{"id":9043,"date":"2015-09-17T07:00:10","date_gmt":"2015-09-17T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9043"},"modified":"2015-09-17T09:31:30","modified_gmt":"2015-09-17T08:31:30","slug":"sto-se-dogada-s-radiotelevizijom-slovenija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9043","title":{"rendered":"\u0160to se doga\u0111a s Radiotelevizijom Slovenija?"},"content":{"rendered":"

Glavna linija tuma\u010denja kasnoljetnih programskih i kadrovskih promjena na Radioteleviziji Slovenija zasniva na teorijama urote o politi\u010dkim \u010distkama. Iako postoje sna\u017ene indicije u tom smjeru, o statusu i budu\u0107nosti javnog radiotelevizijskog servisa puno nam vi\u0161e govore radni uvjeti, institucionalni ustroj i izostanak definiranog odgovora na konkurenciju privatnih televizija te izazov promijenjenog medijskog okru\u017eja.<\/strong><\/p>\n

Nedavne kadrovske i programske promjene na Radioteleviziji Slovenija (RTVS) podignule su puno pra\u0161ine. Dvije televizijske informativne emisije (Otvoreno\u00a0i\u00a0<\/em>To\u010dka prijeloma) premje\u0161tene su na tre\u0107i program, ina\u010de primarno namijenjen izravnom prijenosu sjednica Dr\u017eavnog sabora i njegovih radnih tijela. Radi se o o\u010ditoj namjernoj marginalizaciji tih emisija, s obzirom da je gledanost tre\u0107eg programa primjerena tom iznimno uzbudljivom i intelektualno poticajnom sadr\u017eaju: u 2014. godini gledanost tre\u0107eg programa je iznosila 2%. Zagreba\u010dko dopisni\u0161tvo je ukinuto 1. septembra. Osrednja razgovorna emisija Televizije Slovenija Meta\u00a0<\/em>je srezana, a ekipa, s iznimkom samog voditelja, u potpunosti zamijenjena.<\/p>\n

Tako\u0111er, dvije novinarke su premje\u0161tene na ni\u017ee radne pozicije (Jelena A\u0161i\u010d vi\u0161e ne vodi TV Dnevnik, dok Helena Milinkovi\u010d ne vodi tjednu vanjskopoliti\u010dku emisiju Globus). \u010cetvero je novinara otpu\u0161teno ili ih je zahvatilo neprodu\u017eivanje ugovora, kako se ve\u0107 danas eufemisti\u010dki naziva otpu\u0161tanje prekarnih radnika. Dru\u0161tvo novinara Slovenije tvrdi da su svi involvirani o promjenama obavije\u0161teni u zadnji \u010das. RTVS je pridobila neke nove zamjenske snage, me\u0111u kojima je vjerojatno najsporniji Bojan Traven kojeg je Novinarski sud \u010dasti ve\u0107 vi\u0161e puta proglasilo krivim zbog kr\u0161enja Kodeksa novinara Slovenije. Njegov status je trenutno nepoznat: iako je najprije bio uvr\u0161ten na listu urednika Dnevnika za septembar, Ljerka Bizilj, direktorica Televizije Slovenija, sada tvrdi da za tu funkciju nikada nije ni bio predvi\u0111en i da bi trebao sudjelovati samo u nekakvom strate\u0161kom odboru koji bi trebao planirati obnovu televizijskog programa.<\/p>\n

Samovolja “uredni\u010dke autonomije”<\/strong><\/p>\n

Nakon tih poteza pojavile su se optu\u017ebe da vodstvo RTVS-a skriva informacije i da provodi \u010distku politi\u010dki nepodobnih i nepo\u017eeljnih kadrova. Sumnje su najizrazitije u dva slu\u010daja. Erik Valen\u010di\u010d kome RTVS nije produ\u017eila ugovor je 2014. godine snimio dokumentarnu emisiju\u00a0Koalicija mr\u017enje\u00a0<\/em>u kojoj je razotkrio veze izme\u0111u Jan\u0161ine stranke Slovenske demokratske stranke (SDS) i neonacisti\u010dkih grupacija. Zbog toga mu je prijetio i sudski progon, pod izlikom razotkrivanja tajnih podataka slovenske obavje\u0161tajne slu\u017ebe, \u0161to je poslu\u017eilo kao dodatni izgovor izostanka podr\u0161ke na RTVS-u. Ve\u0107 spomenuta Helena Milinkovi\u010d aktivna je u borbi za prava prekarnih novinara na RTVS-u, a bila je izme\u0111u ostalog i dopredsjednica Sekcije samostalnih i slobodnih novinara RTVS-a u Sindikatu novinara Slovenije.<\/p>\n

