{"id":8957,"date":"2015-09-14T07:00:02","date_gmt":"2015-09-14T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8957"},"modified":"2015-09-13T21:50:16","modified_gmt":"2015-09-13T20:50:16","slug":"rezovi-i-temeljna-znanost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8957","title":{"rendered":"Kolaps znanosti: \u0161tedljiva dr\u017eava i nezainteresirani kapital"},"content":{"rendered":"

Bugarska za znanost i obrazovanje izdvaja 0,16% BDP-a, a pritom su sredstva za temeljnu znanost ograni\u010dena na 15% te mizerne cifre. Na\u010din na koji dr\u017eava nastoji nadoknaditi nedostatna sredstva zasniva se na poticanju znanstvenih instituta prema suradnji s privatnim sektorom. No, kako privatni sektor nema previ\u0161e interesa za ulaganje u temeljna znanstvena istra\u017eivanja, posljedice su neizbje\u017ene: porast korupcije i lo\u0161a znanost.<\/strong><\/p>\n

Uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nih mehanizama i prora\u010dunski rezovi procesi su koji presudno obilje\u017eavaju situaciju u bugarskoj znanosti. Te\u017enja ka balansiranom prora\u010dunu osnovni je alat liberalne dr\u017eave u nastojanju da znanost podredi tr\u017ei\u0161nim imperativima. Na\u017ealost po tvrdokorne liberale, dr\u017eava i tr\u017ei\u0161te nisu dvije odvojene sfere; svaka ekonomija uvijek ve\u0107 je i politi\u010dka ekonomija.<\/p>\n

Rezultat prora\u010dunskih rezova sve je izra\u017eenija i o\u0161trija konkurencija u borbi za sve oskudnija financijska sredstva, \u010dime se prisiljava znanstveno-istra\u017eiva\u010dke institucije na bliskije odnose s biznisom i istodobno ugro\u017eava funkcioniranje temeljne znanosti. Radi se o sukobu dviju vremenskih logika: dugoro\u010dno i “tautolo\u0161ki” orijentirana temeljna znanost (proizvodnja znanja koje je samo sebi svrha bez obzira na ekonomsku isplativost) postaje samo moment u kratkoro\u010dnom i mahnitom kretanju kapitala (koje se oslanja na kra\u0107enje perioda izme\u0111u pokretanja investicije i realizacije profita). Ovdje \u0107u se fokusirati na instrumentalnu ulogu dr\u017eave u podre\u0111ivanju znanosti ciljevima koji odudaraju od proizvodnje znanja zbog samog znanja. S obzirom da se radi o iznimno \u0161irokom podru\u010dju, ograni\u010dit \u0107u fokus na reforme od 2010. godine naovamo koje su izravno pogodile Bugarsku akademiju znanosti (BAZ), najstariju znanstvenu instituciju u zemlji.<\/p>\n

Bugarska spada me\u0111u \u010dlanice Europske unije s najni\u017eim izdvajanjima za znanstvena istra\u017eivanja i obrazovanje. U prora\u010dunu za 2015. godinu vlada je za financiranje znanosti osigurala 0,16% BDP-a, bez obzira na obe\u0107anje ministra financija kako \u0107e izdvajanja dose\u0107i 1,2% BDP-a sukladno propisanome<\/a> u Nacionalnom programu reformi za 2015. godinu. Iako su prora\u010dunska sredstva namijenjena znanosti i visokom obrazovanju u kontinuiranom padu, parlament je izglasao i zakon po kojem privatne institucije u obrazovanju mogu dobiti poticaje iz javnih sredstava. (Rasipanje javnih novaca u Bugarskoj je najdramati\u010dnije razmjere zadobilo 2014. godine kad se vlada u nastojanju da spasi KTB, \u010detvrtu najve\u0107u privatnu komercijalnu banku u dr\u017eavi, zadu\u017eila za 8 milijardi eura na me\u0111unarodnim financijskim tr\u017ei\u0161tima i upumpala ih u bankarski sektor.)<\/p>\n

U\u010dinci rezova<\/strong><\/p>\n

Prora\u010dun<\/a> Bugarske akademije znanosti iznosi samo 72 milijuna bugarskih leva (oko 36 milijuna eura). Vladina politika u alokaciji sredstava zasniva se na pretpostavci da \u0107e njihov manjak prisiliti BAZ na priklanjanje tr\u017ei\u0161tu i privatnom sektoru i na taj na\u010din nadomjestiti taj manjak. Kako privatnom sektoru i nije previ\u0161e stalo do znanosti, BAZ-u je samo preostalo da dokono promatra uni\u0161tavanje materijalnih uvjeta vlastitog djelovanja. Uzmimo primjer Ro\u017eena<\/a>, najve\u0107eg astronomskog opservatorija na Balkanu. \u010cetvrti put u zadnjih nekoliko godina je do\u017eivio financijski kolaps i vi\u0161e nije u stanju platiti ni ra\u010dune za struju i vodu, a kamoli da ula\u017ee u napredniju tehnologiju i pro\u0161irenje djelatnosti.<\/p>\n

