{"id":8870,"date":"2015-09-08T13:33:19","date_gmt":"2015-09-08T12:33:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8870"},"modified":"2015-09-08T13:45:22","modified_gmt":"2015-09-08T12:45:22","slug":"zasto-nasa-sveucilista-nisu-medu-najboljima-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8870","title":{"rendered":"Za\u0161to na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta nisu me\u0111u najboljima na svijetu?"},"content":{"rendered":"

“U \u0161koli u\u010di\u0161 nepotrebno i preopse\u017eno gradivo, a na fakultetu si nau\u010dio sve \u0161to \u0107e ti trebati na poslu? Za\u0161to na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta nisu me\u0111u najboljima na svijetu? Previ\u0161e u\u010di\u0161 napamet \u010dinjenice, a premalo dobiva\u0161 korisnog znanja?<\/em>”<\/p>\n

Citirano je najava<\/a> Facebook \u010deta kojom Vlada Republike Hrvatske promovira razgovor s autorima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Premda prva re\u010denica najave nije logi\u010dna, ona se ovdje ne nalazi gre\u0161kom ili neznanjem vladinih PR agenata, upravo suprotno. Njezina prava funkcija postaje vidljiva tek u kombinaciji s drugim pitanjem. Funkcija najave je da Facebook-\u010det-ispitiva\u010de autora strategije navede na pogre\u0161an smjer razmi\u0161ljanja, a to je da odgovore na pitanja o sve lo\u0161ijim rezultatima mjerenja kvalitete hrvatskog obrazovanja potra\u017ee u unutarnjim organizacijskim obrascima samog znanstveno obrazovnog sustava.<\/p>\n

Svaka od ovih re\u010denica, najava u cijelosti te cijeli set pitanja koji bi bio rezultat ovako navo\u0111enog smjera razmi\u0161ljanja zapravo ne mo\u017ee odgovoriti na pitanja o tome \u0161to zapravo treba u\u010diniti za ubrzani razvoj znanosti i obrazovanja u RH. Kontinuirana reforma \u0161to ju provode razni ministri obrazovanja koji rijetko kad do\u010dekaju kraj svog mandata, dosad nije urodila nikakvim plodom. Pretpostavimo da je najpozitivniji indikator ishoda kontinuirane reforme znatno pove\u0107anje broja visokoobrazovanih osoba u dr\u017eavi (studenata koji prekinu studij prije njegovog kraja i ne steknu diplomu), no one su mahom nezaposlene, izme\u0111u ostalog jer dr\u017eava nije rije\u0161ila pitanje priznavanja prvostupni\u010dkih diploma, stoga se prvostupnici, koji \u010dine ve\u0107inu statisti\u010dkog pove\u0107anja, izrazito te\u0161ko zapo\u0161ljavaju na adekvatno vrednovanim i honoriranim radnim mjestima. Takvo ne\u0161to naime, nije mogu\u0107e \u010dak ni u samoj dr\u017eavnoj upravi, jer \u010dak ni sama dr\u017eava, za razliku od Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, Zavoda za zapo\u0161ljavanje, Eurostata i sli\u010dnih institucija, prvostupnike ne prepoznaje kao visokoobrazovane osobe. Ovo je dodu\u0161e trebalo biti rije\u0161eno dono\u0161enjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira jo\u0161 2011. godina, no HKO ne\u0107e stupiti na snagu ni u posljednjem kvartalu 2015. godine. Dru\u0161tvene posljedice ovoga su naj\u010de\u0161\u0107e emigracije visokoobrazovanih osoba u zemlje centra.<\/p>\n

Rezultati studentskih borbi <\/strong><\/p>\n

Drugi pozitivan ishod kontinuirane reforme bilo bi smanjenje studenata koji prekidaju fakultet prije njegovog zavr\u0161etka i tako ne steknu diplomu, tzv. drop-out<\/em>. Razloge smanjenom drop-outu<\/em> treba tra\u017eiti u smanjenju broja godina studiranja do stjecanja prve diplome, one prvostupni\u010dke, koja podsjetimo, jako malo vrijedi. Pozitivne ishode treba tra\u017eiti u jo\u0161 ne\u010demu \u2013 a to je javnom financiranju participacija u tro\u0161kovima studija, protiv kojeg se, podsjetimo, pod pritiskom studentskih prosvjeda i blokada vi\u0161e ministara gr\u010devito borilo, izgubiv\u0161i barem jednu bitku u svojoj borbi za komercijalizacijom obrazovanja. Prije uvo\u0111enja javnih subvencija \u0161kolarina, visoko obrazovanje pla\u0107alo je oko 60 posto studenata, dok je danas taj broj pao na 35 posto, \u0161to nije zadovoljavaju\u0107i postotak, ali trend je jasan.<\/p>\n