Ipak, te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u razabrati radi li se kod nedavnih poteza vodstva RTVS-a o \u010distkama “problemati\u010dnih” kadrova, iako je uprava napravila sve da potkrijepi naga\u0111anja u tom smjeru. Kada je Dru\u0161tvo novinara Slovenije zahtijevalo od njih da objasne nedavne programske i kadrovske promjene, vodstvo je u svom obra\u0107anju javnosti odgovorilo da svoje odluke ne namjerava poja\u0161njavati, a tu su samovolju legitimirali “uredni\u010dkom autonomijom”. Ubrzo su shvatili da su time napravili veliku pogre\u0161ku pa su iza\u0161li s pri\u010dom da se naprosto radi o obi\u010dnim mjerama \u0161tednje i ni o \u010demu drugome.<\/p>\n

Ali ni to obja\u0161njenje ne dr\u017ei vodu. Ako vode\u0107i na javnoj televiziji ne znaju navesti niti jedan jedini sadr\u017eajni argument za svoje odluke, osim potrebe o rezanju tro\u0161kova, onda logi\u010dno slijedi, da bi bilo najbolje RTVS u cijelosti zatvoriti. Koja bi druga mjera mogla u\u0161tedjeti vi\u0161e novca? Dimenzije proma\u0161enosti pri\u010de o mjerama \u0161tednje raskrinkao je sam Erik Valen\u010di\u010d u svom javnom pismu otkriv\u0161i da je u “posljednjih nekoliko mjeseci od te ku\u0107e ukupno primio svega par stotina eura honorara”.<\/p>\n

Politi\u010dko kadroviranje<\/strong><\/p>\n

Sumnja da je javna radiotelevizija (ponovno) scena za politi\u010dko obra\u010dunavanje vi\u0161e ne izgleda tako nevjerojatna. Naposljetku, trenutno va\u017ee\u0107i Zakon o Radioteleviziji Slovenije, usvojen 2005. godine u mandatu vlade Janeza Jan\u0161e, o\u010dito je napisan s jasnom namjerom da javnu radioteleviziju podredi volji vlade i parlamenta. Sukladno toj ideji, 21 od 29 \u010dlanova Programskog vije\u0107a RTVS-a (vode\u0107eg organa, koji je izme\u0111u ostalog zadu\u017een i za imenovanje generalnog direktora RTVS i prihva\u0107anja programskih smjernica) imenuje Dr\u017eavni sabor Republike Slovenije. Predsjednik Programskog vije\u0107a je Mitja \u0160tular, koji je 2014. godine bio govornik na prosvjedu<\/a> podr\u0161ke ”civilnog dru\u0161tva” Janezu Jan\u0161i i Majni\u0161koj deklaraciji iz 1989. godine kojom je tada\u0161nje slovensko civilno dru\u0161tvo zahtijevalo napu\u0161tanje Jugoslavije i slovensku nezavisnost.<\/p>\n

Ne odska\u010de puno ni politi\u010dka pozadina Jadranke Rebernik, glavne i odgovorne urednice informativnog programa televizije Slovenija. Ona je 2013. godine izvje\u0161taj Komisije za sprje\u010davanje korupcije koja je kod Janeza Jan\u0161e otkrila nesrazmjeran i neobja\u0161njiv rast osobnog imetka u periodu obna\u0161anja funkcije predsjednika vlade protuma\u010dila javno kao “poku\u0161aj likvidacije” premijera.\u00a0Jadranka Rebrenik je funkciju odgovorne urednice informativnog programa televizije Slovenija preuzela ove godine nakon \u0161to je me\u0111u troje kandidata dobila najvi\u0161e glasova programskih radnika informativnog programa.<\/p>\n