Drugi uznemiruju\u0107i u\u010dinci logike balansiranja prora\u010duna odnose se na stvaranje konkurencije me\u0111u samim znanstvenicima pri dodjeljivanju javnih sredstava i posljedi\u010dnog mno\u017eenja korupcijskih skandala. Suprotno o\u010dekivanjima, prora\u010dunski rezovi su doveli do manje discipline i ve\u0107eg rasipanja javnih sredstava. Razlog je i vi\u0161e nego o\u010dit: \u0161to su resursi oskudniji to \u0107e ljudi vi\u0161e nastojati mobilizirati privatne veze kako bi si osigurali pristup resursima.<\/p>\n

Koliko god korupcija<\/a> bila vrijedna prijezira, ona ne predstavlja glavni problem u znanosti. Puno zlokobniju dimenziju uvo\u0111enja konkurencije predstavlja sve prisutnija lo\u0161a znanost. Kao \u0161to je naprimjer tvrdnja<\/a> znanstvenika iz BAZ-a da su uspostavili kontakt sa izvanzemaljcima. Ili istra\u017eiva\u010dki projekti s neskrivenom nacisti\u010dkom dimenzijom. Naprimjer, tim BAZ-ovih znanstvenika nedavno je obznanio rezultate genetskog istra\u017eivanja<\/a> tzv. bugarskog “genetskog fonda” kojima su “dokazali” da Bugari nisu Slaveni ve\u0107 da pripadaju “mediteranskoj” rasnoj grupi. O\u010dito neki znanstvenici misle da mogu dokazati svoju korisnost za dr\u017eavu proizvode\u0107i nacionalisti\u010dku propagandu. Evo jo\u0161 jedan primjer<\/a> toga kako hladna ekonomska ra\u010dunica vodi ka generiranju rasizma. Ipak, veli\u010dina nacije te\u0161ko da mo\u017ee kompenzirati visinu pla\u0107e znanstvenika koje ostaju najni\u017ee u EU: oko 380 eura mjese\u010dno, iako prema priznanju<\/a> predsjednika BAZ-a ve\u0107ina znanstvenika dobije zapravo oko 220 eura mjese\u010dno. No \u010dak i ta visina pla\u0107e je upitna u budu\u0107nosti jer je dr\u017eava najavila daljnja rezanja prora\u010duna BAZ-a, na razini od oko 2,5 milijuna eura.<\/p>\n

Borba protiv aveti komunizma<\/strong><\/p>\n

Pojava potrebe da se u\u010dini “korisnim” dr\u017eavi datira jo\u0161 u 2010. godinu koju je obilje\u017eio tada\u0161nji ministar financija Simeon Djankov ru\u017enim uvredama na ra\u010dun BAZ-a. Djankov je bio ministar u tada\u0161njoj vladi pod vodstvom stranke GERB (Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske). Za vrijeme njihova prvog mandata, GERB-ova vlada se pona\u0161ala primjerno europski: smanjili su prora\u010dunski deficit na 1% iako je po mastri\u0161kim kriterijima dopu\u0161teno 3%. Kao rezultat tako drasti\u010dnih mjera \u0161tednje ekonomija se gu\u0161ila pod izrazito visokim privatnim dugom budu\u0107i da se repertoar mjera \u0161tednje jednim dijelom sastojao i od nepla\u0107anja dugova dr\u017eave prema privatnom sektoru i bankrotima koji su ve\u0107 prili\u010dno velikoj armiji nezaposlenih priklju\u010dili jo\u0161 250.000 ljudi. Osim negativnih utjecaja na ekonomiju, mjere \u0161tednje su iznimno nepovoljno utjecale i na obrazovanje i znanstvena istra\u017eivanja.<\/p>\n

Tih godina odr\u017eavali su se i prosvjedi<\/a> profesora i znanstvenika popra\u0107eni Djankovljevim medijskim omalova\u017eavanjem i uvredama. Djankov je odbio zahtjeve prosvjednika za ve\u0107im financiranjem i boljim uvjetima rada nazvav\u0161i ih “starim feudalnim varalicama koji samo lijeno sjede i \u010dekaju svoju pla\u0107u”, prebacuju\u0107i time zapravo cijeli antagonizam u pouzdani tranzicijski okvir vje\u010dne borbe protiv komunizma i “neuspje\u0161nih”, “lijenih”, “nepromijenjenih” i “nepromjenjivih” ljudi kakve komunizam navodno proizvodi. Zatim je Djankov zaklju\u010dio<\/a> da u vremenima krize znanost jednostavno ne mo\u017ee biti prioritet. Premijer Borisov je bio podupro ovu zapaljivu tvrdnju, ali ju je donekle ubla\u017eio: “Neki od njih su mo\u017eda stari feudalci, ali oni su i dalje na\u0161i prijatelji.” Ipak, u vremenima krize prijateljstvo nije dovoljno da te spasi, pa je BAZ pro\u0161ao kroz drasti\u010dno restrukturiranje ili kako se to primjereno zvalo \u2013 “optimizacija”. To je uklju\u010divalo spajanje prije odvojenih instituta poput Instituta za filozofiju i Instituta za sociologiju unutar BAZ-a i prijedloge da se pojedini instituti spoje sa sveu\u010dili\u0161tem. Djankov je opravdavao ovaj potez tvrdnjom da je odvajanje<\/a> istra\u017eivanja i predavanja komunisti\u010dka<\/a> izmi\u0161ljotina.<\/p>\n

