{"id":921,"date":"2014-05-19T07:00:42","date_gmt":"2014-05-19T06:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=921"},"modified":"2021-02-25T11:06:47","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:47","slug":"slovenija-pala-vlada-sta-sada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=921","title":{"rendered":"Slovenija: pala vlada, \u0161to sada?"},"content":{"rendered":"

Nedavna ostavka slovenske premijerke Alenke Bratu\u0161ek i pad \u010detvrte slovenske vlade u zadnjih pet kriznih godina rezultat je prije svega unutarstrana\u010dke borbe za mo\u0107. No analiza rezultata njezinog rada ujedno nam pokazuje do koje je mjere njezina \u201clijevo-liberalna\u201d retorika skrivala upravo istu politiku koji je provodila i vlada njezinog prethodnika, a koja je dovela do masovnih socijalnih protesta.<\/strong><\/p>\n

U Sloveniji o\u010dekujemo izvanredne izbore na kojima \u0107e se birati ve\u0107 \u010detvrta vlada u pet godina koliko je pro\u0161lo od po\u010detka krize. Dosada\u0161nja premijerka vodstvo vlade je preuzela 20. o\u017eujka 2013., nakon \u201ckonstruktivne nezaupnice\u201d 1<\/a><\/sup> izglasane tada\u0161njem predsjedniku vlade Janezu Jan\u0161i, koji je i odstupio s polo\u017eaja 4. svibnja 2014. Razlozi za njegovo odstupanje su vi\u0161estruki, no prije nego \u0161to se latimo analize situacije koja je dovela do pada jo\u0161 jedne slovenske vlade, moramo napraviti kra\u0107i izlet u nedavnu historiju kako bismo bolje razumjeli trenutno stanje.<\/p>\n

Na posljednjim prijevremenim parlamentarnim izborima (ujedno i prvim takvim u samostalnoj Sloveniji) odr\u017eanim 4. prosinca 2011. godine najvi\u0161e je glasova dobila (nedugo prije izbora oformljena) stranka Zorana Jankovi\u0107a Pozitivna Slovenija (PS). No, kako njemu ipak nije uspjelo formirati vladaju\u0107u koaliciju, kormilo je preuzeo Janez Jan\u0161a, vo\u0111a desni\u010darske Slovenske demokratske stranke (SDS) koji je ve\u0107 bio na \u010delu vlade u periodu izme\u0111u 2004. i 2008. godine.<\/p>\n

Jan\u0161ina vladavina bila je obilje\u017eena pogor\u0161anjem ekonomske slike, padom BDP-a, rezovima u javnom sektoru, sni\u017eavanjem poreza na kapitalnu dobit, padom kupovne mo\u0107i, kresanjem prora\u010duna i visokim rastom broja nezaposlenih. Po nalogu Europske komisije provodili su sve preporu\u010dene neoliberalne mjere. Kasnije, nakon \u0161to je ve\u0107 bio smijenjen s vlasti i postao dijelom opozicije, glasno se zalagao za dolazak Trojke jer, smatra Jan\u0161a, vlada o\u010digledno nije sposobna sanirati situaciju. U takvom ga grlatom zagovaranju mjera \u0161tednje nije pokolebala ni \u010dinjenica da je upravo njegova vlada u najve\u0107oj mjeri bila odgovorna za stanje kakvo je zatekla njegova nasljednica.<\/p>\n

