{"id":9078,"date":"2015-09-18T07:00:54","date_gmt":"2015-09-18T06:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9078"},"modified":"2015-09-18T07:14:34","modified_gmt":"2015-09-18T06:14:34","slug":"sarajevo-mordor-na-miljackoj-ili-nepravedno-optuzena-prijestolnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9078","title":{"rendered":"Sarajevo: “Mordor na Miljackoj” ili nepravedno optu\u017eena prijestolnica"},"content":{"rendered":"

Kriteriji raspodjele prora\u010dunskih sredstava po kantonima postali su predmet u\u017earenog spora u Federaciji BiH. Posebno je sporan status Kantona Sarajevo kojem je dodijeljen privilegiran statisti\u010dki status u raspodjeli federalnog novca s obzirom na postoje\u0107e kriterije. Kriti\u010dari statusa glavnog grada, a najglasniji su u Tuzlanskom i u kantonima s hrvatskom ve\u0107inom, tvrde da su kriteriji neutemeljeni u ekonomskoj realnosti Federacije i nepravedni iz perspektive kantonalnih udjela u punjenju prora\u010duna.<\/strong><\/p>\n

Neka od glavnih pitanja koja se neprestano ve\u017eu za uspje\u0161nost funkcionisanja odre\u0111enog federalnog koncepta, svakako jesu potencijal dugovje\u010dnosti i odr\u017eivosti, privr\u017eenost vlada i politi\u010dara njegovim potrebama, politi\u010dka i dru\u0161tvena stabilnost, podr\u0161ka ustavu od strane naroda, demokratija, indivudualna prava kompatibilna sa pravima kolektiva, razvijena ekonomija i potencijal za budu\u0107i razvoj. Federacija BiH kao federalni entitet nastao Washingtonskim, a potvr\u0111en Daytonskim mirovnim sporazumom, te\u0161ko da ispunjava ijednu od navedenih kategorija.<\/p>\n

Razdiran nerije\u0161enim hrvatskim nacionalnim pitanjem, neprestanim ratom kantona sa federalnom vladom, nestabilno\u0161\u0107u vlada koje padaju gotovo u polugodi\u0161njim ciklusima, nerije\u0161enim pitanjem odnosa gra\u0111anskog i etni\u010dkog, kao i neprestanim ekonomskim podba\u010dajima, entitet se posljednjih sedmica suo\u010dio i sa krizom koja neprestano tinja: pitanjem preraspodjele bud\u017eetskih sredstava prikupljenih na ime poreza. Od ukupnog federalnog bud\u017eeta, 25% se puni zadu\u017eivanjem (MMF, Svjetska banka, izdavanje entitetskih obveznica), dok se 75% obezbje\u0111uje uglavnom kroz indirektne poreze kao \u0161to su carine, uvozne takse, cestarinske naknade iz cijene naftnih derivata i ponajvi\u0161e porez na dodanu vrijednost \u2013 PDV.<\/p>\n

Kantoni sa hrvatskom ve\u0107inom, kao i Tuzlanski kanton, tvrde da Kanton Sarajevo uzima daleko vi\u0161e bud\u017eetskih sredstava nego \u0161to mu pripada i da time potkopava ekonomiju ostatka Federacije BiH. Situacija je eskalirala kada je premijer Kantona Sarajevo Elmedin-Dino Konakovi\u0107 (SDA) izjavio da jedan Sarajlija vrijedi dvostruko vi\u0161e nego stanovnik Tuzlanskog Kantona i to zbog organizovanja\u00a0Tuzlanske inicijative<\/a>\u00a0da se u preraspodjeli prihoda na ime poreza izbri\u0161e famozni ponder (koeficijenat za raspodjelu sredstava s jedinstvenog ra\u010duna prema kantonima i op\u0107inama na temelju broja stanovnika) vrijednosti 2 za Kanton Sarajevo, odnosno smanji stopa u\u010de\u0161\u0107a u raspodjeli prihoda Kantona Sarajevo sa stope od 29,553 % na stopu 17,818 %, ili vrijednosno iskazano sa 355.032,599 KM na 214.037,344 KM, \u0161to je za 140.995,255 KM manje nego \u0161to bi Kanton Sarajevo trebao dobiti po projekciji za 2015. godinu.<\/p>\n

