{"id":9067,"date":"2015-09-17T16:20:30","date_gmt":"2015-09-17T15:20:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9067"},"modified":"2015-09-17T19:55:02","modified_gmt":"2015-09-17T18:55:02","slug":"n-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9067","title":{"rendered":"Izbjeglice ne tra\u017ee azil u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<p>Nitko od preko 5500 izbjeglica dosad <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9034\" target=\"_blank\">pristiglih<\/a> popodne u Hrvatsku zasad nije zatra\u017eio azil u ovoj zemlji <sup><a href=\"#footnote_1_9067\" id=\"identifier_1_9067\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"do 19 sati u \u010detvrtak 17. rujna u Hrvatsku je u&scaron;lo 9.200 izbjeglica. Vlak koji prevozi izbjeglice iz Vinkovaca vozi za Beli Manastir\">1<\/a><\/sup>. Prihvatni centri u Zagrebu, Kutini, Sisku i Je\u017eevu su popunjeni, zbog \u010dega su anga\u017eirani dodatni centri &#8211; biv\u0161i stara\u010dki dom u \u010cepinu i biv\u0161a vojarna u Belom Manastiru, kazao je novinarima na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Tovarniku ministar policije Ranko Ostoji\u0107. A po potrebi \u0107e se aktivirati i dodatni prostori. Izbjeglice koje ulaze u Hrvatsku prema prihvatnim centrima kombinirano se prebacuju autobusima i vlakovima, a policija radi sve da se izbjegnu gu\u017eve, <a href=\"http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/ostojic-o-izbjeglickoj-krizi-hrvatski-kapaciteti-su-popunjeni\/842508.aspx\" target=\"_blank\">ka\u017ee Ostoji\u0107<\/a>.<\/p>\n<p>Obra\u0111enim je izbjeglicama, nakon registracije izdana potvrda na temelju koje im je omogu\u0107eno slobodno kretanje. No, prema istoj potvrdi, s obzirom na to da nisu zatra\u017eili azil u Hrvatskoj, u roku od trideset dana moraju napustiti zemlju. Premda se na prvi pogled ovo \u010dini okrutno, s obzirom na <a href=\"http:\/\/old.eur-lex.europa.eu\/LexUriServ\/LexUriServ.do?uri=DD:19:08:32008L0115:HR:PDF\" target=\"_blank\">propise<\/a> koji odre\u0111uju da ukoliko izbjeglice ne zatra\u017ee azil u prvoj zemlji EU u koju su u\u0161li, mogu biti vra\u0107eni u zemlju iz koje su u\u0161li u EU, potvrda o pravu boravka u Hrvatskoj s rokom trajanja od trideset dana jest pomak, iako je na politi\u010dkoj razini nezadovoljavaju\u0107. S obzirom na to i s obzirom na <a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/dgs\/home-affairs\/e-library\/docs\/ceas-fact-sheets\/ceas_factsheet_hr.pdf\" target=\"_blank\">propise<\/a> Europske unije koji su upravo u fazi promjene zahvaljuju\u0107i <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8916\" target=\"_blank\">Rezoluciji<\/a> \u0161to ju je pro\u0161log tjedna izglasao Europski parlament, ovo je \u010dini se birokratski maksimum kojeg je trenutno mogu\u0107e provesti uz zadovoljavanje uvjeta koje name\u0107e EU.<\/p>\n<p>Izbjeglicama koje su trenutno smje\u0161tene u hotelu Porin u zagreba\u010dkom kvartu Dugave, slobodno kretanje ograni\u010deno je samo privremeno dok traje postupak obrade. Zbog iscrpljenih humanitarnih resursa na tom mjestu, nakon pu\u0161tanja, ljude se usmjerava na Zagreba\u010dki velesajam, gdje je za njih osigurana hrana, voda, zdravstvena njega i ostale primarne potrep\u0161tine. Ipak je potrebno naglasiti da sloboda kretanja izbjeglica u svim centrima nije potpuna, ve\u0107 djelomi\u010dna i ovisi o pristanku na proces obrade i registracije. Gr\u010dko iskustvo govori da su izbjeglice u ranijim migracijskim fazama odbijali da im se uzmu otisci i da ih se registrira kako bi se prvi put mogli registrirati u nekoj od ciljnih zemalja poput Njema\u010dke ili skandinavskih zemalja, upravo kako bi izbjegli da ih se vrati u prve zemlje u koje su u\u0161li u EU.