Zbog brutalnog uvo\u0111enja radikalnih mjera \u0161tednje, uz ideolo\u0161ko obja\u0161njenje kako se uzroke dana\u0161nje krize treba tra\u017eiti u preostalim tekovinama socijalizma poput prevelikog javnog sektora koji nedovoljno ste\u017ee remen i previsokim porezima, ljudima je voda napokon do\u0161la do grla. Bujica prosvjeda po\u010dela se kotrljati u Mariboru i prvo je pomela gradona\u010delnika Franca Kanglera. No stvar nije stala na tome, protesti su se pro\u0161irili po \u010ditavoj Sloveniji, a najmasovniji su bili u Ljubljani, koji su doprinijeli padu vlade predvo\u0111ene Janezom Jan\u0161om. Protesti su zapo\u010deli krajem listopada 2012. godine, da bi klimaks do\u017eivjeli krajem velja\u010de 2013. Tada je vladi Janeza Jan\u0161e zbog optu\u017ebi o korupciji izglasana \u201ckonstruktivna nezaupnica\u201c kojoj je u velikoj mjeri doprinio i pritisak s ulice. No, objava rezultata antikorupcijske komisije itekako se ticala i Zorana Jankovi\u0107a, \u0161to je zna\u010dilo da Jankovi\u0107 nije mogao ra\u010dunati na podr\u0161ku dovoljnog broja glasova da bi postao mandatarom za formiranje nove vlade. Svoj status u stranci zbog toga je odlu\u010dio zamrznuti, a kao mandatarku iz svojih redova predlo\u017eio je Alenku Bratu\u0161ek, koja je dobila suglasnost stranke. Radilo se o takti\u010dkom i pragmati\u010dnom potezu. Jankovi\u0107evo ime bilo je okaljano, dok je Bratu\u0161ek s druge strane ostavljala dojam osobe bez korupcijske mrlje na karijeri, s obzirom na svoj dugogodi\u0161nji rad u institucijama parlamenta koje su imale vi\u0161e veze s birokracijom nego visokom politikom.<\/p>\n

\u010cinjenica da je Alenka Bratu\u0161ek dolazila iz Pozitivne Slovenije, tada samozvane lijevo-liberalne stranke, te da se radilo o \u017eeni, mnogima u slovenskom mainstreamu to je davalo nadu da \u0107e ona odvesti ekonomiju u drugom smjeru, onome koji kao cilj ima socijalnu i ekonomski u\u010dinkovitu politiku. No, ubrzo su se potvrdila o\u010dekivanja skeptika, te se pokazalo kako nova premijerka pribjegava istim ekonomskim politikama kao i njezin prethodnik, samo \u0161to se koristila bla\u017eom, politi\u010dki liberalnom retorikom i nagla\u0161avala zajedni\u010dke interese, dok je Jan\u0161a udaranjem po javnom sektoru i agresivnom retorikom o \u201clijevim fa\u0161istima\u201d i \u201czombijima\u201d izazivao ve\u0107e antagonizme i time okretao ljude protiv sebe.<\/p>\n

Razlog boljeg prihva\u0107anja rada nove premijerke u javnosti i medijima, odnosno razlog tome \u0161to joj je podr\u0161ka u odre\u0111enom periodu \u010dak i rasla treba tra\u017eiti u njezinom liberalnijem pristupu i ubla\u017eenoj retorici. \u010cinjenica da se na polo\u017eaju premijerke prvi put u historiji Slovenije nalazila \u017eena stvorila je nadu da \u0107e njezin \u201c\u017eenski\u201d na\u010din vo\u0111enja politike donijeti promjene na bolje. No, kako nas u\u010de historijska iskustva, spol osoba na vode\u0107im pozicijama ne igra klju\u010dnu ulogu kad se radi o provo\u0111enju politika. Margaret Tatcher ili Jadranka Kosor primjenjivale su iste politike kao njihovi mu\u0161ki ideolo\u0161ki prethodnici ili suvremenici.<\/p>\n

Vladavina Alenke Bratu\u0161ek obilje\u017eena je provedbom mjera koje njezin prethodnik nije uspio dovr\u0161iti. Njoj je uspjelo do kraja sprovesti primjerice plan formiranja tzv. \u201clo\u0161e banke<\/a>\u201d odnosno Dru\u0161tva za upravljanje potra\u017eivanjima banaka. Lo\u0161a banka je uspjela pretvoriti potra\u017eivanja u vlasni\u010dki kapital i dokapitalizirati poduze\u0107a, no s namjerom da se ta poduze\u0107a privatiziraju i privuku strani kapital. Ali banke jo\u0161 uvijek nisu po\u010dele raditi u smjeru u kojem su bile dokapitalizirane. Cilj je bio potaknuti kreditiranje poduze\u0107a i pritom uvjetovati planiranje odr\u017eivog poslovnog modela, koji bi bio potkrijepljen dovoljnom likvidno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Vlada je ipak nastavila s politikom privatizacije kao najboljim rje\u0161enjem za izlazak krize. Uro\u0161 \u010cufer, ministar financija u vladi Alenke Bratu\u0161ek bio je glavni zagovornik rasprodaje dr\u017eavne imovine \u2013 banaka i poduze\u0107a. Petnaest poduze\u0107a 2<\/a><\/sup> , me\u0111u kojima se nalaze i ona koja posluju s uspjehom, ve\u0107 su u postupku privatizacije. Za sljede\u0107ih 80 dr\u017eavnih poduze\u0107a \u010cufer je razradio plan privatizacije, a isto je u\u010dinio i za 7 dr\u017eavnih banaka, pri \u010demu je od privatizacije po\u0161tedio tek Slovensku izvoznu i razvojnu banku (SID). Dosada\u0161nja iskustva privatizacije u postsocijalisti\u010dkim zemljama u\u010de nas da ona rijetko kad sa sobom nose ne\u0161to pozitivno, odnosno da su i ta pozitivna iskustva naj\u010de\u0161\u0107e samo privremena jer kapital koji nastaje u privatiziranim poduze\u0107ima \u010desto seli u inozemstvo. Poduze\u0107a rade dokle god je radna snaga dovoljno jeftina, a regulacija dovoljno niska, no \u010dim ti uvjeti nestanu, kapital se seli na druga, njemu plodnija podru\u010dja.<\/p>\n

