{"id":8950,"date":"2015-09-15T07:00:39","date_gmt":"2015-09-15T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8950"},"modified":"2015-09-15T08:19:04","modified_gmt":"2015-09-15T07:19:04","slug":"studentska-borba-treba-saveznike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8950","title":{"rendered":"Studentska borba treba saveznike"},"content":{"rendered":"

Unato\u010d upornom i dugotrajnom otporu studenata i profesora, albanska \u0107e vlada pa\u017eljivim manevriranjem po svemu sude\u0107i uskoro uspjeti progurati novi zakon o visokom obrazovanju koji u osnovi vodi privatizaciji visokog obrazovanja. Studentski se pokret sada nalazi pred izazovom reorganizacije i ponovnog osmi\u0161ljavanja strategije borbe protiv procesa kojih je novi zakon o sveu\u010dili\u0161tima samo jedan segment.<\/strong><\/p>\n

Posljednji put kad smo pisali<\/a> o neoliberalnoj reformi visokog obrazovanja u Albaniji, studenti iz pokreta P\u00ebr Universitetin (Za sveu\u010dili\u0161te) jo\u0161 su bili na ulicama i prosvjedovali protiv vlade koja je bila anga\u017eirana u svojevrsnom pozicijskom ratu<\/em>. Pla\u0161e\u0107i se (sasvim opravdano) kako bi otvoreni sukob sa studentima mogao ugroziti uvjerljivu pobjedu na lokalnim izborima u lipnju, vlada je odgodila parlamentarno izglasavanje novog zakona. Kao \u0161to je bilo o\u010dekivano, s obzirom na slabost opozicijske desni\u010darske Demokratske stranke i kupovinu glasova od najsiroma\u0161nijih, vladaju\u0107a koalicija pod vodstvom Socijalisti\u010dke stranke dobila je podr\u0161ku otprilike 60% glasa\u010da. Neposredno nakon izbora, vlada je ubrzala proceduru izglasavanja zakona, iskoristiv\u0161i \u010dinjenicu da je akademska godina zavr\u0161ila i da je ve\u0107ina studenata napustila svoje fakultete.<\/p>\n

Glasanje je obavljeno na posljednjem parlamentarnom zasjedanju 21. srpnja, a promjene koje novi zakon donosi vode radikalnom restrukturiranju javnih sveu\u010dili\u0161ta na neoliberalnim osnovama, prije svega komercijalizacijom i “izjedna\u010davanjem” javnih s privatnim institucijama u dobivanju dr\u017eavnih sredstava. Unato\u010d ovako tempiranom rasporedu i velikoj vru\u0107ini tih dana u Tirani, preko stotinu studenata, uglavnom iz organizacije P\u00ebr Universitetim, osam je sati bez prestanka prosvjedovalo ispred ulaza u parlament. Demokratska stranka, ina\u010de stranka tvrde desnice koja je izme\u0111u ostalog predlagala jedinstvenu stopu poreza, sada se usprotivila ovom zakonu iznena\u0111uju\u0107e preuzimaju\u0107i dio studentskih argumenata. Ovo je, mogli bismo re\u0107i, skromna ideolo\u0161ka pobjeda za pokret utoliko \u0161to je barem djelomi\u010dno slomio neoliberalnu kulturnu hegemoniju i nametnuo dio svog politi\u010dkog jezika i imaginarija.<\/p>\n

