{"id":9015,"date":"2015-09-16T10:28:49","date_gmt":"2015-09-16T09:28:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9015"},"modified":"2015-09-17T07:18:02","modified_gmt":"2015-09-17T06:18:02","slug":"invazija-dimnjacara-i-granicarski-mentalitet-u-mitteleuropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=9015","title":{"rendered":"Invazija dimnja\u010dara i grani\u010darski mentalitet u Mitteleuropi"},"content":{"rendered":"

Prema informacijama<\/a> iz \u010de\u0161kih medija, u malom gradi\u0107u Doma\u017elice blizu Plzenja ju\u010der je izbila prava panika. Naime, tamo\u0161nja je policija primila poziv gra\u0111ana koji su bili iskreno upla\u0161eni pojavom naoru\u017eanih crnih migranata koje se \u0161e\u0107u po gradu. Hitna policijska intervencija koja je uslijedila\u00a0otkrila je me\u0111utim kako je crni terorist zapravo \u2013 lokalni dimnja\u010dar, a njegovo je oru\u017eje bila \u010detka preba\u010dena preko ramena. Incident, koliko god karikaturalan, uop\u0107e nije usamljen i \u010de\u0161ka je policija potvrdila kako u posljednje vrijeme \u010desto intervenira zbog sli\u010dnih poziva, iako se “sumnjivi stranci” u pravilu pokazuju kao sezonski radnici anga\u017eirani u berbi ili pak radnici \u0161umarije \u010dije je redovita djelatnost iznenada lokalnom stanovni\u0161tvu postala “sumnjiva”.<\/p>\n

No ako nas nasmijava naivnost zabrinutog \u010de\u0161kog gra\u0111anstva koje brani vlastita dvori\u0161ta od napada islamskih terorista, ono nas ne bi smjelo iznenaditi. Incident u Doma\u017elicama neizbje\u017ena je posljedica atmosfere povezane s izbjeglicama u Europi. Fantazma terorista koji napadaju \u010ce\u0161ku Republiku nije nastala u provinciji: prilikom nedavnog kategori\u010dkog odbijanja europskih kvota za izbjeglice od strane vi\u0161e srednjoeuropskih zemalja, \u010de\u0161ki ministar financija Andrej Babi\u0161, ina\u010de vlasnik prehrambenog diva Agroferta i najbogatiji \u010dovjek u zemlji, postavio je pitanje<\/a> “a za\u0161to imamo NATO ako ne da \u0161titi sigurnost na\u0161ih granica”? Vojna retorika, povezana sa standardnom islamofobijom, zapravo je dominantna reakcija<\/a> vodstva ove zemalje na izbjeglice.<\/p>\n

Autenti\u010dno europejstvo<\/strong><\/p>\n

Mobilizacija vojske, \u017ei\u010dane ograde, \u017eigosanje izbjeglica koje podsje\u0107a na postupanja u konclogorima, skandalozne izjave \u2013 sve je to karakteriziralo postupanje<\/a> vlasti u Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj i \u010ce\u0161koj. Njihovo inzistiranje na tome kako nije rije\u010d o humanitarnom, ve\u0107 o vojno-sigurnosnom pitanju, poslu\u017eile su mnogim zapadnim politi\u010darima za folklorna zgra\u017eanja, a liberalnoj javnosti da postavi pitanje “\u0161to je ostalo od Europe”. No kao \u0161to inzistiraju srednjoeuropski politi\u010dari, njihove su brige zapravo izrazito europski usmjerene. Nakon \u0161to je Njema\u010dka uvela grani\u010dne kontrole, \u010de\u0161ki je premijer Bohuslav Sobotka izjavio<\/a> kako \u0107e \u010ce\u0161ka smjesta u\u010diniti isto, kako bi pokazala svoju predanost zajedni\u010dkoj europskoj sigurnosti.<\/p>\n

Dok se europejska javnost zgra\u017ea nad njihovim postupcima, pitaju\u0107i se gdje je nestala ona Srednja Europa iz 1989. koja je svojevremeno vratila vjeru u demokraciju i “otvoreno dru\u0161tvo”, srednjoeuropski politi\u010dari svoje postupke pravdaju \u2013 autenti\u010dnim europejstvom. Naposljetku, kao \u0161to je svima poznato, izbjeglice se ne bi ni zadr\u017eavale u tim zemljama da ih na to ne prisiljavaju lokalne vlasti, jer je njihova destinacija dalje na Zapadu. No gdje je do\u0161lo do nesporazuma oko toga \u0161to predstavlja Europa i gdje je nestalo ono ljupko srednjoeuropejstvo iz osamdesetih? Problem se \u010dini osobito kompliciranim jer su najistaknutiji borci protiv izbjeglica poput V\u00e1clava Klausa, Milo\u0161a Zemana i Viktora Orb\u00e1na i sami aktivni sudionici tih prijelomnih doga\u0111aja po\u010detka tranzicije.<\/p>\n