Ne samo da rasprodaja dr\u017eavne imovine nije opravdana iz ovakvog strate\u0161kog razloga, ve\u0107 se tomu mogu pribrojiti i drugi razlozi, poput onog koji vladaju\u0107a koalicija koristi kao glavni argument za rasprodaju dr\u017eavnih poduze\u0107a, naime taj da \u0107e prodajom popuniti rupu u prora\u010dunu (koja iznosi 1 milijardu \u20ac, dok bi se prodajom poduze\u0107a ostvarilo oko 700 milijuna) i tako uspjeti smanjiti razinu zadu\u017eivanja. No, rasprodavanje poduze\u0107a u periodu kada je njihova vrijednost najni\u017ea, a pogotovo rasprodaja strate\u0161ki bitnih poduze\u0107a, poput telekoma, aerodrom, \u017eeljeznica itd… na primjerima drugih zemalja koje su to u\u010dinile (npr. Bugarska sa strujom, Srbija sa aviokompanijom, Hrvatska s telekomom) uz minimum analize se pokazuje kao strate\u0161ka pogre\u0161ka. Jednom kad se svi ti nacionalni resursi rasprodaju, dr\u017eava vi\u0161e nema nikakve mogu\u0107nosti utjecaja na vlastitu razvojnu i industrijsku politiku (iako joj to u velikoj mjeri ve\u0107 sada onemogu\u0107uje europski ustroj) te nema velike \u0161anse da ponovno probudi svoju ekonomsku aktivnost bez da pritom pristane na radikalno suzbijanje radni\u010dkih prava, jo\u0161 ja\u010de stezanja remena i daljnje uni\u0161tavanje javnog sektora. Dr\u017eava mora pristati na to da rasproda sve i kao glavnu investicijsku prednost isti\u010de svoju jeftinu radnu snagu.<\/p>\n

Retorika spa\u0161avanja ekonomije djeluje skoro pa ritualisti\u010dki; tr\u017ei\u0161ta su zauzela ulogu bijesnih bogova koje treba smiriti: moramo se odre\u0107i odre\u0111enih prava kako bismo udovoljili zahtjevima tr\u017ei\u0161ta kojima moramo darovati na\u0161e tekovine s ciljem odr\u017eavanja kreditnog rejtinga i privla\u010denja stranog kapitala i tako ponovo pokrenuli ekonomiju. Kritika politike povinjavanja tr\u017ei\u0161tima kao su\u0161tinski antidemokratske i nedostojne tobo\u017ee suverene dr\u017eave, nije nai\u0161la na \u0161iroko razumijevanje me\u0111u narodom jer su mainstream mediji prenosili samo interpretaciju stanja koje je nudila vladaju\u0107a elita, a ta je jo\u0161 uvijek da alternative nema.<\/p>\n

