Dio svjetskih medija je ju\u010der pomalo senzacionalisti\u010dki, ali u vrlo ozbiljnom tonu, po\u017eurio zaklju\u010diti kako su odnosi Srbije i Hrvatske na najni\u017eoj razini jo\u0161 od rata 1990-ih. Ocjena se temelji na upornoj polemici dviju vlada oko vi\u0161ednevne “blokade” srpsko-hrvatske granice koju je bez ikakvog obja\u0161njenja zapo\u010dela hrvatska vlada dan nakon prvog ve\u0107eg priljeva izbjeglica preko granice, da bi tek nakon gotovo tjedan dana objasnila da je rije\u010d o metodi pritiska na Srbiju kako bi se natjeralo susjede da dio izbjeglica “usmjeravaju” prema Ma\u0111arskoj. Kako tvrdi hrvatski premijer Zoran Milanovi\u0107, postoji dogovor izme\u0111u srbijanske i ma\u0111arske vlade o tome da se teret transporta i zbrinjavanja nametne Hrvatskoj.<\/p>\n
No s obzirom da ni Ma\u0111arska ni Srbija navodnim preusmjeravanjem izbjeglica ne izbjegavaju njihov tranzit preko svog teritorija, Milanovi\u0107evo obrazlo\u017eenje \u010dini se u najmanju ruku manjkavim. Osobito zato \u0161to, pod neuvjerljivim izgovorima, blokada stvara vrlo realne<\/a> probleme, kako putnicima kojima je onemogu\u0107eno putovanje na temelju zemlje izdavanja njihovih dokumenata, tako i prijevoznicima koji su danima ostali zaglavljeni na prijelazima. Situaciju koja je eskalirala “mjerama” i “protumjerama”, unato\u010d o\u010ditoj ozbiljnosti za putnike, obilje\u017eila je i nekarakteristi\u010dna opu\u0161tenost u odnosima izme\u0111u dviju vlada, \u010dija je komunikacija jo\u0161 od spomenutog rata 1990-ih do sad bila strogo diplomatska i suzdr\u017eana.<\/p>\n De\u010dki iz Beograda<\/strong><\/p>\n Svoj zahtjev za preusmjeravanjem dijela izbjeglica u Ma\u0111arsku, Milanovi\u0107 je tako izrazio<\/a> rije\u010dima “\u0161araj malo brate”, dok je ministar poduzetni\u0161tva Gordan Maras pozvao “de\u010dke u Beogradu da se smire”. Srbijanski\u00a0 premijer<\/a> Aleksandar Vu\u010di\u0107 i srbijanska vlada odgovorili su uspore\u0111uju\u0107i<\/a> “luda\u010dku” politiku Hrvatske sa onom u tzv. NDH, a smirivanju tenzija nije pridonio ni Tanjug, koji je bez pravog utemeljenja u izjavama ustvrdio<\/a> da Milanovi\u0107 Srbe smatra “barbarima”. Inzistiranje na provokativnim izjavama daje naslutiti kako smirivanje tenzija ni nije neposredni cilj dviju vlada, osobito s obzirom na na\u010din na koji su medijsku pa\u017enju koristili u politi\u010dkim obra\u010dunima na doma\u0107oj sceni.<\/p>\n Naime, predsjednik opozicijskog HDZ-a Tomislav Karamarko optu\u017eio<\/a> je Milanovi\u0107a da ovim sukobom “glumata domoljuba u predizborne svrhe”, vidno iziritiran \u010dinjenicom da su vladaju\u0107i pristupili djelatnosti “glumatanja domoljublja” na koju je do sad isklju\u010divi monopol imao HDZ. Karamarko ipak nije mogao osuditi sam sukob pa je osudio samo motiv upozoravaju\u0107i kako “imamo drugih razloga za sukob sa Srbijom”. Iskori\u0161tavaju\u0107i nezgodnu poziciju HDZ-a, Milanovi\u0107 je optu\u017eio tu stranku za suradnju s “Beogradom i Budimpe\u0161tom”, tradicionalnim hrvatskim du\u0161manima u imaginariju romanti\u010dnog \u0161ovinizma, po svemu sude\u0107i u poku\u0161aju da zahvati dio tzv. desnog bira\u010dkog tijela, odnosno onog \u0161to je u nedavnom intervjuu nazvao “tihom ve\u0107inom”.<\/p>\n Cijena vlasti<\/strong><\/p>\n Je li vladaju\u0107a stranka u Hrvatskoj doista isprovocirala sukob sa Srbijom isklju\u010divo radi skupljanja potpore me\u0111u bira\u010dima nesklonima Srbima? To \u0107e vrlo vjerojatno ostati izme\u0111u vodstva te stranke i njihovih ameri\u010dkih “savjetnika za kampanje” koji takve “strategije” obi\u010dno smi\u0161ljaju. No kako je rije\u010d o politi\u010dkoj prilici koja se ne propu\u0161ta jasno je demonstrirala i vladaju\u0107a stranka u Srbiji koja je ju\u010der opozicijsku Demokratsku stranku i “njene satelite” optu\u017eila<\/a> za “koaliciju sa Milanovi\u0107em”. Iako bi pritisak Austrije i Njema\u010dke na ove zemlje da “uspore priljev izbjeglica” bio isti i da u Hrvatskoj i Srbiji nisu najavljeni izbori u narednih nekoliko mjeseci, pretpostavka kako bi se diskusije oko ove teme bez izbora odvijale u smirenijem tonu \u010dini se uvjerljivom.<\/p>\n Problemi na granici i prekidi ili usporavanja prometa koji se, prema informacijama od jutros ipak postupno normalizira, osim putnicima i \u0161oferima ozbiljno \u0161tete i nekim mo\u0107nijim akterima. No njihova je reakcija bila relativno umjerena. Najve\u0107a hrvatska kompanija Agrokor koja intenzivno posluje u Srbiji tako je poslala priop\u0107enje<\/a> u kojem se oprezno, i s puno pa\u017enje da se ne nagazi dr\u017eavna sisa koja sna\u017eno subvencionira tu kompaniju, pozivaju vlade da rije\u0161e nesuglasice. Druga najve\u0107a hrvatska kompanija Atlantic grupa, \u010diji je vlasnik Emil Tedeschi i osobni premijerov prijatelj, je objavila<\/a> kako zbog blokade za sad nemaju ve\u0107ih problem u poslovanju. Ozbiljni poduzetnici, pogotovo oni s dobrim politi\u010dkim vezama, ionako znaju da su gubici ponekad nu\u017eni radi dugoro\u010dnog profita.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dio svjetskih medija je ju\u010der pomalo senzacionalisti\u010dki, ali u vrlo ozbiljnom tonu, po\u017eurio zaklju\u010diti kako su odnosi Srbije i Hrvatske na najni\u017eoj razini jo\u0161 od rata 1990-ih. Ocjena se temelji na upornoj polemici dviju vlada oko vi\u0161ednevne “blokade” srpsko-hrvatske granice koju je bez ikakvog obja\u0161njenja zapo\u010dela hrvatska vlada…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":9200,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25],"theme":[456],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9198","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","theme-politika","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9198","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9198"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9198\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9216,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9198\/revisions\/9216"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9198"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9198"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9198"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9198"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9198"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9198"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9198"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}