Ostale, pre\u010desto lo\u0161e rezultate, treba tra\u017eiti u niskim izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje te u lo\u0161oj distribuciji postoje\u0107ih sredstava. Izdvajanja za znanost naime, u Hrvatskoj su u periodu od 2009. – 2013. pala sa bijednih 0,69 posto na jo\u0161 bjednijih 0,62 posto. Ovdje se ne radi samo o pitanju pove\u0107anja izdvajanja za znanost, radi se i o distribuciji sredstava. Da li distribucija postoje\u0107ih sredstava doista tako raspore\u0111ena da vodi obrazovanje u smjeru potreba razvoja dru\u0161tva? Velika se sredstva izdvajaju za mjere koje ne ra\u0111aju nikakvim vidljivim plodom \u2013 poput izgradnje europskog obrazovnog prostora (novog naziva za Bolonju), mobilnosti, birokratske i nepotrebne konferencije, besmislene publikacije od otprilike 20 stranica koje se iznova objavljuju svake godine, a koje obi\u010dno sadr\u017ee iste podatke, stavove i mjere kao i sve prethodne sli\u010dne publikacije \u2013 pitanje koje je nu\u017eno postaviti je upravo ovo o najboljoj distribuciji sredstava. Ako godinama promovirane mjere ne ra\u0111aju plodom, nije li vrijeme za njihovu reviziju?<\/p>\n

Hrvatska na dnu <\/strong><\/p>\n

Hrvatska se u kontekstu ostalih zemalja Europske unije nalazi pri samom dnu po izdvajanju za znanost i obrazovanje. Sli\u010dnu, silaznu, putanju bilje\u017ee sve zemlje koje poput Hrvatske inzistiraju na komercijalizaciji i komodifikaciji obrazovnog sustava, dok su s druge strane, zemlje koje bilje\u017ee najbolje rezultate u svim mjerenjima kvalitete, upravo one koje svoje obrazovne sustave razvijaju u suprotnom smjeru te provode sve potpunije javno financiranje znanosti i obrazovanja. U\u010denici ovih zemalja ve\u0107 godinama zauzimaju prva mjesta u pismenosti i matemati\u010dkoj sposobnosti, u\u010denici zemalja poput Hrvatske ili Velike Britanije, pokazuju sve lo\u0161ije rezultate.<\/p>\n

Stoga, pitanje koje treba postaviti autorima Strategije i Ministru obrazovanja znanosti i sporta Vedranu Mornaru nije da li je na\u0161e obrazovanje lo\u0161e zbog toga \u0161to “bubamo napamet \u010dinjenice” nego, da li na\u0161e obrazovne institucije imaju materijalne uvjete da provode bilo kakve druge metode podu\u010davanja? Druga\u010diji oblici podu\u010davanja postoje, no, da bi ih se provelo na razini srednjih i osnovnih \u0161kola te vrti\u0107a, potrebno je ulo\u017eiti velika materijalna sredstva ne samo informati\u010dku opremu \u0161kola (koja bez popratnih investicija \u010desto samo stoji i ne koristi se na adekvatan na\u010din), ve\u0107 izme\u0111u ostalog treba po\u010deti vi\u0161e valorizirati i ulagati i u nastavnike koji znanje prenose.<\/p>\n

Na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta nisu me\u0111u najboljima na svijetu jer se u na\u0161e obrazovanje i znanost ne ula\u017eu adekvatna sredstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“U \u0161koli u\u010di\u0161 nepotrebno i preopse\u017eno gradivo, a na fakultetu si nau\u010dio sve \u0161to \u0107e ti trebati na poslu? Za\u0161to na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta nisu me\u0111u najboljima na svijetu? Previ\u0161e u\u010di\u0161 napamet \u010dinjenice, a premalo dobiva\u0161 korisnog znanja?” Citirano je najava Facebook \u010deta kojom Vlada Republike Hrvatske promovira razgovor s autorima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Premda […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8871,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8870","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8870","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8870"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8872,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8870\/revisions\/8872"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8870"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8870"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8870"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8870"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}