{"id":8997,"date":"2015-09-14T12:34:58","date_gmt":"2015-09-14T11:34:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8997"},"modified":"2015-09-14T12:35:38","modified_gmt":"2015-09-14T11:35:38","slug":"kozmetika-zagadenja-ugljikovim-dioksidom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8997","title":{"rendered":"Kozmetika zaga\u0111enja ugljikovim dioksidom"},"content":{"rendered":"

Hrvatska je u 2014. godini emitirala dva milijuna tona uglji\u010dnog dioksida (CO2) \u0161to ju je svrstalo na pretposljednje mjesto na listi od 22 zemlje Europske unije. Najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d, prema izvje\u0161taju<\/a> organizacije Climate Action Network<\/a> je Njema\u010dka s 255 milijuna tona uglji\u010dnog dioksida ispu\u0161tenog u zrak samo u pro\u0161loj godini. Odmah iza Njema\u010dke nalaze se Poljska sa 129 milijuna tona ispu\u0161tenog CO2 te Velika Britanija sa 87 milijuna tona. Ve\u0107 sljede\u0107a zemlja ima upola manju emisiju CO2 \u2013 \u0160panjolska sa 43 milijuna tona, te \u010ce\u0161ka sa 41 i Italija s 39 tona emitiranog uglji\u010dnog dioksida. Ma\u0111arska ispu\u0161ta 7 milijuna tona CO2, a Slovenija 4 milijuna. Posljednja na listi zaga\u0111iva\u010da je \u0160vedska sa jednim milijunom tona ispu\u0161tenog CO2 u 2014.godini.<\/p>\n

Otprilike 280 elektrana na ugljen koje postoje u 22 zemlje Europske unije pokrivaju \u010detvrtinu potreba za elektri\u010dnom energijom u EU, a u 2014. godini ukupno su emitirale 758 milijuna tona uglji\u010dnog dioksida (CO2), odnosno 17 posto globalne emisije stakleni\u010dkih plinova. Vi\u0161e od 200 elektrana na ugljen u EU starije je od 30 godina, \u0161to zna\u010di da su “neu\u010dinkovite, da zaga\u0111uju i da su zastarjele”.<\/p>\n

Ove brojke treba tuma\u010diti s oprezom. Osim \u0161to statistike za 22 europske zemlje ne govore ni\u0161ta o globalnom pove\u0107anju udjela CO2 u atmosferi, one tako\u0111er ne zna\u010de da europske kompanije, primjerice iz \u0160vedske, ne zaga\u0111uju okoli\u0161 u zemljama u razvoju. Podaci dakle mjere samo emisiju u Europi, no njih treba promatrati s obzirom na globalne ekonomske trendove u ovom sektoru. Tako se iz ra\u010dunice ne mogu izuzeti \u0161vedske firme s proizvodnjom dislociranom u zemljama u razvoju, kao ni problemati\u010dna trgovina ugljikovim kreditima<\/a> koja omogu\u0107ava europskim kompanijama da uz dislokaciju industrijske proizvodnje u zemlje u razvoju dodatno zara\u0111uju na trgovini ugljikovim kreditima na temelju kojih od Europske unije i Ujedinjenih naroda dobivaju subvenciju za preseljenje proizvodnje u zemlje koje su manji zaga\u0111iva\u010di, odnosno podindustrijalizirane zemlje. Svake godine, Agencije za izvoz ugljikovih kredita ula\u017eu milijarde dolara u financiranje svojih kompanija da projekte provode van mati\u010dnog teritorija. U periodu od 2007. do 2014. godine, 34 milijarde ameri\u010dkih dolara javnih sredstava ulo\u017eeno je u razvoj ugljena. Ista ta sredstva bilo je mogu\u0107e ulo\u017eiti u primjerice \u010diste tehnologije i na taj na\u010din pomo\u0107i smanjenju globalne emisije stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n

Opasnosti za balkanske zemlje<\/strong><\/p>\n

Prividne promjene u ovom smjeru, nakon mno\u0161tva propalih pregovora i obe\u0107anja, pro\u0161log je tjedna napravila<\/a> Francuska \u010diji je predsjednik Fran\u00e7ois Hollande kozmeti\u010dki “ispunio” jedno od svojih obe\u0107anja, ukinuv\u0161i subvencije za izgradnju termoelektrana na ugljen van Francuske, osim u pojedinim zemljama ili osim ukoliko su elektrane opremljene instrumentima za hvatanje i skladi\u0161tenje ugljikovog dioksida. No, razvoj instrumenata za hvatanje i skladi\u0161tenje CO2 tek je u povojima, a ukoliko se u obzir uzmu i rezultati japanskih termoelektrana koje su implementirale ove instrumente, dobije se podatak da su ovi instrumenti \u010dak i manje u\u010dinkoviti od postoje\u0107ih filtera na 30 godina starim i neu\u010dinkovitim europskim termoelektranama na ugljen.<\/p>\n

Istovremeno sa smanjenjem emisije CO2 u zemljama centra, koja podrazumijeva i postupno zatvaranje postoje\u0107ih termoelektrana na ugljen, EU je 2013. godine podr\u017eala Regionalnu energetsku strategiju <\/a>zemalja Jugoisto\u010dne Europe koja podrazumijeva ulaganja u nove termoelektrane u ovom dijelu Europe. Ovu strategiju potpisale su Hrvatska, BiH, Srbija<\/a>, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija, Kosovo i Ukrajina, a projekti bi se trebali financirati sredstvima razvojnih banaka EU. Pritom, prema nekim podacima<\/a>, na Balkanu je trenutno aktivno minimalno 13 termoelektrana koje su toliko stare da ih hitno treba zatvoriti.<\/p>\n

Ukoliko se planirana izgradnja tih TE na ugljen dovr\u0161i, zemlje Jugoisto\u010dne Europe na\u0107i \u0107e se u stromglavljuju\u0107oj spirali \u0161tetnog i neodr\u017eivog sustava baratanja ugljenom. Ugljen je izrazito \u0161tetan po zdravlje ljudi. Bolesti milijuna ljudi diljem Europe povezano je sa posljedicama industrije ugljena, a prema procjenama, na godi\u0161njoj razini 23.000 ljudi preuranjeno umre od posljedica povezanih sa zaga\u0111enjima industrije ugljenom, poput sumpornih oksida, du\u0161i\u010dnih oksida, fine pra\u0161ine i pove\u0107ane koncentracije \u017eive u okoli\u0161u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je u 2014. godini emitirala dva milijuna tona uglji\u010dnog dioksida (CO2) \u0161to ju je svrstalo na pretposljednje mjesto na listi od 22 zemlje Europske unije. Najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d, prema izvje\u0161taju organizacije Climate Action Network je Njema\u010dka s 255 milijuna tona uglji\u010dnog dioksida ispu\u0161tenog u zrak samo u pro\u0161loj godini. Odmah iza Njema\u010dke nalaze se Poljska […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8998,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,128,243,182],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8997","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-energetika","tag-eu","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8997"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8999,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8997\/revisions\/8999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8998"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8997"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8997"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8997"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8997"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}