{"id":9063,"date":"2015-09-22T07:00:30","date_gmt":"2015-09-22T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9063"},"modified":"2015-09-25T12:41:10","modified_gmt":"2015-09-25T11:41:10","slug":"9063","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9063","title":{"rendered":"Obrazovanje u BiH: podijeljeno, ali u istim problemima"},"content":{"rendered":"<p class=\"western\"><strong>Nakon jo\u0161 jednog u nizu \u0161trajkova prosvjetara u BiH, osnovni zahtjevi, koji uklju\u010duju isplatu dugovanja razli\u010ditih razina vlasti prema njima, ostali su neispunjeni. Uz nevoljkost odgovornih da pristupe saniranju stanja u ovoj djelatnosti, \u0161kolstvo se susre\u0107e i s problemom podijeljenosti sistema i razli\u010ditih pravila u entitetima i kantonima koja ote\u017eavaju zajedni\u010dko djelovanje.<\/strong><\/p>\n<p class=\"western\">Srednje i osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini je zastarjelo, nefleksibilno, podijeljeno i podre\u0111eno interesima vladaju\u0107ih politi\u010dkih elita. Ovo su samo neki od problema na koje ukazuju kako prosvjetni radnici, tako i stru\u010dnjaci u ovoj oblasti ve\u0107 godinama, ali niko ni\u0161ta ne \u010dini. Prosvjetni radnici su pri tome i pla\u0107eni premalo za svoj posao, a na\u017ealost me\u0111u njima je i dosta onih koji nisu ni kvalifikovani. Zbog uslova u kojima rade i malih plata, nerijetko su prinu\u0111eni na \u0161trajkove, na koje rijetko ko obrati pa\u017enju. \u017drtve su oni, ali mnogo vi\u0161e djeca.<\/p>\n<p class=\"western\">Zadnji primjer je \u0161trajk prosvjetara u Unsko-sanskom kantonu zbog kojeg su djeca krenula u \u0161kolu i vrti\u0107e sa dvije sedmice zaka\u0161njenja. Nakon pregovora sindikata i Vlade, prosvjetari su pristali na obe\u0107anja Vlade u ovom kantonu, koja ih je sedmicama ignorisala. No kada su ipak pristali na pregovore, dali su i obe\u0107anja, a nastavnici su rekli da im daju &#8220;jo\u0161 jednu \u0161ansu&#8221;. Nastavnici u Unsko-sanskom kantonu su se bunili \u2013 kao i mnogo puta u proteklim godinama \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e zbog neredovnih plata.<\/p>\n<p class=\"western\">Sindikati u BiH, pa i oni prosvjetnih radnika, \u010desto se potrude smiriti situaciju, ali ne i na\u0107i dugoro\u010dno rje\u0161enja. Tako je nakon ovog \u0161trajka, predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja USK-a Zehra Had\u017ei\u0107, rekla kako su prestali &#8220;svi nesporazumi izme\u0111<span lang=\"sv-SE\">u Vlade i Sindikata&#8221;<\/span>, potpisom sporazuma kojim su se &#8220;obavezali da \u0107emo nastaviti pregovore i rje\u0161avati probleme i nejasno\u0107e&#8221;. Te\u0161ko je zaista doku\u010diti \u0161ta stoji iza ovakvog istupa u javnosti ili dogovora.<\/p>\n<p class=\"western\"><strong>Decentralizirani kaos u finansiranju<\/strong><\/p>\n<p class=\"western\">Sli\u010dno je rekao i predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja USK-a Samir Faji\u0107, koji je pojasnio javnosti kako kompromis koji je postignut podrazumijeva isplatu svih dugovanja iz prethodnog perioda, od \u010dega neki se\u017eu do 2014. godine. Nijedan od zahtjeva nije se ticao pobolj\u0161anja kvaliteta nastave. Ni ovaj put, kao ni mnogo puta do sada kada su prosvjetari izlazili na ulice. Iako su najavili da \u0107e podr\u017eati kolege u Unsko-sanskom kantonu, ostali prosvjetni radnici u Federaciji nisu stupili istovremno u \u0161trajk. Ipak, iskazali su podr\u0161ku kolegama te su se pridru\u017eili zahtjevima koji uklju\u010duju redovite isplate plata i naknada, isplata dugovanja iz ove godine, 2014., 2013. i 2012., ali i prebacivanje finansiranje obrazovanja na nivo Federacije.<\/p>\n<p class=\"western\">Plate nastavnika neujedna\u010dene su, kao i nastavnim programi, od entiteta do entiteta, kantona do kantona. Tako nastavnici u recimo Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu imaju iste plate, bez obzira na stru\u010dnu spremu, dok u Kantonu Sarajevo takva praksa ne postoji nego plata zavisi od stru\u010dne spreme. Razlika je i na nivou entiteta \u2013 u Federaciji nastavnici primaju naknadu za topli obrok, dok u RS takva praksa ne postoji.<\/p>\n<p class=\"western\">U zahtjevima Sindikata spominjala se i &#8220;depolitizacija&#8221; obrazovanja. Naime, obrazovanje, kao i skoro sve druge sfere \u017eivota u BiH, potpuno su pod kontrolom vladaju\u0107ih politi\u010dkih elita koje odlu\u010duju o imenovanju rukovodioca, ali \u010desto i nastavnika. No, ova dva zahtjeva, ma koliko se va\u017ena \u010dinila, tek su pri dnu liste prosvjetara. Stru\u010dnjaci u ovoj oblasti pak smatraju da je situacija alarmantna. I to govore ve\u0107 godinama.<\/p>\n<p class=\"western\"><strong>Stanje bez pomaka<\/strong><\/p>\n<p class=\"western\">Me\u0111u njima je i Namir Ibrahimovi\u0107 koji je za potrebe Inicijative za monitoring europskih integracija uradio <a href=\"http:\/\/eu-monitoring.