{"id":9223,"date":"2015-09-29T07:00:25","date_gmt":"2015-09-29T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9223"},"modified":"2015-09-29T07:52:45","modified_gmt":"2015-09-29T06:52:45","slug":"schengenfreude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9223","title":{"rendered":"Schengenfreude"},"content":{"rendered":"

Prihvat kvote za zbrinjavanje izbjeglica koju je odredila Europska komisija rumunjska vlada planira uvjetovati br\u017eim prijemom te zemlje u \u0161engenski sustav. No, analiza implikacija tog plana razotkriva nam svu ironiju rumunjske pozicije u EU i spram \u0160engena, ali i nimalo pohvalno pozicioniranje spram nadolaze\u0107ih izbjeglica. 1<\/a><\/sup><\/strong><\/p>\n

Jedna je vijest posebno odjeknula rumunjskim medijima pro\u0161loga tjedna. Razli\u010dite reporta\u017ee o istoj temi gradile su se oko vijesti da su dva migranta iz Afganistana pre\u0161av\u0161i iz Srbije u Rumunjsku po\u010deli plakati nakon \u0161to su shvatili da nisu u Ma\u0111arskoj, ve\u0107 u Rumunjskoj. Bilo je to za njih gore nego da uop\u0107e nisu pre\u0161li granicu jer ovako moraju zatra\u017eiti azil u Rumunjskoj koja nije u \u0161engenskoj zoni, a to \u0107e im drasti\u010dno ograni\u010diti kretanje po Europi. Ova je vijest duboko ranila patriotske osje\u0107aje i izazvala nevjericu u rumunjskim mainstream<\/em> medijima. Osjetio se tako\u0111er i da\u0161ak ljubomore spram Ma\u0111arske koja je ispala po\u017eeljnija destinacija od Rumunjske.<\/p>\n

\u010cinjenica da Rumunjska nije dio \u0160engena istovremeno ju je po\u0161tedjela aktualnog vala izbjeglica koje uto\u010di\u0161te tra\u017ee u Europi. No, upravo u ovome le\u017ei implicitna dilema koja postavlja rumunjsku vladu izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja. S obzirom na to da EU poku\u0161ava prona\u0107i mehanizam da svim zemljama \u010dlanicama nametne kvote za prihvat izbjeglica kako bi ih vi\u0161e-manje ravnomjerno raspodijelila po Uniji, rumunjska vlada planira iskoristiti ovu situaciju kako bi u\u0161la u zonu \u0160engena. Ukoliko bi Rumunjska u\u0161la u sustav \u0160engena, postala bi tranzitna zemlja ba\u0161 kao i Ma\u0111arska. No, ba\u0161 kao i u Ma\u0111arskoj, ni u Rumunjskoj nitko ne \u017eeli ove izbjeglice. Rumunjski predsjednik i njegov potpredsjednik ve\u0107 su jasno naglasili kako Rumunjska ne mo\u017ee preuzeti vi\u0161e od 1750 izbjeglica te da \u0107e se svaki ilegalni prijelaz granice prema zemljama \u0160engena najstro\u017ee ka\u017enjavati. Tvrdo slu\u017ebeno stajali\u0161te odjekuje u narodu: ve\u0107ina ljudi smatra izbjeglice nepo\u017eeljnima, \u0161tovi\u0161e, ve\u0107ina smatra da izbjeglice predstavljaju ozbiljnu prijetnju te ih se treba dr\u017eati na distanci. Sve ovo doga\u0111a se u zemlji iz koje je u proteklih nekoliko godina zbog ekonomskih razloga iselilo oko 4 milijuna ljudi.<\/p>\n

Barbari i divljaci na granicama tvr\u0111ave<\/strong><\/p>\n

U seriji predavanja “Treba braniti dru\u0161tvo” koja je poznati francuski filozof Michael Foucault odr\u017eao na Coll\u00e8ge de France u periodu 1975.-1976., a koja su danas jednako relevantna kao i onda, iznio je distinkciju izme\u0111u barbara i divljaka. Barbari su uvijek odre\u0111eni s obzirom na svoj odnos s civilizacijom. Njih se ne mo\u017ee pripitomiti ili integrirati ve\u0107 \u0107e uvijek predstavljati opasnost za civilizaciju. Barbare se mora dr\u017eati s druge strane granicama jer ako ih probiju, provest \u0107e invaziju i uni\u0161titi civilizaciju. Prirodno stanje odnosa s barbarima je \u2013 rat. Divljaci su pak jednostavno nazadni, to je tek jedan period u njihovoj evoluciji. Divljake je mogu\u0107e disciplinirati, ukrotiti, obrazovati te ih tako podvesti pod krilo civilizacije. To je u stvari ono \u0161to definira civilizaciju: sposobnost kro\u0107enja, obrazovanja i integracije divljaka. Divljaci \u0107e, naravno, uvijek ostati u poziciji inferiornoj civiliziranoj osobi, no ipak dobivaju priliku da pripadaju, makar periferno, civiliziranom svijetu.<\/p>\n

