{"id":8920,"date":"2015-09-11T07:00:46","date_gmt":"2015-09-11T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8920"},"modified":"2015-09-10T22:40:12","modified_gmt":"2015-09-10T21:40:12","slug":"periferizam-malih-razlika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8920","title":{"rendered":"Periferizam malih razlika"},"content":{"rendered":"

Dugogodi\u0161nja saga o nerije\u0161enim grani\u010dnim sporovima izme\u0111u Slovenije i Hrvatske epizodi\u010dno se s obzirom na ridikulozne likove ili dinamiku pravne procedure u javnim prostorima s obje strane granice pojavljuje kao klju\u010dno dr\u017eavno pitanje. Navodno presudna pitanja dr\u017eavnog suvereniteta u kontekstu odavno delegiranih poluga suvereniteta na me\u0111unarodne centre mo\u0107i mogu preuzeti jedino oblik pateti\u010dnog teatra.<\/strong><\/p>\n

Slovenija i Hrvatska, od raspada Jugoslavije, bezuspje\u0161no rje\u0161avaju grani\u010dne sporove. Najpoznatiji spor je onaj oko granice u Piranskom zaljevu i s njim povezano pitanje slovenskog pristupa me\u0111unarodnim vodama. Kao \u0161to je poznato, taj spor je u posljednjim tjednima dobio novi zamah s aferom oko prislu\u0161kivanja, kada su u javnost procurili telefonski razgovori slovenskog arbitra i slu\u017ebenice slovenskog Ministarstva vanjskih poslova. Oni koji su se pribojavali da \u0107e, nakon dvadeset godina, taj spor ipak zavr\u0161iti, mogli su odahnuti – ”the show will go on!<\/em>“. Zapravo taj grani\u010dni spor nije ni\u0161ta drugo do li dobro re\u017eiran reality show<\/em> koji se kao serijal emitira Hrvatima i Slovencima. Spor u\u017eiva izvanrednu medijsku pozornost i detaljno ga prenose i javni i privatni mediji s obje strane granice.<\/p>\n

Za dinamiku doga\u0111anja brine se uvijek nova gluma\u010dka podjela uloga (vlada), i kada se \u010dini da su se ekipe ve\u0107 dogovorile, dolazi do novog prevrata zbog kojeg se \u0161ou nastavlja. Na slovenskoj strani se za rekordnu gledanost 2006. godine pobrinuo tzv. borac za granicu, Jo\u0161ko Joras, koji je pred kamerama izveo pad u Dragonju. Dinami\u010dnost je na hrvatskoj strani osigurao tada\u0161nji predsjedni\u010dki kandidat Slaven Letica koji je 2003. godine u odori bana dojahao na Trdinov vrh, jo\u0161 jednu spornu to\u010dku na hrvatsko-slovenskoj granici, i tamo prisutne slovenske vojnike pozvao da napuste podru\u010dje. U znak prijateljstva vojnicima je donio i ko\u0161aru jabuka.<\/p>\n

Podba\u010daj glavnih glumaca<\/strong><\/p>\n

S obzirom na navedeno \u010dini se da je grani\u010dna saga izme\u0111u Slovenije i Hrvatske imala zna\u010dajno zanimljivijih sezona od ove kojoj svjedo\u010dimo danas. \u010cini se da \u010dlanstvo u Evropskoj uniji zaista lo\u0161e utje\u010de na dinamiku grani\u010dnog \u0161oua \u2013 umjesto iskri\u010davih uloga koje su odigrali Joras i Letica, danas smo osu\u0111eni na dosadnjakovi\u0107e iz klase briselskih slu\u017ebenika. Ako izuzmemo njegovu smije\u0161nu suda\u010dku opravu, glumac koji je najvi\u0161e obe\u0107avao, sam predsjednik arbitra\u017enog suda, Ronny Abram, u potpunosti je podbacio. Najprije je visoko podigao o\u010dekivanja i gledanost kada je predvidio da \u0107e upravo on postati novi slovenski arbitar da bi samo u manje od tjedan dana odstupio. Strani glumci bi svakako bili dobrodo\u0161lo osvje\u017eenje, iako mo\u017eemo biti sigurni da \u0107e se i doma\u0107e uloge pobrinuti da u \u0161ouu u\u017eivaju i na\u0161i potomci. Ipak, stvari nisu tako jednostavne i smije\u0161ne, zar ne? Ipak se radi o temeljnom pitanju \u2013 kojoj od dviju suverenih dr\u017eava pripada nadzor nad spornim teritorijem?\u00a0Ako to ne uzmemo za ozbiljno \u0161alimo se s hrvatskom i slovenskom dr\u017eavno\u0161\u0107u, stvarima koje nikako ne mo\u017eemo dovesti u pitanje, zar ne?<\/p>\n