Zakonska manevriranja<\/strong><\/p>\n

No s druge strane, premijer Edi Rama i ministrica obrazovanja Lindita Nikolla poku\u0161ali su izjedna\u010diti studente s opozicijskom strankom i tako delegitimizirati pokret predstavljaju\u0107i ga kao instrument jedne od dviju korumpiranih politi\u010dkih stranaka. Zakon je naposljetku izglasan tek u dva sata ujutro, a studenti su do\u010dekali\u00a0zastupnike na izlazu iz parlamenta uz skandiranje (u kojem ih se optu\u017eivalo da su pla\u0107enici vlasnika privatnih fakulteta), te poneki ba\u010deni predmet poput prazne boce. Zbog pritiska studenata, ali i nekih javnih sveu\u010dili\u0161ta, predsjednik republike je odbio potpisati zakon, \u010dime se prijedlog vra\u0107a na ponovno izglasavanje u parlamentu, \u0161to se o\u010dekuje 17. rujna. No predsjednik naposljetku ne mo\u017ee zaustaviti zakon jer nema pravo veta i parlament mo\u017ee ponovno izglasati nepromijenjeni tekst, \u0161to \u0107e vrlo vjerojatno i u\u010diniti. U \u017eelji da izbjegne masovnu reakciju studenata vlada se i ovog puta po\u017eurila progurati zakon prije 15. listopada kada po\u010dinje nova akademska godina.<\/p>\n

Borba protiv neoliberalizacije javnog visokog obrazovanja ulazi u tre\u0107u godinu, a nakon izglasavanja zakona i u novu fazu, u kojoj mora ponovno osmisliti strategije otpora. Ako se do sada pokret koncentrirao na sprje\u010davanje zakona, ove \u0107e akademske godine morati prona\u0107i novi pristup koji \u0107e biti usmjeren sprje\u010davanju provedbe zakona kroz nove strategije onog \u0161to je Antonio Gramsci nazivao pozicijskim ratovanjem. Za po\u010detak, studentski se pokret mora reorganizirati. Brza dinamika doga\u0111aja tijekom pro\u0161le godine vodila je mnogim spontanim reakcijama na poteze vlade, \u010dija neefikasnost djelomi\u010dno obja\u0161njava nesposobnost da se zaustavi dono\u0161enje zakona. Pokret zato sada mora stvoriti trajnije strukture te prodrijeti u javna sveu\u010dili\u0161ta van Tirane (koja je baza studentskog pokreta), a osobito mala provincijalna javna sveu\u010dili\u0161ta koja su u najve\u0107oj opasnosti od zatvaranja zbog novog zakona.<\/p>\n

Potrebna je druga\u010dija reforma<\/strong><\/p>\n

Tako\u0111er, s po\u010detkom nove akademske godine poja\u010dava se va\u017enost ekonomskih borbi na sveu\u010dili\u0161tima. Svega dan nakon prvog izglasavanja zakona, premijer je najavio kako sljede\u0107e godine ne\u0107e biti novih pove\u0107anja \u0161kolarina (prvi put u vi\u0161e godina), \u0161to se progla\u0161ava ustupkom vlade studentima. No u stvari financijski efekti novog zakona \u0107e se ionako osjetiti tek u 2016. godini, kada \u0107e se vjerojatno znatno mijenjati i iznosi \u0161kolarina. Razvoj doga\u0111aja stoga prisiljava pokret da se koncentrira na uvjete studentskog \u017eivota, \u010dija cijena iz godine u godinu progresivno raste. Najva\u017enija bitka ipak ostaje ona ideolo\u0161ka. S obzirom na to u kojoj mjeri vlada posljednjih godina koristi dr\u017eavne ideolo\u0161ke aparate, utjecaj kritike neoliberalizma u javnim raspravama, obrana autonomije visokog obrazovanja od dr\u017eavne birokratske kontrole i tr\u017ei\u0161nih aktera, ali i isticanje besplatnog obrazovanja kao osnovnog socijalnog prava mo\u017ee se smatrati studentskim uspjehom. Tako\u0111er je ra\u0161ireno i shva\u0107anje ovog zakona kao instrumenta dr\u017eavnog subvencioniranja privatnih sveu\u010dili\u0161ta, zbog \u010dega se potezi vlade \u010desto smatraju korumpiranim.<\/p>\n