Po diktatu Europske unije sprovedene su dodatne mjere koje su znatno o\u0161tetile polo\u017eaj radnog naroda u Sloveniji i minimalizirale njegovu mogu\u0107nost utjecaja na implementiranje politika. EU je zahtijevala da se reforme primjene pod svaku cijenu, pa i onu naru\u0161avanja demokratskih mehanizama poput instituta referenduma. Tako je prihva\u0107ena promjena zakona o referendumima, \u010dime nam je oduzeto pravo odlu\u010divanja o zakonima \u010diji pad bi imao javno-financijske posljedice: o zakonu o mirovini, o zakonu o porezima, o carinama te drugim obveznim davanjima kao i o zakonu o izvr\u0161avanju dr\u017eavnog prora\u010duna, potom o zakonu o ratifikaciji me\u0111unarodnih ugovora itd. Drugi zahtjev iznesen s ciljem \u0161to lak\u0161eg provo\u0111enja strukturnih reformi bio je upisivanje u ustav tzv. fiskalnog pravila 3<\/a><\/sup> koje \u0107e stupiti na snagu 2015. godine. Fiskalno pravilo je dio tzv. fiskalnog pakta, politike na razini Europske unije kojoj je cilj osigurati prora\u010dunsku disciplinu i tako, po njihovom mi\u0161ljenju, sprije\u010diti budu\u0107e krize. Prora\u010dunski balans \u0107e u praksi zna\u010diti da strukturni deficit na godi\u0161njoj razini ne\u0107e smjeti prelaziti 0,5 posto BDP, \u0161to zna\u010di da dr\u017eava ne smije imati vi\u0161e rashoda nego prihoda, a to u praksi zna\u010di dalje rezanje izdataka za javni sektor te smanjivanje pla\u0107a, mirovina i socijalnih davanja.<\/p>\n

S obzirom na to da je u po\u010detku 2014. zaista do\u0161lo do gospodarskog rasta (2,1 posto nakon \u0161to je u 8 uzastopnih mjerenja bilje\u017een pad BDP-a), Alenka Bratu\u0161ek je tako, tuma\u010de\u0107i gospodarski rast kao rezultat uspje\u0161no provedenih mjera \u0161tednje, uspjela barem djelomi\u010dno opravdati uvo\u0111enje restriktivnih mjera. Me\u0111utim, ako se pogledaju neki drugi pokazatelji, rezultati pokazuju druga\u010diju sliku. Pove\u0107anje poreza na dodanu vrijednost je dodatno opteretilo najsiroma\u0161nije, smanjile su se pla\u0107e u javnom sektoru, naknada za bolovanje smanjila se sa 90 posto redovne pla\u0107e na 80, javnim zaposlenicima smanjeni su doprinosi za dodatno mirovinsko osiguranje, a stopa nezaposlenosti u sije\u010dnju 2014. dosegnula je najvi\u0161u razinu od po\u010detka krize.<\/p>\n

Pritom se zaboravlja da je bitnu ulogu u oporavku ekonomije odigralo smanjenje pritiska Europske komisije zbog predstoje\u0107ih europskih izbora, ali i mirovanje financijskih tr\u017ei\u0161ta (zbog generalnog smanjenja stope kamata na zadu\u017enice). Europska unija, pogotovo zemlje europskog centra, koje su posredstvom EU vr\u0161ile pritisak na ostale zemlje \u010dlanice da uklone prepreke za implementaciju \u201cnu\u017enih\u201d reformi mo\u017eda \u0107e se privremeno oporaviti, no trenutno stanje stvari ne ukazuje na potencijal dugoro\u010dnog rasta i stabilizacije koji bi logikom stvari povukli naprijed i slovensku ekonomiju.<\/p>\n

Zbog unutra\u0161njih nesuglasica u samoj stranci PS, \u010demu dodatno pridonosi na\u010deti odnos osniva\u010da stranke Zorana Jankovi\u0107a i Alenke Bratu\u0161ek, te zbog nesuglasica u koaliciji, Bratu\u0161ek je s navodno principijelnim stavom zaklju\u010dila da ne mo\u017ee voditi vladu bez zadovoljavaju\u0107e podr\u0161ke vlastite stranke. Kako bi osigurala tu podr\u0161ku sazvala je kongres stranke koji se odr\u017eao 25. travnja 2014. Iako je ra\u010dunala na pobjedu, jer bi suprotno rezultiralo njezinom ostavkom i politi\u010dkom destabilizacijom, na kraju je ipak pobijedio Zoran Jankovi\u0107. Ona je odr\u017eala obe\u0107anje i podnijela ostavku na mjesto premijerke.<\/p>\n