Jo\u0161 2014. godine su mediji u hrvatskim kantonima zapo\u010deli kampanju nazivaju\u0107i Sarajevo “Mordorom na Miljackoj” koji pro\u017edire prihode hrvatskih kantona osu\u0111uju\u0107i ih na nerazvijenost. “Hrvatski gradovi u BiH nemaju redovne dje\u010dje doplatke, obnovljena kina, uredne gradske ceste, sre\u0111ene Domove kulture, nemaju novaca za poticanje zapo\u0161ljavanja i sli\u010dno iz razloga jer taj novac zavr\u0161ava gdje? \u2013 u Sarajevu. \u010cak je i jedno Kre\u0161evo uni\u0161teno, koje je prije uvo\u0111enja zakona o PDV-u bio ekonomski najpropulzivniji gradi\u0107 u BIH. Kre\u0161evo je izgradilo mno\u0161tvo kino dvorana i nogostupa po Sarajevu, a taj grad omiljeno je izlazi\u0161te federalnih inspektora, onih koji napadaju po Livnu, Me\u0111ugorju, Jajcu, Kre\u0161evu, dok u Sarajevu piju kave\u201d, pisao je tada jedan od naj\u010ditanijih zapadnohercegova\u010dkih portala Poskok.<\/p>\n

Ra\u010dunica posebnosti Sarajeva<\/strong><\/p>\n

Pitanje preraspodjele bud\u017eetskih poreznih prihoda, pri \u010demu se spor Sarajeva sa drugim kantonima ve\u0107 uspore\u0111uje sa nekada\u0161njim sporom Beograda i drugih socijalisti\u010dkih republika, ne pretvara se isklju\u010divo u me\u0111unacionalni problem (velikobo\u0161nja\u010dka zavjera protiv Hrvata), budu\u0107i da su i aktivisti iz Tuzle organizovali kampanju “Je Suis pola Sarajlije”, a vi\u0161e je tuzlanskih politi\u010dara i ekonomista izazvalo premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovi\u0107a na javnu debatu kojom bi njegova ra\u010dunica bila demantovana. Konakovi\u0107 je odbio debatu, a nije se oglasio ni saop\u0161tenjem ve\u0107 Facebook statusom kojim je, izme\u0111u ostalog, objasnio da Kanton Sarajevo (KS) godi\u0161nje upla\u0107uje “na jedinstveni ra\u010dun trezora BiH 1,2 milijarde KM poreza cca sto cini 1\/4 ukupnog novca BiH cca.”<\/p>\n

“Prednost Sarajeva u odnosu na ostale kantone”, objasnio je Konakovi\u0107, nigdje drugo nego na svome Facebook profilu “jeste \u0161to su u Sarajevu sjedi\u0161ta na\u0161ih velikih kompanija koje generi\u0161u velike iznose. BH Telecom, Elektroprivreda i sl. U trenutnoj raspodjeli sa famoznim ponderom 2 Sarajevo dobije 380 miliona natrag, sve ostalo se dijeli u cijeloj BiH. Na sarajevskom univerzitetu studira veliki broj studenata iz drugih kantona besplatno. Kanton to finansira. Na klini\u010dkom centru UNSA se lije\u010di veliki broj gra\u0111ana iz drugih kantona i opet to finansira na\u0161 kanton. Ne pla\u0107aju drugi kantoni ni tro\u0161kove studentskog centra i jo\u0161 neke tro\u0161kove. Sve to pokrivamo iz 380 miliona a upla\u0107ujemo 1,2 milijarde. Inicijativa da se Sarajevu u raspodjeli uzme jos 140 miliona zna\u010dila bi bankrot Kantona i ne bi vi\u0161e bilo ni izbliza ubiranja od 1,2 milijarde i za nekoliko godina svi bi to znacajno osjetili.” Konakovi\u0107eva argumentacija, zapravo je zasnovana na analizi<\/a>\u00a0biv\u0161eg ministra finansija Kantona Sarajevo Muhameda Kozadre (SDA) u kojoj se zaklju\u010duje da je tuzlanska inicijativa neprihvatljiva najmanje iz jednog razloga “a to je da Kanton Sarajevo na JRT BiH uplati izme\u0111u 42% i 45% indirektnih poreza od ukupne uplate iz FBiH (podatak je nezvani\u010dan i mi godinama tra\u017eimo potvrdu od vi\u0161ih niva vlasti FBiH i BiH).”<\/p>\n