<\/p>\n<p><strong>Hrvatska i Slovenija izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja<\/strong><\/p>\n<p>Kako je ve\u0107ina medija ve\u0107 prenijela, Austrija upozorava Hrvatsku i Sloveniju da ne smiju stvarati koridore prema svojim sjevernim i zapadnim granicama, dok Europa upozorava ove zemlje da moraju po\u0161tovati europske propise. Na europske kontradikcije ve\u0107 je <a href=\"http:\/\/tanjug.rs\/full-view.aspx?izb=199559\" target=\"_blank\">upozorio<\/a> srpski ministar unutra\u0161njih poslova Neboj\u0161a Stefanovi\u0107 kazav\u0161i kako Srbija od EU o\u010dekuje da jasno ka\u017ee &#8220;\u0161ta je obrazac dobrog evropskog pona\u0161anja, da li je to ono \u0161to se radi u Nema\u010dkoj gde se izbeglice do\u010dekuju sa lekovima i hranom ili je to obrazac gde se do\u010dekuju sa ogradama, policijom i suzavcem&#8221;. Tako\u0111er je kazao kako EU treba objasniti &#8220;ne \u0161ta je zakon, ve\u0107 \u0161ta je evropska norma, \u0161ta je to \u0161to su evropske vrednosti koje Srbija treba da deli&#8221;. Upozorio je i da \u0161to Europa bude &#8220;efikasnija u dono\u0161enju sveobuhvatnog re\u0161enja to \u0107e ova kriza mo\u0107i br\u017ee da se re\u0161i&#8221;.<\/p>\n<p>Hrvatska i Slovenija, kao tranzitne zemlje EU, uskoro bi se mogle suo\u010diti s prekomjernim brojem izbjeglica kojeg lokalne vlasti ne\u0107e mo\u0107i kontrolirati. Ho\u0107e li se to dogoditi i kada ovisi o otvorenosti granica ciljnih zemalja koje su trenutno ne\u0161to stro\u017ee kontrolirane. Podsjetimo, Njema\u010dka privremeno vr\u0161i kontrolu unutar \u0161engenskog sustava, odnosno trenutno ga je suspendirala. Austrija je usporila promet prema svojim isto\u010dnim i ju\u017enim susjedima, dok Ma\u0111arska, nakon izgradnje ograde sa Srbijom, isto planira i sa Hrvatskom. Istovremeno, srpski mediji <a href=\"http:\/\/www.subotica.com\/vesti\/granice-zatvorene-na-kelebiji-kolona-7km-probijena-ograda-na-horgosu-2-id23847.html\" target=\"_blank\">javljaju<\/a> da je samo ju\u010der na ju\u017enoj granici Srbije u zemlju u\u0161lo novih 5000 izbjeglica.<\/p>\n<p>Ukoliko je iz Srbije prolaz otvoren samo prema Hrvatskoj, pitanje je vremena kad \u0107e hrvatske vlasti izgubiti kontrolu nad brojem izbjeglica. Pritom, potrebno je naglasiti da se ovdje ne radi o pitanju da li Hrvatska mo\u017ee trajno udomiti desetke tisu\u0107a izbjeglica, \u0161to bi se vjerojatno moglo osmisliti. Radi se o pitanju da li \u0107e hrvatske vlasti, pogotovo s obzirom na sporost europske birokracije, mo\u0107i dugo osiguravati dovoljne koli\u010dine privremenog smje\u0161taja te adekvatnu zdravstvenu i humanitarnu pomo\u0107 za nekoliko desetaka tisu\u0107a izbjeglica. Ministrica vanjskih poslova RH Vesna Pusi\u0107 gostuju\u0107i u dnevniku javne televizije <a href=\"http:\/\/vijesti.hrt.hr\/299078\/pusic-za-hrt-s-tisucama-se-mozemo-nositi-s-desecima-tisuca-ne\" target=\"_blank\">kazala je<\/a> kako se Hrvatska mo\u017ee nositi s &#8220;nekoliko tisu\u0107a azilanata, no da nije spremna za desetke tisu\u0107a&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Obavje\u0161tajci u kupe, HDZ u \u0161pade<\/strong><\/p>\n<p>Premijer Zoran Milanovi\u0107 izjavio je kako je