Odnos izme\u0111u “barbara” i “divljaka” najbolje opisuje dana\u0161nji odnos Zapada spram izbjeglica iz Sjeverne Afrike i zemalja periferije Isto\u010dne i Ju\u017ene Europe. U strahom ispunjenoj hu\u0161ka\u010dkoj retorici izbjeglice su barbari pred vratima europske civilizacije, a njihov je cilj sru\u0161iti i pokoriti europsku civilizaciju. Zemlje europske periferije su divljaci koje je potrebno civilizirati prije nego im se odobri puno \u010dlanstvo u civiliziranom svijetu. Posebno se ovo odnosi na Rumunjsku i Bugarsku, premda je njima mogu\u0107e pridru\u017eiti i Hrvatsku te Srbiju.<\/p>\n

Stoga u aktualnoj krizi Tvr\u0111ava Europa daje ukore “divljacima” jer ne obavljaju dovoljno dobro posao dr\u017eanja “barbara” na sigurnoj distanci van Tvr\u0111ave. Po ovoj logici, usprkos svim brutalnostima i pomalo fa\u0161istoidnim metodama, ma\u0111arske reakcije na krizu nisu nimalo iracionalne ili ekstremisti\u010dke. One savr\u0161eno odgovaraju zakonima i vrijednostima EU: \u010duvaju granice pod svaku cijenu i dr\u017ee ne\u017eeljenu populaciju na sigurnoj distanci. Orb\u00e1nova vlada opetovano optu\u017euje Srbiju, a sada i Rumunjsku zbog osiguravanja izbjeglicama sigurnog prolaza. Time su opravdali potrebu izgradnje ograde na granici i nazvali to preuzimanjem stvari u svoje ruke. Kad divljaci ne odra\u0111uju dobro svoj posao, pripadnici civiliziranog svijeta moraju intervenirati.<\/p>\n

Korupcija nema veze sa \u0160engenom
\n<\/strong><\/p>\n

Manje dramati\u010dno i na drugoj razini, sli\u010dno funkcionira i \u0160engen za ljude Isto\u010dne i Ju\u017ene Europe: kao zid. Dok s jedne strane olak\u0161ava slobodno kretanje ljudi unutar granica koje pripadaju ovom sustavu, u praksi, njegova je \u0161ira svrha da ograni\u010di ulazak u Europu i slobodno kretanje po njoj ljudima \u010dije zemlje nisu \u010dlanice \u0160engena, koji tamo ne pripadaju. Osim \u0161to dr\u017ei van granica zemlje koje nisu \u010dlanice Europske unije, on tako\u0111er osigurava odre\u0111enu hijerarhiju unutar same EU, odnosno dvoslojnu strukturu koja radi granicu izme\u0111u potpuno civiliziranih zajednica i onih koje jo\u0161 uvijek nisu dosegle tu razinu.<\/p>\n

Upravo se takvo ne\u0161to dogodilo po pitanju rumunjskog \u010dlanstva u \u0160engenu. Premda je Rumunjska na formalnoj razini zadovoljila sve uvjete za \u010dlanstvo u \u0160engenu, ono joj je ipak odbijeno zbog politi\u010dkih razloga. Nekoliko je zemalja \u010dlanica, posebno Njema\u010dka, Francuska i Nizozemska ulo\u017eilo prigovor rumunjskom i bugarskom pridru\u017eivanju \u0160engenu na osnovama koje nemaju nikakve veze sa uvjetima za pristup \u0160engenu. \u0160tovi\u0161e, jo\u0161 2010. godine Europska komisija zaklju\u010dila je da je Rumunjska ispunila sve svoje obveze te ostvarila pravo na pristup \u0160engenu, te bi trebala postati njegovom punopravnom \u010dlanicom. No, Rumunjskoj je \u010dlanstvo u kona\u010dnici ipak odbijeno dok ne rije\u0161i probleme s korupcijom i dok njeno sudstvo ne po\u010dne u potpunosti pravilno funkcionirati. Bez poku\u0161aja negiranja problema s korupcijom u Rumunjskoj, antikorupcijska retorika oduvijek se koristila s ciljem discipliniranja ove zemlje te osiguravanja njezinog podre\u0111enog polo\u017eaja u odnosu spram EU.<\/p>\n