Na\u0161 sugovornik ekonomist Goran Nedi\u0107 donekle nadopunjuje Konakovi\u0107a i Kozadru podsje\u0107aju\u0107i na \u010dinjenicu da su direktni porezi u BiH u nadle\u017enosti entiteta, a da se indirektni porezi sakupljaju na jednom mjestu, to jest u UIO \u2013 Upravi za indirektno oporezivanje i koriste za servisiranje duga i finansiranje bud\u017eeta na nivou dr\u017eave, dok se ostatak dijeli prema u\u010de\u0161\u0107u u finalnoj potro\u0161nji izme\u0111u dva entiteta i Distrikta Br\u010dko. “Sredstva koja su spu\u0161tena na nivo FBiH, a transferiraju se kantonima, ne dijele se prema tr\u017ei\u0161nim principima kao \u0161to je slu\u010daj prilikom izra\u010duna dijela koji pripada entitetima. Umjesto kriterija finalne potro\u0161nje po kantonima, koriste se kriteriji poput broja stanovnika i broja u\u010denika u osnovnim i srednjim skolama i povr\u0161ine kantona. Da bi se jos vi\u0161e unijela zbrka zakonodavci su unijeli i pondere za odre\u0111ene kantone, pa tako Sarajevo ima ponder 2 za sve kriterije. Takav ponder u maloj mjeri smanjuje distorziju koja je nastala neprimjenjivanjem tr\u017ei\u0161nih principa prilikom raspodjele. Dakle Kanton Sarajevo dobija prema postoje\u0107im kriterijima 29,5% sredstava, iako je finalna potro\u0161nja u Kantonu SA gotovo 40% od ukupne finalne potro\u0161nje u FBiH. Tako\u0111er, postoje\u0107i kriteriji u velikoj mjeri umanjuju iznos koji bi bio transferisan Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu, ukoliko bi se koristili tr\u017ei\u0161ni kriteriji. Tom kantonu se transferira 8,5% sredstava, dok finalna potro\u0161nja kantona iznosi oko 11% finalne potrosnje FBiH.”, smatra Nedi\u0107.<\/p>\n

Upitna ekonomska pozadina kriterija raspodjele<\/strong><\/p>\n

Na sve ove istupe, a pogotovo Konakovi\u0107ev, i na na\u0161 upit, o\u0161tro je reagovao jedan od pokreta\u010da Tuzlanske inicijative, ekonomist Edin Deli\u0107. “Hajde da se ne zamaramo velikom koli\u010dinom podataka i obimnim analizama, jer to uistinu nije potrebno za demaskiranje Elmedina-Dine Konakovi\u0107a. Vjerujem da \u0107e po\u0161tenom i pametnom biti dovoljno uporediti malo proizvodnju, uvoz i izvoz pa se zapitati da li je stvarno mogu\u0107e da sarajlije pla\u0107aju pet puta vi\u0161e PDV-a od ostalih gra\u0111ana. Kada ve\u0107 govorimo o \u2018mjestu potro\u0161nje\u2019 mo\u017eemo li zanemariti \u2018mjesto stvaranja nove vrijednosti\u2019? Zamislimo situaciju u kojoj bi sve fabrike bile izvan Sarajeva, a svi \u0161oping centri u Sarajevu? To zna\u010di da bi ukupan prihod od poreza ostao u Sarajevu, bez obzira gdje se stvara nova vrijednost. Ekspert Konakovi\u0107 i ne poku\u0161ava saznati koliko njegov Kanton u\u010destvuje u stvaranju nove vrijednosti ili preciznije u proizvodnji, ili pak kako stoji sa uvozom i izvozom. Federalni Zavod za statistiku pru\u017ea niz mogu\u0107nost da se provjeri utemeljenost sli\u010dnih navoda, a kao \u010dinjenice koje demistifikuju obmanu sarajevskog premijera Konakovi\u0107a mogu se navesti npr. podaci o tome koliko Tuzlanski i Sarajevski kantoni proizvode i izvoze. U 2013. godini Tuzlanski kanton je davao 30,59% industrijske proizvodnje, a Sarajevski 22,40% i pored centralizacije energetskog sistema u glavni grad. Dakle Tuzlanski kanton ima 36,16% ve\u0107u industrijsku proizvodnju od Sarajevskog kantona. Kako je onda mogu\u0107e da Sarajevski kanton upla\u0107uje pet puta vi\u0161e poreza po stanovniku od Tuzlanskog?”, pita se Deli\u0107.<\/p>\n

Na istoj liniji je i urednik hercegova\u010dkog portala Poskok Ivan \u0160u\u0161njar koji nam, komentari\u0161u\u0107i izjavu kantonalnog premijera Konakovi\u0107a, ka\u017ee da novac u prora\u010dun BH Telekoma i Elektroprivrede BIH, ne upla\u0107uju samo Sarajlije, nego i gra\u0111ani drugih kantona. “U ovom slu\u010daju, kad su u pitanju ove dvije javne tvrtke poglavito mislim na novac koji upla\u0107uju gra\u0111ani Zeni\u010dkog, Tuzlanskog, Biha\u0107kog, Gora\u017edanskog itd. kantona. Dobit koju uplate ti gra\u0111ani ide na pla\u0107e u sjedi\u0161ta tih tvrtki. Porezi na pla\u0107e idu kao direktan prihod Kantonu Sarajevo. Zna\u010di tisu\u0107e zaposlenih u Sarajevu u javnim megatvrtkama pla\u0107aju gra\u0111ani drugih kantona, a u slu\u010daju ba\u0161 ove dvije megatvrtke gra\u0111ani ve\u0107inskih bo\u0161nja\u010dkih kantona kantonu Sarajevu. Postoji pored toga drugi proces, koji je radila federalna porezna inspekcija, godinama su sjedi\u0161ta mno\u0161tva tvrtki prebacivali iz ‘nepoznatih’ razloga u Sarajevo. Tako recimo firma koja posao obavlja u drugom dijelu FBIH i tamo ostvaruje obrt i ima odre\u0111enu dobit, na kraju porez na dobit uplati u Sarajevu. Prebacivanjem sjedi\u0161ta firmi u Sarajevo, nasilnim prebacivanjem, poreznim reketom, koji se naro\u010dito provodio u hrvatskim kantonima, opet se natjeralo tvrtke van kantona Sarajevo da uposle i pla\u0107aju barem ne\u0161to radnih mjesta u samom Sarajevu.”<\/p>\n

