Da je situacija u Turskoj prerasla okvire “nemira” ili “sukoba” te da ulazi u definiciju pravog gra\u0111anskog rata jasno sugerira ju\u010dera\u0161nja uredba tehni\u010dkog, neizabranog premijera kojom je svakom regionalnom guverneru omogu\u0107io da za potrebe \u010duvanja javnom reda i mira unutar zemlje mobilizira vojsku. Unutra\u0161nje intervencije vojske u Turskoj nisu nikakva novost, prije svega zbog sukoba u Kurdistanu, na jugoistoku zemlje, gdje ustanak s jedne i represalije s druge strane traju od sredine 1980-ih. No ovom se uredbom vojne intervencije protiv vlastitog stanovni\u0161tva svode na standardnu administrativnu odluku lokalnog \u010dinovnika i to ne samo na kurdskim podru\u010djima, ve\u0107 u cijeloj zemlji.<\/p>\n
Ova eskalacija nipo\u0161to nije bila neizbje\u017ena. Naime, Radni\u010dka stranka Kurdistana (PKK) je, nakon nekoliko neuspje\u0161nih jednostranih primirja i poku\u0161aja tra\u017eenja politi\u010dkog rje\u0161enja, prije dvije godine i slu\u017ebeno pristupila “procesu rje\u0161enja” odnosno pregovora o razoru\u017eavanju i reformi zemlje nakon \u010dega se, u znak dobre volje, ve\u0107im dijelom povukla iz Turske u kurdske krajeve u susjednim zemljama. Stranka pravde i razvoja (AKP) je bila prva vladaju\u0107a stranka koja je davala skromne naznake spremnosti za neku vrstu procesa politi\u010dkog rje\u0161enja, za koje je, osim me\u0111unarodnih saveznika, sna\u017eno navijala i lokalna nova bur\u017eoazija<\/a>, kao stup potpore AKP-a i predsjednika Recepa Tayyipa Erdo\u011fana.<\/p>\n Izborni podba\u010daj \u2013 vojna eskalacija<\/strong><\/p>\n No po svemu sude\u0107i, rezon iza stidljive potpore turskog re\u017eima mirovnom procesu i\u0161\u010dezao je zajedno s apsolutnom ve\u0107inom AKP-a u parlamentu. Naime, na junskim izborima<\/a>, na kojima su o\u010dekivali uvjerljivu ve\u0107inu i lako formiranje vlasti, AKP je po prvi put u 13 godina “ostao kratak”. Stranka koja je prakti\u010dki od svog osnivanja uvjerljivo pobje\u0111ivala na svim izborima na kojima se natjecala, izgubila je apsolutnu vlast i to dobrim dijelom zbog gubitka potpore na istoku zemlje i ja\u010danja nove Narodne demokratske stranke (HDP), nastale iz saveza kurdskog pokreta i socijalisti\u010dkih organizacija. Taj je poraz bio uvod u sasvim neo\u010dekivanu vojnu eskalaciju i intervencije turske vojske protiv kurdskog pokreta.<\/p>\n Slu\u017ebeno Erdo\u011fanovo obrazlo\u017eenje za izazivanje rata bila je potreba da se “svi teroristi u zemlji razoru\u017eaju”. No PKK, dobrim dijelom anga\u017eiran u sukobima u Siriji i Iraku, sustavno je izbjegavao oru\u017eane konflikte u Turskoj, nastoje\u0107i ondje oja\u010dati politi\u010dke procese koji su mu i\u0161li u korist. Nakon jednostrane turske eskalacije, PKK se vratio oru\u017eanim aktivnostima i u Turskoj, \u0161to je preko stotinu turskih vojnika ve\u0107 stajalo \u017eivota. Erdo\u011fan je u tako po svemu sude\u0107i namjerno vojno izgubio ono \u0161to je politi\u010dki ve\u0107 bio dobio! No njegove kalkulacije ionako nisu usmjerene ka tra\u017eenju mira, a kao \u0161to pokazuju civilne \u017ertve bombardiranja s obje obje strane tursko-ira\u010dke granice \u2013 brizi za za\u0161titu ljudskih \u017eivota jo\u0161 manje.