Pogre\u0161no! Istinska komedija zapo\u010dinje jo\u0161 u momentu kada se po\u010dinjemo pretvarati da se radi o va\u017enim politi\u010dkim pitanjima koja se\u017eu u samu utrobu slovenske i hrvatske dr\u017eave. Poku\u0161ajmo stvari postaviti u historijsku perspektivu koja \u0107e posvjedo\u010diti kako tim stra\u0161no pateti\u010dnim grani\u010dnim sporom, zapravo, produciramo \u0161ou koji najvi\u0161e zabavlja velesile dok one nesmetano, \u0161to ekonomski, \u0161to politi\u010dki, podre\u0111uju obje dr\u017eave. Prije samostalnosti Hrvatske i Slovenije postojala je Jugoslavija u kojoj Piranski zaljev nije igrao nikakvu ulogu. Jugoslavija je nastala iz Narodnooslobodila\u010dke borbe, bila je jedna od rijetkih evropskih dr\u017eava koja se bila sposobna osloboditi od fa\u0161izma gotovo isklju\u010divo na temelju vlastitih partizanskih snaga. Bez obzira na sve mane, Jugoslavija je bila dr\u017eava koja se temeljila na antifa\u0161isti\u010dkim vrijednostima i zagovarala ”bratstvo i jedinstvo” svih naroda i narodnosti, a u vanjskoj politici je bila za\u010detnica i jedna od osniva\u010dica pokreta nesvrstanih \u0161to ju je lociralo u samo sredi\u0161te svjetske politike. Kako su pak nastale dr\u017eave poput Slovenije i Hrvatske?<\/p>\n

Rehabilitacija kolaboracionista<\/strong><\/p>\n

Ideolo\u0161ki gledano, nastanak je utemeljen na nacionalisti\u010dkoj ideologiji koja je nastavila dominirati: umjesto bratstva, bratoubila\u010dki ratovi; umjesto jednakosti, periferizam malih razlika; umjesto oblikovanja politika na svjetskoj razini, svjetska periferija. \u010cinjenica je da Austrija Sloveniji nije\u010de pravo na naslje\u0111e Austrijskog dr\u017eavnog ugovora koji je 1955. godine ponovno uspostavio austrijsku dr\u017eavnost i determinira polo\u017eaj slovenske i hrvatske manjine u austrijskom dijelu Koru\u0161ke. Isto tako je \u010dinjenica da Gr\u010dka nije\u010de pravo Makedoniji na upotrebu imena Makedonija. To su samo dva primjera koja se u biv\u0161oj Jugoslaviji ne bi mogla dogoditi, a predstavljaju o\u010dito prisvajanje dr\u017eavne suvrenosti od strane druge dr\u017eave.<\/p>\n

Suverenost, pak, nije stvar dobre volje, ve\u0107 politi\u010dko-ekonomske i vojne mo\u0107i, a nju dr\u017eavice nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije imaju bogme malo. \u0160tovi\u0161e, u ve\u0107ini primjera, ekonomski polo\u017eaj i standard stanovni\u0161tva su na zna\u010dajno ni\u017eem nivou nego u trenutku raspada zajedni\u010dke dr\u017eave. To su bolne ”\u010dinjenice” iz kojih, pri trezvenom razmi\u0161ljanju, proizlazi politi\u010dka spoznaja po kojoj je jedina smislena budu\u0107nost regije u novom povezivanju jer se samo u tom scenariju javlja mogu\u0107nost izmicanja od jarma interesa velesila. Takav scenarij je, u dana\u0161njim okolnostima, znastvena fantastika, i zato lokalne politi\u010dke elite tu zagonetku rje\u0161avaju druga\u010dije.<\/p>\n

Kako politi\u010dki nije mogu\u0107e re\u0107i da smo prepu\u0161teni na milost i nemilost njema\u010dkom, francuskom i ameri\u010dkom kapitalu te samovolji briselskih slu\u017ebenika, puno elegantnije rje\u0161enje sastoji se u stvaranju mr\u017enje prema susjedima i ovakvih grani\u010dnih sporova. S time je povezan i proces rehabilitacije fa\u0161isti\u010dkih kolaboracionista. Nekada su bratstvo i jedinstvo bili ideolo\u0161ka poveznica nu\u017ena (iako nedovoljna) za opstanak Jugoslavije, dok su danas izmi\u0161ljanje nacionalne mitologije te istovremena rehabilitacija fa\u0161izma integralni dio novonastalih republika. Ne radi se pritom o opskurnim agendama marginalnih politi\u010dkih skupina ve\u0107 se proces doga\u0111a na najvi\u0161oj politi\u010dkoj razini.<\/p>\n