Beskona\u010dno prebacivanje krivice<\/strong><\/p>\n

Kada je u pitanju PDV \u0160u\u0161njar dr\u017ei da je postoje\u0107i kriterij povrata PDV-a nerealan i nepravedan, i da se temelji na principu prelijevanja kapitala iz ekonomski aktivnih sredina u ekonomski neaktivne. “PDV se ne vra\u0107a tamo gdje se upla\u0107uje, nego se upla\u0107uje tamo gdje se ne upla\u0107uje od onih koji upla\u0107uju. To je legalna plja\u010dka stanovni\u0161tva Federacije BIH. A u slu\u010daju Sarajevu to je drasti\u010dna plja\u010dka. Jer svi kantoni u FBIH osim \u0161to imaju me\u0111u samim sobom nepravednu raspodjelu dodatno su oplja\u010dkani nepravednim nametom ‘Poreza na Sarajevo’.”<\/p>\n

Politolog i analiti\u010dar Danijel Had\u017eovi\u0107 smatra da je problem dalekose\u017eniji od trenutno odnosa Sarajevskog, Tuzlanskog i kantona sa hrvatskom ve\u0107inom. “Problem je u samom ure\u0111enju Federacije. Federaciju treba preurediti ili tako \u0161to \u0107e se uspostaviti stvarna decentralizacija, gdje \u0107e kantoni imati daleko ve\u0107e ovlasti i mogu\u0107nost da ve\u0107inu poreskih prihoda koji se uplate na njihovom teritoriju zadr\u017ee za sebe, ili da se ide ka ve\u0107oj centralizaciji gdje \u0107e se o preraspodjeli sredstava i dono\u0161enju svih klju\u010dnih odluka direktno odlu\u010divati iz jednog centra. Sada\u0161nji sistem gdje imate jedan nivo vlasti koji odlu\u010duje o svim bitnim pitanjima, a ispod njega deset razli\u010ditih kantonalnih vlada koje su mu potpuno podre\u0111ene i slu\u017ee prvenstveno za rasipanje novca, preskup je, neefikasan i na du\u017ee staze neodr\u017eiv. Mislim da je iluzorno o\u010dekivati da \u0107e Kanton Sarajevo odustati od desetina miliona bud\u017eetskih sredstava koje po trenutnom sistemu dobija i da se ova ideja mo\u017ee provesti u praksu.”<\/p>\n

Federacija BiH dakle boluje od tipi\u010dnih manjkavosti federalnih sistema kao \u0161to su pote\u0161ko\u0107e u kreiranju jasne entitetske politike, odnosno beskona\u010dno prebacivanje krivice s jednog na drugi nivo vlasti, s tim da je situacija u ovom bh. entitetu dodatno zakomplikovana nestabilno\u0161\u0107u entitetske, a samim tim i kantonalnih koalicionih vlada. Sve to u drugi plan stavlja bilo kakvo razmi\u0161ljanje o korijenitim reformama koje bi najprije rije\u0161ile ustavni, a potom i fiskalni haos ovog entiteta. Kada se svi argumenti predo\u010de, matematika je poprili\u010dno jasna i nalikuje na vje\u010dni problem “Trep\u010da radi – Beograd se gradi”, a koji, ako se ukombinuje sa te\u017enjom elita da brani “nacionalne” interese, za FBiH mo\u017ee imati fatalan ishod.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neka od glavnih pitanja koja se neprestano ve\u017eu za uspje\u0161nost funkcionisanja odre\u0111enog federalnog koncepta, svakako jesu potencijal dugovje\u010dnosti i odr\u017eivosti, privr\u017eenost vlada i politi\u010dara njegovim potrebama…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,228],"theme":[456,455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-9078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ekonomija","theme-politika","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9078"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9078\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9093,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9078\/revisions\/9093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9078"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9078"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9078"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9078"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}