{"id":8903,"date":"2015-09-10T10:35:34","date_gmt":"2015-09-10T09:35:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8903"},"modified":"2015-09-10T11:34:34","modified_gmt":"2015-09-10T10:34:34","slug":"izbjeglice-i-dinosauri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8903","title":{"rendered":"Srbi imaju svoje dinosaure ili o politi\u010dkoj pravdi"},"content":{"rendered":"

Plejadi isto\u010dnoevropskih politi\u010dara koji su odlu\u010dili parazitirati na izbjegli\u010dkoj krizi pridru\u017eio se i srpski predsjednik Tomislav Nikoli\u0107. Radi se o obrascu zasnovanom na uo\u010denim proturje\u010dnostima europske unutarnje i vanjske politike, kao i na \u010dinjenici da se izbjeglice ne planiraju zadr\u017eavati u dr\u017eavama na jugoisto\u010dnoj periferije Europe. Logiku obrasca kroz oprimjerenja u slu\u010dajevima Orbana, Milanovi\u0107a, Vu\u010di\u0107a i Ponte smo na ovom mjestu<\/a> ve\u0107 prikazali, a Nikoli\u0107 se ionako nametao kao neminovni nastavlja\u010d ve\u0107 dobro uhodane prakse prozivanja zapadnoevropskih “partnera” i inscenacije “dr\u017eavni\u010dkih” gesti.<\/p>\n

Nikoli\u0107u je pored obna\u0161aju\u0107e ornamentalne uloge predsjednika, za dr\u017eavni\u010dko-prokaziva\u010dku gestu dobro do\u0161la i uloga folklorne figure u “neutralnoj” vanjskoj politici Srbije koja se oslanja na \u010detiri stuba<\/a> kako ih je definirao jo\u0161 Boris Tadi\u0107 u vrijeme svog predsjedni\u010dkog mandata: SAD, EU, Rusija i Kina. Nikoli\u0107eva folklorna zada\u0107a sastoji se u tome da balansira vanjskopoliti\u010dko manevriranje prema Rusiji, ali i prema Kini, kao \u0161to potvr\u0111uje i njegova nedavna posjeta toj zemlji. Prilikom posjete Nikoli\u0107 je dao intervju<\/a> ruskoj agenciji Sputnik u kojem se dotaknuo i pitanja izbjeglica.<\/p>\n

Iako je ve\u0107ina lokalnih medija iz intervjua prenijela izjave<\/a> vezane uz odnos s Putinom i njihov susret na vojnoj paradi u Kini, odgovori vezani za izbjegli\u010dku krizu i ulogu Zapadne Europe, puno su interesantniji, a pomalo i bizarni. Ipak, ve\u0107 se u jednom odgovoru oko odnosa s Putinom stje\u010de dojam o tome kako Nikoli\u0107 zami\u0161lja funkcioniranje “globalne politi\u010dke pravde”. Pored toga \u0161to je izvijestio javnost da su odnosi izme\u0111u Putina i njega dosegnuli tu razinu da mu je Putin rekao da mo\u017ee do\u0107i u Moskvu “kad god po\u017eeli”, Nikoli\u0107 je istaknuo da se Putinu zahvalio na ruskom vetu na Rezoluciju o Srebrenici u Vije\u0107u sigurnosti UN-a. Pritom je zanimljiva Nikoli\u0107eva argumentacija o nu\u017enosti veta. Naime, on vi\u0161e ne negira srebreni\u010dki masakr kao u periodu dok mu je retorika bila bliskija tituli \u010detni\u010dkog vojvode, ve\u0107 rezoluciju smatra nepo\u0161tenom u odnosu na sve druge narode svijeta koji su pretrpili sli\u010dna stradanja, a nisu imali tu privilegiju da im netko “progura” rezoluciju o tome.<\/p>\n

Paleontolo\u0161ka historijska pravda<\/strong><\/p>\n

I na temu izbjegli\u010dke krize Nikoli\u0107 je nastavio s istan\u010danim sluhom za “globalnu politi\u010dku pravdu”. Zasnivaju\u0107i svoj stav na mutnoj predod\u017ebi o evropskoj kolonijalnoj pro\u0161losti i lako uo\u010divom licemjerju i proturje\u010dnosti europskih politika ve\u0107 na toj razini, Nikoli\u0107 je za trenutnu izbjegli\u010dku krizu optu\u017eio najmo\u0107nije zemlje zapadne Evrope nazvav\u0161i ih plja\u010dka\u0161ima i impliciraju\u0107i da su priljevi izbjeglica neki vid “povijesne pravde” za sva zlodjela koja su evropljani vr\u0161ili u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. Dodatno je naglasio da se u tom kontekstu nema \u0161to puno tra\u017eiti od Srbije jer zapravo 90% izbjeglica \u017eeli i\u0107i u samo \u010detiri zemlje zapadne Evrope, kao da tamo \u017eele i\u0107i iz osvete za plja\u010dke, a ne zbog ekonomskih i socijalnih uvjeta.<\/p>\n