Korupcija naravno nema nikakve veze sa \u0160engenom. Kad bi imala, Italija i Luxemburg su odavno trebale biti izba\u010deni iz tog carinskog re\u017eima. Razlog za\u0161to je Rumunjskoj odbijeno \u010dlanstvo u \u0160engenu ima veze s gore opisanom logikom. Premda Rumunjska u praksi u\u017eiva sva prava koja \u0160engen nudi, osim grani\u010dne kontrole dokumenata, Europa se pani\u010dno boji nekontroliranog priljeva rumunjskih Roma i stanovnika iz Moldavije koja nije \u010dlanica EU. Rumunjska ima status grani\u010dne EU zemlje te kao takva tako\u0111er ima i zada\u0107u za\u0161tite vanjskih granica tvr\u0111ave. Od Rumunjske se, dakle, o\u010dekuje da ispuni svoju ulogu psa \u010duvara. Utoliko nije neva\u017ena ni \u010dinjenica da je osiguravanje isto\u010dnih granica jo\u0161 u fazi pridru\u017eivanja financirano sredstvima EADS-a (European Aeronautic Defence and Space Company), odnosno Airbus Grupe<\/a> \u2013 najve\u0107e europske zrakoplovne korporacije, ina\u010de jedne od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da vojne i svemirske opreme i naoru\u017eanja. O\u010dekivano, sada se provode istrage vezane uz korupciju prilikom provedbe posla osiguravanja granica, uslijed optu\u017ebi za mito koje je ova kompanija navodno isplatila lokalnim politi\u010darima.<\/p>\n

Kraj jedinstvenog grani\u010dnog sustava?<\/strong><\/p>\n

Strah od nekontroliranog priljeva ljudi iz Rumunjske i Moldavije nije racionalan argument za dr\u017eanje ove zemlje van \u0160engena. Isto nagla\u0161avaju i mnogi analiti\u010dari obja\u0161njavaju\u0107i kako se zapravo ni\u0161ta ne\u0107e promijeniti rumunjskim pristupom \u0160engenu, osim \u0161to \u0107e biti potrebno druga\u010dije razmjestiti grani\u010dne policajce. \u0160engenska zabrana za Rumunjsku funkcionira kao ultimativna fantazija kontrole, dok u praksi zapravo nema prakti\u010dnih ograni\u010denja \u2013 jer migranti ionako biraju zemlje \u010dlanice \u0160engena. Na simboli\u010dkoj razini, me\u0111utim, \u0160engen podsje\u0107a one koji su ostali s njegove vanjske strane kako zapravo ne pripadaju krugu u kojem se nalaze. On stoga ima dvostruku funkciju destimulansa, ali i slu\u017ei kao mehanizam posramljivanja.<\/p>\n

Sad ve\u0107 stara rumunjska dosjetka ka\u017ee kako \u0107e jednom kad Rumunjska postane dio \u0160engena, on sam prestati postojati. Posljednjih nekoliko tjedana, dosjetka se \u010dini bli\u017ea istini nego ikad. Dok rumunjski politi\u010dari poku\u0161avaju iskoristiti izbjegli\u010dku krizu kako bi natjerali EU da primi Rumunjsku u \u0160engen, njegova se pravila rasta\u010du diljem Europe. Od Ma\u0111arske do Danske na\u010delo slobodnog kretanja zamijenile su ograde, grani\u010dne kontrole i izbjegli\u010dki kampovi. \u010cak je i Njema\u010dka, ina\u010de tako predana o\u010duvanju slobodnog protoka roba i ljudi unutar EU koji doprinosi njenoj ekonomskoj nadmo\u0107i, zatvorila granice pred velikim priljevom izbjeglica, a to se odnosi i na zemlje \u010dlanice EU i samog \u0160engena. Svi koji su ostali s vanjske strane njema\u010dkih novih pravila moraju dokazati da ispunjavaju uvjete slobodnog kretanja po Europi. \u0160engenska pravila svugdje su ograni\u010dena uz obja\u0161njenje izvanredne situacije. Stro\u017ee kontrole, nametanje grani\u010dnih provjera te razmje\u0161tanje policije i vojske s ciljem kontrole svih koji \u017eele unutra, na\u0161e su nove stvarnosti. Europa se nalazi pod opsadom, stoga je ponovno potrebno “obraniti dru\u0161tvo”.<\/p>\n