\u0160irenje nesigurnih oblika rada u uredni\u0161tvima i ma\u0107ehinski odnos prema honorarnim suradnicima, na\u017ealost, nije ni\u0161ta novo \u2013 2012. godine Revizijski sud u reviziji poslovanja RTVS 2009. i 2010. godine je ustanovio da su prisutni svi elementi redovnog radnog odnosa kod \u010dak 242 honorarnih suradnika i da je stoga njihov honorarni status nezakonit. Pored o\u010ditih \u0161irih trendova, programskim izmjenama te\u0161ko mo\u017eemo jednozna\u010dno pripisati i jasan ideolo\u0161ki predznak. Kao primjer \u0107u samo navesti ovogodi\u0161nje prvomajsko izdanje emisije Meta, gdje smo o pojmu radnih prava raspravljali tajkun Du\u0161an \u0160e\u0161ok (zloglasan zbog cije\u0111enja radnika za pla\u0107anje duga koji je nastao menad\u017eerskim preuzimanjem poduze\u0107a), troje manjih poduzetnika i autor ovog \u010dlanka. Naziv emisije je bio “Ne lijevo, ne desno \u2013 na posao!” S obzirom na takav ideolo\u0161ki okvir, mo\u017eemo li smjenu ekipe i rezanje emisije Meta\u00a0tuma\u010diti kao obra\u010dun s previ\u0161e lijevo orijentiranim novinarima?<\/p>\n

Institucionalna paraliza<\/strong><\/p>\n

Naga\u0111anja o tome koja frakcija politi\u010dkih kasti stoji u pozadini trenutnih kadrovskih \u010distki (ako uop\u0107e o \u010distkama mo\u017eemo govoriti), ubrzo \u0107e nas dovesti na teren teorija urote i te\u0161ko da nam mogu pomo\u0107i u razumijevanju toga \u0161to se uistinu trenutno doga\u0111a na RTVS-a. \u010cini se da obrazlo\u017eenja vodstva RTVS-a ne mo\u017eemo u potpunosti odbaciti, prvenstveno onaj aspekt po kojem kadrovske i programske izmjene nisu dio velikog plana, ve\u0107 inertni defenzivni odgovor na financijsku situaciju i rastu\u0107u marginalizaciju RTVS-a u medijskom prostoru, pogor\u0161anu intenziviranjem radnih procesa i autokratskim na\u010dinom vo\u0111enja organizacije, katastrofalnim PR-om uprave RTVS-a i vjerojatno sitnim osobnim obra\u010dunima.<\/p>\n

Prvi, vjerojatno spontani, odgovor uprave RTVS-a na upit Dru\u0161tva novinara Slovenije da objasne svoje odluke, simptomati\u010dan je i va\u017eniji od pitanja u \u010dijem je interesu otpu\u0161tanje ovog ili onog novinara ili premje\u0161tanje ove ili one emisije na televizijski program bez gledatelja. Kategori\u010dko nijekanje mogu\u0107nosti da uprava objasni svoje odluke govori o njihovom spontanom razumijevanju uloge javne radiotelevizije u kojoj nema mjesta za javnost. Izmjena vizualnog identiteta informativnog programa s istovremenim osipanjem njegovog sadr\u017eaja ukazuje na to da smo kao gledatelji prije svega shva\u0107eni kao (ne previ\u0161e zahtjevni) konzumenti. Naposljetku, zna\u010dajna je i uloga Pravobranitelja za prava gledatelja i slu\u0161atelja, koji je u ku\u0107i zadu\u017een za prikupljanje kritika, komentara i prijedloga javnosti. U julu 2015. godine Pravobranitelj Lado Ambro\u017ei\u010d je na pravobraniteljskom blogu na internetskim stranicama RTVS-a napisao da programski odbor ignorira petomjese\u010dni izvje\u0161taj Pravobranitelja te da isto tako o njemu \u0161ute sva tri ku\u0107na medija. Izjavu je zaklju\u010dio prili\u010dno rezignirano: “Pravobranitelj tako i dalje ostaje u ilegali, pi\u0161e izvje\u0161taje i analize koje adresati ne \u017eele \u010ditati. Javna RTV ku\u0107a nije i jo\u0161 dugo ne\u0107e biti spremna za Pravobranitelja. Treba ga ukinuti!”<\/p>\n