Me\u0111utim, vrhunac Nikoli\u0107evih geopoliti\u010dko-historijskih misli predstavlja poku\u0161aj oprimjerenja razlike izme\u0111u zemalja zapadne Evrope i Srbije u odnosu na kolonijalnu pro\u0161lost. I to \u010dini, ni manje ni vi\u0161e, nego odlaze\u0107i u sferu paleontologije: “Muzeji u tim zemljama imaju dinosaure i mamute. Ali oni nisu prona\u0111eni i iskopani tamo, kao \u0161to smo mi iskopali dinosaura u Kostolcu. Ne, oni su ih oplja\u010dkali… I sad ljudi dolaze po svoje bogatstvo.” Iako u Kostolcu nisu prona\u0111eni kosti dinosaura, ve\u0107 mamuta, puno se bizarniji sklopovi nalaze u osnovi argumentacije: izbjeglice s Bliskog Istoka dolaze u zapadnu Europu po kosti dinosaura, a Srbi imaju svoje dinosaure i stoga izbjeglice nemaju \u0161to da rade u Srbiji.<\/p>\n

Ali, da ne bi sve ostalo na paleontolo\u0161koj historijskoj pravdi, Nikoli\u0107 ima i rje\u0161enje: investirajte i sagradite tvornice u Siriji. Nakon \u0161to je cijeli kontekst objasnio plja\u010dka\u0161kom ulogom Zapada, Nikoli\u0107 bez ustezanja kao rje\u0161enje nudi jo\u0161 sli\u010dnog modela. Ali, paze\u0107i valjda na distinkciju izme\u0111u bestidne kra\u0111e kostiju i elegantnih investicijskih zahvata. Kako bi se ti zahvati izveli s obzirom na potpuni trenutni kaos u Siriji, Nikoli\u0107 nije pojasnio, oslanjaju\u0107i se pritom valjda na slu\u017ebeni religijski stav SNS-a o spasonosnim stranim investicijama, kako za Srbiju tako i za Siriju.<\/p>\n

Nema\u010dka re\u010d<\/strong><\/p>\n

Nije to bio posljednji Nikoli\u0107ev argumentacijski salto mortale u navedenom intervjuu, iako ovaj sljede\u0107i spada ve\u0107 u domenu politi\u010dke svakodnevice u Srbiji. Na upit o odnosima s Kinom, Nikoli\u0107 je spomenuo kako su Kinezi na paradu zvali sve one narode koji su podnijeli \u017ertve u Drugom svjetskom ratu i pridonijeli svojim vojnim naporima kona\u010dnom slomu Hitlera. Na koju to\u010dno vojsku koja je na ovim prostorima pru\u017eila otpor Hitleru misli \u010detni\u010dki vojvoda nije do kraja eksplicirano zbog o\u010ditih historijskih zagonetki s kojima ne bi trebalo optere\u0107ivati Kineze.<\/p>\n

Istovremeno dok je Nikoli\u0107 bio u Kini i davao intervju ruskoj agenciji, premijer Vu\u010di\u0107 je bio na konferenciji u Berlinu i na neo\u010dekivanom susretu s njema\u010dkom kancelarkom Angelom Merkel, petom u godinu dana, kako je ponosno istaknuo ministar Aleksandar Vulin. Dok je Nikoli\u0107 u diktafon ruske agencije govorio da su Rusija i Srbija jedno, Vu\u010di\u0107 je pa\u017enjom obasipao drugog od “\u010detiri stuba” u izjavi Tanjugu: “Verujem u nema\u010dku re\u010d. Nemci su postavili tvrde uslove Srbiji i Srbija je ispunila sve te te\u0161ke uslove i zato o\u010dekujem da Nema\u010dka svoju re\u010d po\u0161tuje i svoja obe\u0107anja ispuni. To je moja politika, ja sam \u017eeleo da se bli\u017ee ve\u017eemo za Nema\u010dku, ja verujem u nema\u010dku re\u010d i, ako to ne bude, li\u010dno \u0107u biti odgovoran za to.”<\/p>\n

\u010cesto su diplomatski napori slabih, perifernih zemalja svedeni na farsu maskiranja zavisnosti o centru, ali u slu\u010daju laviranja izme\u0111u \u010detiri stuba, ti napori znaju priskrbiti urnebesne oblike, od paleontologije do “li\u010dnog verovanja” u ime cijele zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plejadi isto\u010dnoevropskih politi\u010dara koji su odlu\u010dili parazitirati na izbjegli\u010dkoj krizi pridru\u017eio se i srpski predsjednik Tomislav Nikoli\u0107. Radi se o obrascu zasnovanom na uo\u010denim proturje\u010dnostima europske unutarnje i vanjske politike, kao i na \u010dinjenici da se izbjeglice ne planiraju zadr\u017eavati u dr\u017eavama na jugoisto\u010dnoj periferije Europe. Logiku obrasca kroz oprimjerenja u slu\u010dajevima Orbana, Milanovi\u0107a, Vu\u010di\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8908,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8903"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8903\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8913,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8903\/revisions\/8913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8903"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8903"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8903"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8903"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}