Nenadoknadiva uloga temeljne znanosti<\/strong><\/p>\n

U raspravi koja je uslijedila tada\u0161nji navodno ljevi\u010darski predsjednik Georgi Parvanov zauzeo je na trenutak poziciju takozvanih “stari feudalnih varalica” i nakratko se u\u010dinilo da postoje antagonisti\u010dki tabori. Me\u0111utim, nakon pomnijeg pogleda lako je bilo ustanoviti da se antagonizam ne zasniva na nepomirljivim vizijama budu\u0107nosti znanosti ve\u0107 da je predsjednikova reakcija bila izazvana arogancijom Djankovljeva protr\u017ei\u0161nog stava, a ne dugoro\u010dnim implikacijama tog stava po znanost. Tako prema tada\u0161njem predsjedniku<\/a>: “pitanje nije znanost ili ekonomija, ve\u0107 znanost u slu\u017ebi ekonomije i dru\u0161tva.” Zatim je predsjednik optu\u017eio Djankova za “staljinizam” zbog vrije\u0111anja znanstvenika. Me\u0111utim, navodna predsjednikova obrana znanstvenika od ministra financija samo je sakrila njihovo fundamentalno slaganje o svrsi znanosti kao slu\u0161kinji ekonomije. Time se o\u010dito proturje\u010di pozicijama samog BAZ-a protiv pragmatizacije znanosti, artikuliranim u dokumentima<\/a> kojima se kritizira Nacionalna strategija<\/a> za razvoj znanstvenog istra\u017eivanja 2020.<\/p>\n

BAZ-ova kritika posebnu pa\u017enju pridaje izjavi koji se nalazi u strategiji: “S obzirom da je financiranje temeljne znanosti izravna investicija u svjetsku ekonomiju, javno financiranje takvih aktivnosti opravdano je jedino ukoliko pridonosi obrazovnom potencijalu sveu\u010dili\u0161ta.” BAZ u svojim dokumentima prvi dio izjave naziva “apsurdnim” i “neistinitim” jer znanstvena praksa i proizvodnja znanja moraju biti svrhom sami sebi bez obzira na prakti\u010dnu primjenjivost znanstvenih rezultata. Nadalje, BAZ se protivi ograni\u010denju prora\u010duna za temeljnu znanost na 15% ukupnog prora\u010duna za znanstvena istra\u017eivanja. Oni tra\u017ee podizanje ograni\u010denja na 50% tuma\u010de\u0107i kako financiranje isklju\u010divo primijenjene znanosti su\u017eava polje znanstvenog istra\u017eivanja i ko\u010di op\u0107i razvoj znanosti.<\/p>\n

\u010cini se da ova argumentacija ne dira previ\u0161e upravitelje \u0161tedljive dr\u017eave usredoto\u010dene na kreiranje “povoljne poslovne klime”. I nije neobi\u010dno da se u\u010dini kako bi potpuno stavljanje znanosti u slu\u017ebu grozni\u010davog kretanja kapitala moglo biti prikladni “motor” za o\u017eivljavanje stagniraju\u0107ih znanstvenih instituta. Me\u0111utim, toj perspektivi izmi\u010de da se svaka industrija, pa tako i primjerice ona pametnih telefona, jo\u0161 uvijek mora povinovati zakonima prirode koje jedino temeljna, ne-primjenjiva znanost otkriva. Podupiru\u0107i gotovo isklju\u010divo primijenjenu znanost, \u0161tedljiva dr\u017eava potkopava same uvjete mogu\u0107nosti industrijskog napretka i rasta.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nih mehanizama i prora\u010dunski rezovi procesi su koji presudno obilje\u017eavaju situaciju u bugarskoj znanosti. Te\u017enja ka balansiranom prora\u010dunu osnovni je alat liberalne dr\u017eave u nastojanju da znanost podredi tr\u017ei\u0161nim imperativima…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8971,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,63],"theme":[458,456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-8957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8957"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8978,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8957\/revisions\/8978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8957"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8957"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8957"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8957"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}