{"id":9190,"date":"2015-09-24T12:55:16","date_gmt":"2015-09-24T11:55:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9190"},"modified":"2015-09-24T12:56:34","modified_gmt":"2015-09-24T11:56:34","slug":"nikola-gruevski-i-taktike-radikalnih-prijedloga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9190","title":{"rendered":"Nikola Gruevski i taktike radikalnih prijedloga"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to su po\u010detak godine u Makedoniji obilje\u017eili<\/a> afera prislu\u0161kivanje, navodni poku\u0161aj pu\u010da, prosvjedi i kontraprosvjedi, pa i inscenirani ratni sukobi, privremeni status quo dosegnut je, uz posredstvo Europske unije, dogovorom o izborima zakazanim za april 2016. godine. Ono \u0161to obilje\u017eava taj status quo su dodatni pregovori o eventualnim promjenama u izbornom sustavu. Radne grupe kroz koje su ti pregovori formalizirani sastoje se od predstavnika vladaju\u0107i stranke VMRO-DPMNE, opozicijskog Saveza socijaldemokrata Makedonije, kao i dviju najve\u0107ih etni\u010dkih albanskih stranaka: Demokratske unije za integraciju (BDI) koja se nalazi u koaliciji s VMRO-DPMNE te Demokratske stranke Albanaca (PDSh). Tako\u0111er, \u010dlanovi radnih grupa su i strani eksperti koji se u\u010destalo mijenjaju.<\/p>\n

Kao \u0161to je i o\u010dekivano, stranke kroz djelovanje unutar radnih grupa \u017eele progurati prijedloge izbornog modela za koje im se \u010dini da najvi\u0161e odgovaraju njihovoj glasa\u010dkoj bazi i predvi\u0111enim izbornim rezultatima. Dok opozicija \u017eeli pretvoriti Makedoniju u jednu izbornu jedinicu umjesto dosada\u0161njih devet i ukinuti proporcionalne obrasce raspodjele glasova, premijer Nikola Gruevski sa svojim prijedlozima ide o\u010dekivano u kontrasmjeru, pri \u010demu su prijedlozi ekstremni i odnosu na postoje\u0107i model. Tako je ljetos predlo\u017eio da se stranci koja pobijedi na izborima za nagradu pokloni dodatnih 17 zastupni\u010dkih mjesta. Rije\u010d je o modelu inspiriranom sustavom koji postoji jedino u Gr\u010dkoj, Italiji i San Marinu.<\/p>\n

Kao \u0161to je taj prijedlog odbijen i od opozicije i raznih eksperata, kako onih unutar radnih grupa, tako i onih koji su to po vokaciji, sli\u010dna sudbina zadesila je i najnoviji prijedlog<\/a>. Vladaju\u0107a partija je predlo\u017eila da se sada\u0161nji broj od 3 zastupnika koje bira dijaspora pove\u0107a na \u010dak 20 zastupnika. Usvajanjem tog prijedloga Makedonija bi postala svjetski rekorder po broju zastupnika dijaspore s ukupno 14,3% od ukupnog broja zastupnika. Iako je sasvim izvjesno da takvi radikalni prijedlozi ne\u0107e pro\u0107i, ostaje tek za razaznati taktiku Gruevskog iza njihova izno\u0161enja. Po\u0161to je rije\u010d o iznimno ekstremnim prijedlozima, te\u0161ko je procijeniti radi li se o taktici postavljanja maksimalisti\u010dkih zahtjeva kako bi se u neizbje\u017enom kompromisnom rje\u0161enju dobilo \u0161to vi\u0161e u odnosu na po\u010detne pozicije ili se zapravo radi o taktici svojevrsne sabota\u017ee rada radnih grupa nadaju\u0107i se kako bi odlaganje odluke do pred same izbore manje promijenilo postoje\u0107e stanje koje vi\u0161e odgovara vladaju\u0107oj stranci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to su po\u010detak godine u Makedoniji obilje\u017eili afera prislu\u0161kivanje, navodni poku\u0161aj pu\u010da, prosvjedi i kontraprosvjedi, pa i inscenirani ratni sukobi, privremeni status quo dosegnut je, uz posredstvo Europske unije, dogovorom o izborima zakazanim za april 2016. godine. Ono \u0161to obilje\u017eava taj status quo su dodatni pregovori o eventualnim promjenama u izbornom sustavu. Radne grupe […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9192,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[12],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9190","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-izbori","theme-politika","country-makedonija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9190"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9190\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9191,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9190\/revisions\/9191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9190"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9190"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9190"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9190"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}