<\/p>\n Zlo\u010din protiv predsjednika<\/strong><\/p>\n Naposljetku njegova se militarizacija ni ne ti\u010de samo, a mo\u017eda ni primarno kurdskog pitanja. Naime, uz vojsku na istoku te policiju koja je proteklih mjeseci uhapsila gotovo tisu\u0107u razli\u010ditih opozicijskih politi\u010dkih aktivista na zapadu zemlje, sada brojnim turskim i kurdskim gradovima haraju i prore\u017eimske batina\u0161ke grupe. Takve grupe koje se predstavljaju kao spontani “prosvjedi” do sada su spalile preko stotinu ureda HDP-a, napale nepoznat broj ljudi i institucija, a nedavno su u dva navrata uni\u0161tile i urede dnevnog lista H\u00fcrriyet, jedne od vode\u0107ih novina u zemlji koja se, iako nije povezana sa vladaju\u0107om strankom, te\u0161ko mo\u017ee smatrati sklonom kurdskom pokretu ili ljevici op\u0107enito.<\/p>\n U me\u0111uvremenu raste broj istaknutih li\u010dnosti koje su ka\u017enjene zbog politi\u010dkih “prekr\u0161aja”. Nakon \u0161to je nedavno predsjednik najve\u0107e opozicijske stranke ka\u017enjen zbog “vrije\u0111anja predsjednika”, na optu\u017eeni\u010dkoj klupi uskoro \u0107e se na\u0107i i supredsjednik HDP-a i to zbog “vrije\u0111anja nacije”. Sve ovo doga\u0111a se svega mjesec i pol dana uo\u010di izbora. A \u010dak je i odr\u017eavanje izbora u kurdskim krajevima na istoku zemlje do\u0161lo u pitanje, \u0161to zbog najava Erdo\u011fana da \u0107e se bira\u010dka mjesta preseliti kako bi se “sprije\u010dili teroristi\u010dki utjecaji”, a \u0161to zbog \u010dinjenice da se u mnogim gradovima na tom podru\u010dju ve\u0107 ne odvija normalan \u017eivot, a politi\u010dka su prava sasvim ukinuta.<\/p>\n \u010cetvrti pu\u010d?<\/strong><\/p>\n Tako je grad Cizre ve\u0107 tjedan dana potpuno zatvoren od ostatka svijeta dok u njemu traje “protuteroristi\u010dka akcija” koja je prema policijskim izvorima ve\u0107 proizvela nekoliko desetaka mrtvih. Stvarne se brojke (koje iznose organizacije za ljudska prava i mediji) procjenjuju na nekoliko stotina. Situaciju u kojoj je Turska Republika zato\u010dila 150.000 vlastitih gra\u0111ana i pretvorila cijeli grad u zatvor opozicijske su stranke ve\u0107 usporedile sa doga\u0111ajima u Gazi. No unutarnja okupacija je po svemu sude\u0107i vladaju\u0107oj stranci dra\u017ea od potencijalnih politi\u010dkih promjena. Naposljetku, procesi demokratizacije su u turskoj suvremenoj povijesti ve\u0107 tri puta zaustavljani<\/a> vojnom intervencijom protiv vlastitog stanovni\u0161tva (dr\u017eavni udari 1960., 1971. 1980.).<\/p>\n Izgleda da se Erdo\u011fan nada da bi njegov predizborni rat mogao nastaviti niz. No \u010dinjenica da se morao upustiti u tako drasti\u010dne mjere kako bi se odr\u017eao na vlasti jasno pokazuje kako politi\u010dki procesi u zemlji i regiji posljednjih godina polako, ali sigurno rade protiv njega.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da je situacija u Turskoj prerasla okvire “nemira” ili “sukoba” te da ulazi u definiciju pravog gra\u0111anskog rata jasno sugerira ju\u010dera\u0161nja uredba tehni\u010dkog, neizabranog premijera kojom je svakom regionalnom guverneru omogu\u0107io da za potrebe \u010duvanja javnom reda i mira unutar zemlje mobilizira vojsku…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8938,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[234],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-turska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8932"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8937,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8932\/revisions\/8937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8932"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8932"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8932"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8932"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}