Ipak, s nekim \u0107e se konceptima koje je koristila vlada ipak biti znatno te\u017ee izboriti. Na primjer, vlada je redovito isticala kako je trenutno stanje na javnim sveu\u010dili\u0161tima toliko lo\u0161e da bi svaka reforma bila napredak. Uprave ovih institucija op\u0107enito se smatraju izrazito korumpiranima i nekompetentnima zbog \u010dega je vlada povremeno uspijevala denuncirati svoje kriti\u010dare la\u017eno ih predstavljaju\u0107i kao pripadnike tog miljea. Stoga se u sljede\u0107oj godini \u010dini va\u017enim da pokret ne napada samo korumpirane politi\u010dare i lobiste privatnih sveu\u010dili\u0161ta, ve\u0107 i “gazde” na javnim sveu\u010dili\u0161tima, od kojih ve\u0107ina ionako podr\u017eava vladu. Sli\u010dno tome, odgovor vladaju\u0107ih na kritike kako njihov zakon predstavlja napad na siroma\u0161ne studente bio je da \u0107e ti studenti ionako biti financirani kroz dr\u017eavne stipendije. No time se samo prikriva klasni karakter ovog zakona jer nikakvi kriteriji o tome tko se ima smatrati “siroma\u0161nim” do sada nisu objavljeni. Stoga su studenti inzistirali na tome da ta granica bude definirana: ako \u0107e se “siroma\u0161nima” smatrati samo oni \u010dija su primanja ispod slu\u017ebene granice siroma\u0161tva, stipendije u stvarnosti ne\u0107e zahvatiti nikoga, jer djeca iz tih obitelji prekinu \u0161kolovanje puno prije fakulteta.<\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te je dio dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Posljednja bitka bit \u0107e dakako ona politi\u010dka. Proteklih je godina studentski pokret bio dosta ograni\u010den utoliko \u0161to se bavio gotovo isklju\u010divo pitanjima visokog obrazovanja i problemima mladih. Iako se doista redovito doticao i socijalno-ekonomskih problema studenata, pokret nije imao neki jasni zajedni\u010dki koncept dru\u0161tva kao proturje\u010dne cjeline. Sveu\u010dili\u0161no polje nije usamljeni otok unutar dru\u0161tva, ve\u0107 dio tog dru\u0161tva s \u010dijim elementima stoji u odnosima preklapanja ili kontradikcija. To zna\u010di da razumijevanje procesa neoliberalnih reformi u visokom obrazovanju koje ne\u0107e biti samo teoretsko nego i politi\u010dko zahtjeva sposobnost zastupanja interesa i drugih segmenata dru\u0161tva.<\/p>\n

Pokret se stoga mora povezati s drugim dru\u0161tvenim klasama i dijelovima klasa poput radnika, zaposlenih na nesigurnim (“prekarnim”) radnim mjestima, kao i op\u0107enito svima koji su isklju\u010deni. To bi omogu\u0107ilo da se dotaknu neki dublji socijalni problemi, sam nerv klasnog dru\u0161tva oblikovanog neoliberalnim kapitalizmom, no tako\u0111er i da se prodre u odre\u0111ene dijelove dru\u0161tva koji imaju ogromne politi\u010dke potencijale. Koriste\u0107i svoje intelektualne i kriti\u010dke kapacitete, sveu\u010dili\u0161tarci (studenti i profesori) mogu zapo\u010deti izgradnju budu\u0107eg “historijskog bloka” (u Gramscijevim terminima), koji \u0107e predstavljati najbolji odgovor na politi\u010dku nemo\u0107 otpora malih partikularisti\u010dkih grupa. No ovo bi zahtijevalo ozbiljnu preobrazbu pokreta i tek \u0107e vrijeme pokazati ho\u0107e li je pokret uspjeti izvesti.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednji put kad smo pisali o neoliberalnoj reformi visokog obrazovanja u Albaniji, studenti iz pokreta P\u00ebr Universitetin (Za sveu\u010dili\u0161te) jo\u0161 su bili na ulicama i prosvjedovali protiv vlade koja je bila anga\u017eirana u svojevrsnom pozicijskom ratu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8952,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-8950","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8950"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8950\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9014,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8950\/revisions\/9014"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8950"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8950"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8950"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8950"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}