Hrvatska potpuno spremna za prihvat izbjeglica te kako ih nitko ne\u0107e sprije\u010diti da odu onamo gdje \u017eele. No, za razliku od smirenosti vladaju\u0107ih, HDZ kao da nije imao mjesece i tjedne vremena formulirati svoje politi\u010dke stavove prema novonastaloj situaciji, stoga su se nakon prvog dana koji se sveo na neargumentirano vrije\u0111anje vladaju\u0107e koalicije za neadekvatne odgovore na izbjegli\u010dku krizu, ve\u0107 drugi dan sabrali i po\u010deli upozoravati na <a href=\"http:\/\/vijesti.hrt.hr\/299056\/saziva-se-vijece-za-nacionalnu-sigurnost\" target=\"_blank\">tri aspekta<\/a> izbjegli\u010dke krize u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Prema predsjedniku HDZ-a, Tomislavu Karamarku, ova se kriza sastoji od potencijalnog humanitarnog, sigurnosnog i socijalnog problema. Optu\u017euju\u0107i za neadekvatna rje\u0161enja, Karamarko pokazuje da ni sam ne barata dovoljnom koli\u010dinom informacija da bi mogao donositi adekvatne sudove. Tako, usprkos stavovima obavje\u0161tajnih slu\u017ebi koji se mogu \u010ditati po hrvatskim <a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/a72945\/Vijesti\/Teroristi-medju-izbjeglicama-Smijesna-vam-je-teorija.html\" target=\"_blank\">medijima<\/a> o tome kako teroristi imaju i sofisticiranije metode infiltracije u Europu, ova se, nepotvr\u0111ena informacija o teroristima infiltriranima me\u0111u izbjeglice, ipak promovira kao gotova istina, no pritom se ne navodi niti jedan podatak o tome koliko je terorista uhi\u0107eno na bilo kojoj od kriti\u010dnih granica. Socijalni aspekt krize zasad ne postoji jer niti jedna osoba nije zatra\u017eila azil u Hrvatskoj, a humanitarni aspekt zasad jako dobro vodi Crveni kri\u017e. S obzirom na razlike izme\u0111u izjava HDZ-ovaca i stanja na terenu, jasno je da HDZ situaciju poku\u0161ava iskoristiti kako bi prikupio odre\u0111enu koli\u010dinu predizbornih politi\u010dkih bodova, no pritom vrije\u0111a inteligenciju naroda i ne po\u0161tuje zasad ra\u0161iren dojam dobrodo\u0161lice izbjeglica koji dominira hrvatskim javnim prostorom te okre\u0107e retoriku u smjeru ksenofobije.<\/p>\n<ol class=\"footnotes\"><li id=\"footnote_1_9067\" class=\"footnote\">do 19 sati u \u010detvrtak 17. rujna u Hrvatsku je u\u0161lo 9.200 izbjeglica. Vlak koji prevozi izbjeglice iz Vinkovaca vozi za Beli Manastir<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_1_9067\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nitko od preko 5500 izbjeglica dosad pristiglih popodne u Hrvatsku zasad nije zatra\u017eio azil u ovoj zemlji 1. Prihvatni centri u Zagrebu, Kutini, Sisku i Je\u017eevu su popunjeni, zbog \u010dega su anga\u017eirani dodatni centri &#8211; biv\u0161i stara\u010dki dom u \u010cepinu i biv\u0161a vojarna u Belom Manastiru, kazao je novinarima na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Tovarniku ministar [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9036,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,243,46],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9067"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9082,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9067\/revisions\/9082"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9067"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9067"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9067"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9067"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}