U Sloveniji je Janez Jan\u0161a, dvostruki predsjednik vlade, i vjerojatno do\u017eivotni vo\u0111a Slovenske demokratske stranke, na samom \u010delu historijskog revizionizma. On te\u017ei rehabilitaciji Slovenskog domobranstva, vojne formacije koja se borila protiv partizana i 1944. godine javno prisegnula na vjernost Adolfu Hitleru i Tre\u0107em Rajhu. Tu ”nezgodnu \u010dinjenicu” poku\u0161ava relativizirati time da je to bio jedini na\u010din suprotstavljanja komunistima, istinskim zlo\u010dincima nad slovenskim narodom. Nedavno je Jan\u0161a \u010dak izjavio kako se govorilo vi\u0161e o sirijskim izbjeglicama u jednom tjednu, nego o Slovencima koji su bili izgnani iz svojih domova nakon drugog svjetskog rata u sedamdeset godina. Ako uzmemo u obzir i to da je ove godine u Srbiji sudski rehabilitiran \u010detni\u010dki vo\u0111a Dragoljub Mihajlovi\u0107, kao i dvosmisleni odnos koji najja\u010da hrvatska stranka prema anketama, Hrvatska demokratska zajednica, ima prema usta\u0161tvu, o\u010dito je da se radi o procesu koji je karakteristi\u010dan za cijelu regiju.<\/p>\n

Mirni san centara mo\u0107i<\/strong><\/p>\n

Imaju\u0107i to na umu, jasno je koji se kapital u slovenskom politi\u010dkom prostoru predstavlja kao dobar, a koji kao lo\u0161. Barem slovenska desnica jasno razlikuje da je njema\u010dki kapital po\u017eeljan i dobrodo\u0161ao, a hrvatski neprimjeran i \u0161tetan. U trenutku pregovora o prodaji slovenskog Telekoma, dok je me\u0111u najzainteresiranijima upravo bio Deutsche Telekom, slovenska desnica je tvrdila ne samo da je takva prodaja smislena, ve\u0107 prakti\u010dki i nu\u017ena. Slu\u010daj\u00a0Hrvatskog telekoma koji je kupio isti taj Deutsche Telekom svjedo\u010di da se stvari niti pribli\u017eno nisu odvile po tako zami\u0161ljenom scenariju. Posve druk\u010dije rasprave su se vodile kada se pro\u0161le godine odvijala prodaja Mercatora hrvatskom Agrokoru. Tada su upozorenja slovenske desnice bila da \u0107e se odluka o takvoj prodaji pokazati kao nepromi\u0161ljena i negativna za nacionalnu ekonomiju te da se nadaju kako \u0107e se novi vlasnik pona\u0161ati odgovorno i brinuti se za zaposlene, dobavlja\u010de i okoli\u0161. Te\u0161ko je zamisliti da bi takva upozorenja i naputke dobio njema\u010dki telekom.<\/p>\n

O poslu\u0161nosti slovenske vlade njema\u010dkoj, svjedo\u010di i bizarna epizoda iz vremena pregovora Euroskupine s gr\u010dkom vladom. Tada su premijer Miro Cerar i ministar financija Du\u0161an Mramor bili u prvim redovima me\u0111u napada\u010dima na Aleksisa Ciprasa i gr\u010dku Sirizu. Zahtijevali su poslu\u0161nost Gr\u010dke i zalagali se za njen izlazak iz eurozone ukoliko se ne povinuje nastavku mjera \u0161tednje znatno agresivnije nego njema\u010dki ministar financija Wolfgang Schauble.<\/p>\n

U spisu Nelagoda u kulturi<\/em>\u00a0Sigmund Freud je narcizam malih razlika definirao kao fenomen karakteristi\u010dan za dru\u0161tva koja teritorijalno grani\u010de jedna s drugima, povezana i na druge na\u010dine, i zapli\u0107u se u neprestane sporove i ismijavanje jedno drugog. Upravo to je lajtmotiv slovensko-hrvatskog grani\u010dnog reality show-a<\/em> i naprosto dinamike evropske periferije. Sve dok \u0107e se odvijati sporovi ove vrste, istinski centri ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i mogu biti mirni da ih nitko ne\u0107e uznemiravati.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenija i Hrvatska, od raspada Jugoslavije, bezuspje\u0161no rje\u0161avaju grani\u010dne sporove. Najpoznatiji spor je onaj oko granice u Piranskom zaljevu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[38,30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-8920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-hrvatska","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8920"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8931,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8920\/revisions\/8931"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8920"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8920"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8920"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8920"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}