Potom je doista uslijedila politi\u010dka destabilizacija, vladaju\u0107a koalicija se raspala, Slovenija \u010deka raspisivanje izvanrednih izbora. \u0007No, name\u0107e se pitanje \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati od tih izbora, s obzirom da su politike ponu\u0111enih opcija u ve\u0107oj ili manjoj mjeri redom neoliberalne, neovisno o njihovom nominalno lijevo-liberalnom predznaku. One posti\u017eu samo kratkoro\u010dne uspjehe, i to na ra\u010dun pogor\u0161anja standarda stanovni\u0161tva, jer su to politike koje djeluju u interesu krupnog kapitala i financijskih tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Stoga bismo mogli zaklju\u010diti da su \u201csvi isti\u201d i tako odustati od poku\u0161aja borbe za bolje, druga\u010dije sutra. No ne smijemo zaboraviti na jo\u0161 jednu bitnu promjenu do koje su doveli pro\u0161logodi\u0161nji protesti, a to je da su se mase ljudi politizirale, oformile su se nove stranke, koje predla\u017eu druga\u010dija rje\u0161enja od postoje\u0107ih uvrije\u017eenih neoliberalnih. Ideja socijalisti\u010dke alternative za 21. stolje\u0107e se ponovo ra\u0111a i u stanju svjetske ekonomske krize dobiva sve ve\u0107u podr\u0161ku. O\u010digledno je da sistem koji na prvo mjesto stavlja logiku \u0161to ve\u0107e akumulacije profita umjesto zadovoljavanja dru\u0161tvenih potreba nije odr\u017eiv ni za ljude ni za prirodu. Janezi i Alenke naizgled se mo\u017eda \u010dine razli\u010ditima, ako ih sudimo prema kulturnim i identitetskim aspektima, no zagovaraju istu ekonomsku logiku. Kada to uvidimo, jasno nam je da od njih ne mo\u017eemo o\u010dekivati bolju budu\u0107nost, ve\u0107 da su nam potrebne temeljite promjene u pravcu demokratizacije upravljanja kako ekonomije tako i politike; u pravcu demokratskog socijalizma.<\/p>\n

  1. Konstruktivna nezaupnica<\/em> je termin u slovenskom jeziku koji ozna\u010dava izglasavanje nepovjerenja vladi[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Adria Airways, Aero, Elan, Fotono, Helios, Aerodrom Ljubljana, Adria Airways Tehnika, Nova Kreditna banka Maribor, Telekom Slovenije, Cinkarna Celje, Gospodarsko razstavi\u0161\u010de, Paloma, Terme Olimia bazeni, Unior i \u017dito.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Fiskalno pravilo name\u0107e dugotrajna ograni\u010denja fiskalne politike putem broj\u010danih ograni\u010denja na agregaciju prora\u010duna. Cilj fiskalnih pravila je tzv. Fiskalna odgovornost i odr\u017eivost duga. Ova ograni\u010denja ve\u0107 su nametnuta Maastri\u0161kim ugovorima (3 posto BDP-a i 60 posto javnog duga), no cilj EU bio je da se ta ograni\u010denja uvrste u ustav svake zemlje \u010dlanice \u0161to je propalo zbog protivljenja Velike Britanije. Me\u0111utim cilj je i dalje da se u narednih pet godina ovo sprovede kao slu\u017ebena politika EU. Problem s fiskalnim pravilom je zanemarivanje strukturalnih neravnote\u017ea[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U Sloveniji o\u010dekujemo izvanredne izbore na kojima \u0107e se birati ve\u0107 \u010detvrta vlada u pet godina koliko je pro\u0161lo od po\u010detka krize. Dosada\u0161nja premijerka je preuzela vodstvo vlade 20. o\u017eujka 2013., nakon \u201ckonstruktivne nezaupnice\u201d izglasane tada\u0161njem predsjedniku vlade Janezu Jan\u0161i, koji je odstupio s polo\u017eaja 4. svibnja 2014. Razlozi za njegovo odstupanje su vi\u0161estruki, no prije nego \u0161to se latimo analize situacije koja je dovela do pada jo\u0161 jedne slovenske vlade, moramo napraviti kra\u0107i izlet u nedavnu historiju kako bismo bolje razumjeli trenutno stanje….<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":924,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12,34],"theme":[456,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[100],"class_list":["post-921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=921"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36892,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/921\/revisions\/36892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=921"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=921"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=921"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=921"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}