Dosljednost narativa<\/strong><\/p>\n

Dok je biv\u0161a Jugoslavija prolazila kroz period krvavog raspada i dominacije etni\u010dkog \u0161ovinizma, Srednja je Europa svoju tranziciju zapo\u010dinjala “bar\u0161unastim” mirnim “revolucijama” pod vodstvom gra\u0111anski orijentiranih intelektualaca formiranih u modi tzv. mitteleuropejstva. Taj je “pokret”, ograni\u010den na uske intelektualne i kulturnja\u010dke krugove, od sredine osamdesetih radio na preporodu koncepta posebnosti (i kulturne superiornosti) zemalja poput tada\u0161nje \u010cehoslova\u010dke ili Ma\u0111arske u odnosu na istok kontinenta. Iako realno politi\u010dki bezopasna, moda koja je u svojim konzervativnijim varijantama sadr\u017eavala i odre\u0111eni ton K. und K. nostalgije, na\u0161la se na udaru tada\u0161njih realsocijalisti\u010dkih re\u017eima, proizvode\u0107i tzv. disidente.<\/p>\n

U svojim implikacijama, mitteleuropejstvo je pru\u017ealo ideolo\u0161ku legitimaciju za izdvajanje Srednje Europe iz sfere utjecaja Isto\u010dnog bloka kojem je sredinom osamdesetih jo\u0161 \u010dvrsto pripadala. Rije\u010dima jednog od najpoznatijih disidenata, prvog \u010de\u0161koj predsjednika i vo\u0111e pokreta kojem su ranih devedesetih pripadali ljudi poput Zemana ili Klausa, “Mitteleuropa se nalazi na prvoj liniji obrane u borbi za demokraciju i stabilnost cijele Europe”. 1<\/a><\/sup> Rije\u010d je o istim argumentima koje danas koriste \u010de\u0161ki, slova\u010dki i ma\u0111arski politi\u010dari kada nastoje zaustaviti najnoviju opasnost po europsku sigurnost u vlastitoj interpretaciji. Ako su umjesto Sovjetskog saveza klju\u010dna opasnost za Europu postale izbjeglice muslimani, ne zna\u010di da je u osnovi promijenjena paradigma.<\/p>\n

U tom smislu, umjesto “izdaje europskog duha”, \u010dini se kako je mitteleuropejstvo zapravo jedan od najkonzistentnijih ideolo\u0161kih narativa tranzicije. Ono uporno inzistira na polo\u017eaju Srednje Europe kao granice demokracije i civilizacije, a njezinog stanovni\u0161tva kao grani\u010dara-za\u0161titnika koji su spremni “braniti” kontinent, \u010dak i od njega samoga. Nerazumijevanje konteksta u kojem se mitteleuropejstvo danas manifestira zapravo je samo posljedica nesposobnosti da se razumiju krajnje konzekvence te ideologije. Kao \u0161to je u nedavnom intervjuu<\/a> talijanskoj La Republici izjavio intelektualni otac obnove koncepta Mitteleurope Gy\u00f6rgy Konr\u00e1d: “ovog puta je Orb\u00e1n u pravu, granice se moraju za\u0161tititi od ovog cunamija, a to je ne\u0161to \u0161to ljevica jednostavno ne razumije”.<\/p>\n

  1. Cit. prema John Keane, Vaclav Havel: A Political Tragedy in Six Acts[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Prema informacijama iz \u010de\u0161kih medija, u malom gradi\u0107u Doma\u017elice blizu Plzenja ju\u010der je izbila prava panika. Naime, tamo\u0161nja je policija primila poziv gra\u0111ana koji su bili iskreno upla\u0161eni pojavom naoru\u017eanih crnih migranata koje se \u0161e\u0107u po gradu. Hitna policijska intervencija koja je uslijedila je me\u0111utim otkrila kako je crni terorist zapravo \u2013 lokalni dimnja\u010dar…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":9016,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,46,34],"theme":[458,456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-9015","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-migracije","tag-tranzicija","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9015","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9015"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9015\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9053,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9015\/revisions\/9053"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9015"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=9015"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=9015"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=9015"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=9015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}