Svega nekoliko mjeseci uo\u010di datuma o\u010dekivanih izbora u Hrvatskoj, vlada na odlasku je po\u017eurila hitno ubla\u017eiti probleme brojnih du\u017enika kredita u \u0161vicarskim francima. Naime, kako obja\u0161njavaju organizacije du\u017enika u vi\u0161e zemalja Isto\u010dne Europe, banke uglavnom zapadnoeuropskog porijekla svojim su klijentima u tranzicijskim zemljama u periodu 2005.-2010. godine intenzivno nudila kredite s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima koje su predstavljale kao povoljnije zbog odre\u0111enog rizika povezanog s vrijedno\u0161\u0107u te valute.<\/p>\n
Vrijednost \u0161vicarskog franka je od onda nekoliko puta dramati\u010dno<\/a> rasla, a s njom naravno i rate kredita, dovode\u0107i mnoge du\u017enike u nemogu\u0107u situaciju u kojoj su vrijednost kredita ve\u0107 otplatili, a jo\u0161 uvijek su du\u017eni cijeli iznos kredita. Dok du\u017enici obja\u0161njavaju kako je rije\u010d o sustavnoj prijevari od strane banaka, vlasti su uglavnom tvrdile kako su za nepovoljne kredite du\u017enici sami krivi jer su “pristali na te uvjete”. Sudski epilog spora oko kredita u francima jo\u0161 nije jasan, a brojni su sudovi, \u010dak i u istoj zemlji na razli\u010ditim stupnjevima, donosili potpuno suprotstavljene<\/a> odluke.<\/p>\n Politi\u010dki su pak vlade uglavnom bile prisiljene reagirati u nekom trenutku, suo\u010dene s brzim osiroma\u0161enjem velikog dijela srednje klase koja se u pretkriznim godinama upustila u kupnju nekretnine. Tako su ograni\u010dene mjere za\u0161tite od skokova uvele i Ma\u0111arska<\/a> i Rumunjska<\/a>, nastoje\u0107i minimizirati “\u0161tetu” koju \u0107e to prouzrokovati bankama. I Hrvatska je prilikom zadnjeg skoka te\u010daja franka uvela skromna ograni\u010denja rasta rate kredita, no posljednja predizborna najava<\/a> vlade obe\u0107ava potpunu konverziju kredita iz franaka u eure, tako trajno smanjuju\u0107i rate.<\/p>\n Korak dalje oti\u0161la je poljska<\/a> vlada o \u010dijem \u0107e novom mandatu bira\u010di tako\u0111er odlu\u010divati ove jeseni. Krediti poljskih du\u017enika biti \u0107e prema najavama konvertirani ne u eure, nego u lokalnu valutu zlote. No olaka predizborna obe\u0107anja ve\u0107 su izazvala prijetnje banaka tu\u017ebama, koje bi, s obzirom na neke dosada\u0161nje<\/a> presude, lako mogle i dobiti. U toj bi situaciji vjerojatno dr\u017eava nadokna\u0111ivala tro\u0161ak bankama, dok bi se rate kredita vratile na staro (dakako, nakon izbora).<\/p>\n Vlasti \u0107e se tada bez sumnje izgovarati zakonskim ograni\u010denjima za\u0161tite potro\u0161a\u010da od politika stranih banaka, pri tom elegantno zaboravljaju\u0107i da su mandat na izborima formalno dobile kako bi zastupale interese svojih dr\u017eavljana i donosile zakone u njihovom interesu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svega nekoliko mjeseci uo\u010di datuma o\u010dekivanih izbora u Hrvatskoj, vlada na odlasku je po\u017eurila hitno ubla\u017eiti probleme brojnih du\u017enika kredita u \u0161vicarskim francima. Naime, kako obja\u0161njavaju organizacije du\u017enika u vi\u0161e zemalja Isto\u010dne Europe, banke uglavnom zapadnoeuropskog porijekla svojim su klijentima u tranzicijskim zemljama u periodu 2005.-2010. godine intenzivno nudila kredite s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima koje su predstavljale kao povoljnije zbog odre\u0111enog rizika povezanog s vrijedno\u0161\u0107u te valute.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8112,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8847"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8851,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8847\/revisions\/8851"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8847"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8847"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8847"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8847"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}