoj ponovno \u0161trajkaju, potrebno\u00a0je preformulirati u mejnstrimu popularno, a generi\u010dko pitanje &#8220;podr\u017eavate li \u0161trajk&#8221;, na na\u010din koji javnosti mo\u017ee pribli\u017eiti va\u017enost ne samo \u0161trajka nego i njegovog ishoda za nu\u017eno pove\u0107anje kvalitete obrazovanja. Kontinuirano je <a href=\"http:\/\/www.oecd.org\/education\/eag.htm\" target=\"_blank\">dokazivana<\/a>\u00a0znanstvena \u010dinjenica izravne povezanosti visine pla\u0107a u\u010ditelja s ishodima u\u010denja. Ovim se aspektom kvalitete obrazovanja pedantno bavi OECD. Prema svim njihovim istra\u017eivanjima kvaliteta obrazovanja izravno je posljedi\u010dno povezana s visinom pla\u0107a profesora i u\u010ditelja na svim obrazovnim razinama, od vrti\u0107a do visokog obrazovanja.<\/p>\n<p>Postoje dva mogu\u0107a obja\u0161njenja za\u0161to su pla\u0107e profesora izravno vezane s uspje\u0161nosti u\u010denja. Prema prvome, vi\u0161i \u0107e platni razred privu\u0107i sposobnije kandidate u ovu profesiju. Kako raste interes za u\u010diteljsku profesiju, struka postaje kompetitivnija \u0161to zna\u010di da \u0107e prosje\u010dne sposobnosti potrebne za ulaz u profesiju tako\u0111er narasti. U\u010dinkovitost i motivacija tako regrutiranih profesora raste, \u0161to se u kona\u010dnici prelijeva pozitivno na u\u010denike. Drugi mehanizam koji obja\u0161njava ovu vezu pone\u0161to je suptilniji i mo\u017ee se svesti na to da pove\u0107anje pla\u0107a profesorima i u\u010diteljima pobolj\u0161ava njihov polo\u017eaj u nacionalnoj distribuciji prihoda \u010dime raste status profesorske profesije zbog \u010dega se ve\u0107i broj mladih ljudi odlu\u010duje za ovo zanimanje. Rast popularnosti nastavni\u010dke struke olak\u0161ava regrutiranje sposobnijih kadrova. Navedene teze mogu\u0107e je provjeriti u redovnim godi\u0161njim publikacijama OECD-a &#8220;<a href=\"http:\/\/www.oecd.org\/education\/eag.htm\" target=\"_blank\">Education at the glance<\/a>&#8220;. Indikatori kojima se ove teze mjere sastoje se od udjela profesora u ukupnoj radnoj snazi, njihovoj pla\u0107i po ulasku i nakon 15 godina karijere, zatim udjelom financiranja obrazovanja u BDP-u te u kona\u010dnici ishodima u\u010denja, poput PISA istra\u017eivanja koja mjere osnovne vje\u0161tine \u010ditanja i ra\u010dunanja kod petnaestogodi\u0161njaka.<\/p>\n<p>Ne radi se ovdje ni o kakvom mutnom procesu s neizvjesnim ishodima, ve\u0107 o dugotrajnom i transparentnom procesu s prili\u010dno predvidljivim rezultatima. Najbolji primjer tome je Finska koja je reformu svog obrazovnog sustava zapo\u010dela u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a te sada ve\u0107 20-30 godina ubire rezultate ove reforme. Istim putem idu i zemlje poput Islanda, Norve\u0161ke, Singapura, Estonije, itd&#8230; te se i u rezultatima njihovih u\u010denika ve\u0107 vide rezultati. Primjerice u Finskoj je potra\u017enja za nastavni\u010dkim zanimanjem toliko visoka da tek 10 posto kandidata uspije upisati u\u010diteljski smjer. Istovremeno, pla\u0107e profesora u toj zemlji jednako su visoke kao one lije\u010dnika i odvjetnika.<\/p>\n<p><strong>Nema besplatnog ru\u010dka za politi\u010dare<\/strong><\/p>\n<p>Kvalitativna reforma obrazovnog sustava ne mo\u017ee se provoditi sa figom u d\u017eepu. Sve aktualne mjere koje navodno streme pobolj\u0161anju kvalitete obrazovanja izli\u0161ne su ukoliko se profesorima ne pove\u0107aju pla\u0107e. Odgovor da sredstava za ovo nema nedostatan je odgovor jer su u tom slu\u010daju svi ostali projekti koje Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta provodi zajedno sa svojim lokalnim i stranim agencijskim partnerima prili\u010dno izli\u0161ni, a njihovi longitudinalni ishodi potpuno zanemarivi. Najbolji predizborni potez Milanovi\u0107eve vlade u ovom trenutku bio bi da umjesto tra\u017eene povi\u0161ice od 4 posto prosvjetarima da povi\u0161icu pla\u0107e od 10 posto. Mla\u0111e generacije nesumnjivo \u0107e profitirati od takvog poteza.<\/p>\n<p>Kvalitetno obrazovanje radikalno pove\u0107ava vjerojatnost pronalaska dobrog posla i omogu\u0107ava ve\u0107u zaradu. Visokoobrazovani pojedinci manje su pogo\u0111eni negativnim posljedicama nezaposlenosti. Vje\u0161tine koje se danas tra\u017ee na tr\u017ei\u0161tu radne snage uglavnom su temeljene na znanju i informacijama. Time je uvjetovana i toliko zna\u010dajna promjena u potra\u017enji radne snage da je minimalan ulazak na tr\u017ei\u0161te radne snage postala srednjo\u0161kolska diploma, dok je fakultetsko obrazovanje postalo preduvjet za pronalazak dobrog posla. Prema PISA istra\u017eivanjima koje provodi OECD vje\u0161tine ste\u010dene formalnim obrazovanjem odraz su ekonomskog i socijalnog stanja, a ne broja godina provedenih u formalnom obrazovanju. U zemljama koje prate finski obrazovni model kvalitetno obrazovanje dostupno je svim u\u010denicima jednako, neovisno o socioekonomskom statusu obitelji iz koje dolaze. U Estoniji, Islandu i Norve\u0161koj u\u010denici posti\u017eu jednako dobre rezultate neovisno o svom socijalnom podrijetlu, suprotno je u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Ameri\u010dkim dr\u017eavama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja koja redovno provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rast pla\u0107a profesora od 5 posto u korelaciji je s boljim rezultatima kod u\u010denika u omjeru od 5 do 10 posto. Da bi se bolje razumjelo za\u0161to prosvjetari u Hrvatskoj ponovno \u0161trajkaju, potrebno\u00a0je preformulirati u mejnstrimu popularno, a generi\u010dko pitanje &#8220;podr\u017eavate li [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9148,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9254"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9257,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9254\/revisions\/9257"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9254"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9254"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9254"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9254"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}