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Obrazovanje_Izvjestaj_Namir_Ibrahimovic.pdf\" target=\"_blank\">izvje\u0161taj<\/a> o stanju u obrazovanju u BiH. On tu napominje, pored ostalog, kako i pored toga \u0161to je Vije\u0107e ministara jo\u0161 2008. godine\u00a0usvojilo Strate\u0161ke pravce razvoja obrazovanja u cijeloj zemlji, od tog plana do danas nema ni\u0161ta. A do sada su sve smjernice trebale biti ispunjene. Ibrahimovi\u0107 konstatuje kako trenutno stanje u obrazovanju, nije drugac\u030cije od onog 2007. godine.<\/p>\n<p class=\"western\">Problemi na koje stru\u010dnjaci ukazuju ti\u010du se i decentralizovanog sistema obrazovanja, koji omogu\u0107ava razli\u010ditim nivoima da kreiraju zakone o obrazovanju, ali i nastavne planove i programe, te da odre\u0111uju ud\u017ebeni\u010dku politiku i planiraju bud\u017eete. U praksi to zna\u010di da Republika Srpska ima jedan sistem, distrikt Br\u010dko drugi, a svaki kanton u Federaciji svoj sistem. Ovakvo stanje naravno omogu\u0107ava politikama na svim nivoima da prave programe u kojima je naglasak stavljen na nacionalne grupe predmeta, i razlike me\u0111u djecom. Samo jedan apsurdan primjer je iz Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu u kojem u\u010denici osnovnih \u0161kola koji su poha\u0111ali nastavu na hrvatskom jeziku nisu dobili valjana svjedo\u010danstva sedam godina.<\/p>\n<p class=\"western\">Godine 2014. roditelji u ovom kantonu su se organizovali u udru\u017eenje &#8220;Na\u0161a djeca 2014.&#8221; i insistirali da problem bude rije\u0161<span lang=\"da-DK\">en. Udru<\/span>\u017eenje je upozoravalo i kako se u ovom kantonu ne po\u0161tuje Zakon o osnovnom obrazovanju, kao i da nije usvojen Plan i program za devetogodi\u0161nje obrazovanje. Problem je kona\u010dano rije\u0161en krajem maja ove godine. Do tada djeca su dobijala papir sa potpisom u\u010ditelja ili razrednika na kojem su bili popisani predmeti i ocjene, sa pe\u010datom \u0161kole. Oko 9.000 osnovaca je tako zavr\u0161ilo \u0161kolu.<\/p>\n<p class=\"western\"><strong>Vlasti napu\u0161taju \u0161kolstvo<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p class=\"western\">Su\u0161tina problema je ustvari bila oko toga koje oznake treba da stoje na svjedo\u010danstvu, odnosno u postojanju takozvane dvije \u0161kole pod jednim krovom, prakse koju su uvele ovda\u0161nje vlasti uz podr\u0161ku me\u0111unarodne zajednice. Ovaj fenomen opstaje i pored presude Vrhovnog suda Federacije iz 2014. godine po kojem ovakva praksa predstavlja etni\u010dku segregaciju djece, te je jasan primjer diskriminacije.<\/p>\n<p class=\"western\">Dok vode brigu o tome koje obilje\u017eje \u0107e stajati na svjedo\u010danstvima, niko ne vodi brigu o tome da je sve manje i manje djece, svih nacija, u \u0161kolama. Konkretno, u Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu je u osnovnim \u0161kolama ove godine upisano 393 manje u\u010denika nego pro\u0161le, a u srednjim 302. Tako je na Kupresu upisano samo 25 djece, a u Bosanskom Grahovu samo \u0161est. U svojoj analizi, Ibrahimovi\u0107 napominje i kako bud\u017eeti ne predvi\u0111aju kapitalna ulaganja u osnovne i srednje \u0161kole, te takve projekte jedino finansiraju nevladine i me\u0111unarodne organizacije. Na ovaj se na\u010din vr\u0161i i usavr\u0161avanje nastavnika.<\/p>\n<p class=\"western\">U me\u0111uvremenu, djeca onih koji kreiraju politike u BiH uglavnom idu u privatne \u0161kole kojih je sve vi\u0161e u Bosni i Hercegovini. Njihov kvalitet i metode rada te\u0161ko je provjeriti, i nije jasno na koji na\u010din funkcioni\u0161u u postoje\u0107em sistemu. Novoizabrana vlast niti u jednom trenutku nije govorila o evetualnim reformama u sistemu obrazovanja. Izuzev deklarativno, u susretima za uglavnom me\u0111unarodnim zvani\u010dnicima. Generacije su zarobljene u sistemu obrazovanja koji ih ne osposobljava za \u017eivot, nego \u010dini dijelom apsurdnog sistema vo\u0111enog interesima politi\u010dkih elita.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srednje i osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini je zastarjelo, nefleksibilno, podijeljeno i podre\u0111eno interesima vladaju\u0107ih politi\u010dkih elita&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":9076,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-9063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9063"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9210,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9063\/revisions\/9210"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9063"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9063"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9063"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9063"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}