Zakonske izmjene 2005. godine i s njim povezani poku\u0161aji “uravnote\u017eenja” RTVS-a nisu donijeli \u017eeljeni rezultat osim temeljnog sadr\u017eajnog okreta u korist SDS-a. Njihov najosnovniji dugotrajni u\u010dinak je institucionalna paraliza. RTVS se jo\u0161 u devedesetima nije znao adekvatno nositi s rastu\u0107om mo\u0107i komercijalnih televizija. Izgubila je dio gledatelja, a na to je poku\u0161ala odgovoriti prilago\u0111avanjem na komercijalne standarde \u2013 nedovoljno da bi bila konkurentna, a previ\u0161e da bi nudila su\u0161tinsku alternativu. Trend se nastavlja sve do danas (gledanost je pala s 35% u 2005. na 26% u 2014.).<\/p>\n

Pitanje funkcije javnog servisa<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dno promi\u0161ljanje o novoj ulozi javne radiotelevizije, jer stari model o\u010dito vi\u0161e ne funkcionira, nikada nije obavljeno. Digitalizacija zemaljskog oda\u0161iljanja televizijskog signala je 2010. godine bila provedena bez ve\u0107ih smetnji, ali sadr\u017eajno nije ponudila ni\u0161ta novo. RTVS nije dodatne kapacitete nastale digitalizacijom popunila nikakvim novim sadr\u017eajem. \u0160tovi\u0161e, slobodne kapacitete u svom multipleksu naprosto je ponudila u najam komercijalnim postajama nastoje\u0107i oporaviti svoju financijsku situaciju. S time je, ustvari, postala neoliberalna karikatura same sebe: monopolisti\u010dka institucija koja svoj privilegirani polo\u017eaj zlorabi za dobivanje prednosti na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Danas nije samo suo\u010dena s konkurencijom privatnih radijskih i televizijskih postaja i dominantnom ideologijom po kojoj je svaki dr\u017eavni monopol a priori<\/em> \u0161tetan, ve\u0107 i s konkurencijom platformi kao \u0161to je Youtube i pripadaju\u0107om ideologijom “osna\u017eenog korisnika”. Ignoriraju\u0107i kontekst, RTVS se u ovom povijesnom trenutku bavi time kojoj se frakciji politi\u010dke kaste nije dobro zamjeriti, vodstvu se \u010dini da nije du\u017eno svoje odluke javno argumentirati, dok Pravobranitelj za prava gledatelja i slu\u0161atelja u o\u010daju javno poziva da ga ukinu.<\/p>\n

Zato nedavna doga\u0111anja na RTVS otvaraju mnogo va\u017enija pitanja od toga svjedo\u010dimo li kadrovskim \u010distkama ili ne. Iako ni to pitanje nije neva\u017eno, temeljno pitanje je kako nanovo definirati ulogu javnog servisa u temeljito izmijenjenom\u00a0medijskom polju. Je li mogu\u0107e da javna radiotelevizija na konkurenciju komercijalnih medija odgovori druk\u010dije nego spontanom prilagodbom kojom se potkopava smisao postojanja same javne radiotelevizije? Kako odgovoriti na la\u017eno osna\u017eivanje korisnika interneta sa stvarnim osna\u017eivanjem javnosti? Ako uskoro ne\u0107emo mo\u0107i odgovoriti na ova pitanja \u2013 tako\u0111er i u praksi \u2013 pitanje mo\u017eebitnih kadrovskih \u010distki na RTVS-u ostaje sasvim nebitno, a u povijesti \u0107e biti zapisane kao posljednji uzdasi umiru\u0107eg primjerka izumrle vrste.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela: Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavne kadrovske i programske izmjene na Radioteleviziji Slovenija (RTVS) podigle su puno pra\u0161ine. Dvije televizijske informativne emisije (Otvoreno i To\u010dka prijeloma) premje\u0161tene su na tre\u0107i program…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3833,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[105,28],"theme":[458,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[246],"class_list":["post-9043","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-mediji","theme-drustvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9043"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9043\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9054,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9043\/revisions\/9054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9043"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9043"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9043"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9043"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}