Rumunjsko gostoprimstvo
\n<\/strong><\/p>\n

Pitanje koje je potrebno postaviti na ovome mjestu glasi: \u0161to je ostalo od inicijalne svrhe \u0161engenske zone? On i dalje funkcionira kao filter onoga \u0161to je ma\u0111arski filozof G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s nazvao<\/a> kompetitivnom imigracijom. \u0160engen ostaje sredstvo koje razdvaja “po\u017eeljne” ekonomske migracije (migracije jeftine radne snage s europskog istoka koja odr\u017eava cijenu rada niskom) i “nepo\u017eeljne” \u0161to podrazumijeva velik broj ljudi u potrazi za pomo\u0107i i za\u0161titom, a koji su pritom isklju\u010deni iz uobi\u010dajenih obrazaca i institucija koje kontroliraju migraciju radne snage. Dio trenutne bojazni od ekstremisti\u010dkih reakcija u Europi u odnosu prema izbjeglicama sastoji se od vi\u0161e parametara od inherentnog europskog rasizma. Analizi treba pribrojiti i strah da novi migranti istovremeno predstavljaju ekonomsku prijetnju, da \u0107e oni zauzet lo\u0161e pla\u0107ena radna mjesta koja obi\u010dno obavljaju ljudi iz Isto\u010dne Europe. Jasno nam je da klasno pitanje uvijek vreba negdje iz pozadine.<\/p>\n

U tome se krije ironija oblika dobrodo\u0161lice koju su Rumunji pripremili nadolaze\u0107im izbjeglicama koje \u0107e prihvatiti u zamjenu za \u010dlanstvo u \u0160engenu. U osnovi, od izbjeglica \u0107e se tra\u017eiti (ili \u0107e ih se prisiliti, ako bude potrebno) da slu\u017ee kao jeftina radna snaga kako bi pokrili tro\u0161kove svog smje\u0161taja i hrane. U tom smislu, Rumunjska gostoljubivost prakti\u010dki je neodvojiva od polurobovskih uvjeta i prisilnog rada.<\/p>\n

Jedan film rumunjskog Novog vala nastao puno prije aktualne krize briljantno zahva\u0107a taj odnos. No\u0107ni \u010duvar u malom rumunjskom selu na granici s Ma\u0111arskom slu\u010dajno susre\u0107e kurdskog izbjeglicu koji je pre\u0161ao granicu iz Srbije. Izbjeglica moli \u010duvara da mu pomogne da ilegalno u\u0111e u Ma\u0111arsku kako bi otamo mogao lak\u0161e do\u0107i do Njema\u010dke gdje \u0107e se ponovno spojiti s obitelji. \u010cuvar nevoljko pristaje nakon \u0161to je vidio svotu novca koju mu Kurd nudi u zamjenu za prijelaz. Kako pripreme za nastavak putovanja oduzimaju odre\u0111eno vrijeme, u me\u0111uvremenu iskori\u0161tava Kurda da mu pomogne s poslovima oko ku\u0107e u zamjenu za pomo\u0107 pri prelasku granice. Od njega se o\u010dekuje da vr\u0161i radove bojanja, \u010di\u0161\u0107enje, popravak krova, itd., u zamjenu za hranu i skloni\u0161te. Kad se dan odlaska napokon pribli\u017ei, film ostavlja dojam da se Kurd oslobodio du\u017eni\u010dkog ropstva. Filmu nedostaje ono \u0161to je danas lako zamisliti \u2013 potpuni u\u017eas nakon \u0161to Kurd pre\u0111e granicu i shvati da se ne nalazi u Ma\u0111arskoj, ve\u0107 u Rumunjskoj.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. Schengenfreude je neprevodiva igra rije\u010di s njema\u010dkim izrazom\u00a0Schadenfreude<\/em> \u2013 zluradost[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jedna je vijest posebno odjeknula rumunjskim medijima pro\u0161loga tjedna. Razli\u010dite reporta\u017ee o istoj temi gradile su se oko vijesti da su dva migranta iz Afganistana pre\u0161av\u0161i iz Srbije u Rumunjsku po\u010deli plakati nakon \u0161to su shvatili da nisu u Ma\u0111arskoj, ve\u0107 u …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9227,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-9223","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9223"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9263,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9223\/revisions\/9263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9223"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9223"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9223"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9223"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}