{"id":8802,"date":"2015-09-08T07:00:39","date_gmt":"2015-09-08T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8802"},"modified":"2015-09-08T06:57:19","modified_gmt":"2015-09-08T05:57:19","slug":"8802","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8802","title":{"rendered":"Predizborna atmosfera u Hrvatskoj i zamke “manjeg zla”"},"content":{"rendered":"

Iako slu\u017ebene potvrde datuma parlamentarnih izbora u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek nema, vladaju\u0107i su naprasno krenuli u predizbornu kampanju s jedne strane ni\u017eu\u0107i (nekarakteristi\u010dno) popularne mjere, a s druge inzistiraju\u0107i na tome kako je njihov reizbor neizbje\u017ean jer konkurencija mo\u017ee biti samo \u2013 gora. No ho\u0107e li ucjena bira\u010da “manjim zlom” doista biti dovoljna?<\/strong><\/p>\n

Predstoje\u0107i \u0107e izbori pokazati da izbora nema, kao da poru\u010duje vladaju\u0107a koalicija u svojoj predizbornoj kampanji. Nema alternative \u2013 tim ta\u010deristi\u010dkim sloganom dana\u0161nji se politi\u010dki mainstream, pa onda i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), rukovodi ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Pod tim geslom ve\u0107 se tri godine provodi politika tr\u017ei\u0161nog rezona koji, dakako, nema alternativu. “Kad provodite nepopularne gospodarske mjere naravno da niste popularni”, komentirat \u0107e nizak rejting vladaju\u0107e koalicije ministar poljoprivrede u aktualnoj vladi Tihomir Jakovina.<\/p>\n

Do kraja predizborne kampanje na SDP-u \u0107e biti zadatak da potencijalne bira\u010de uvjeri da reforme koje provode nemaju alternativu, kao i to da njima, dakle SDP-u, danas na politi\u010dkoj sceni tako\u0111er nema alternative, jer vrlo dobro znamo kud bi nas odvelo ako bi na vlast do\u0161li ovi drugi. Kome se SDP s ovakvim fatalisti\u010dkim pristupom prioritetno obra\u0107a u ovoj kampanji? Pa prije svega srednjoj klasi kojoj je strah u kostima kroni\u010dan. Strah, prije svega, od toga da bude deklasirana i proletarizirana. A ima li ve\u0107e nesre\u0107e od toga da postanete trajno insolventni i da kao takvi ne mo\u017eete na ljetovanje?<\/p>\n

Nova ekonomija SDP-a koja trenuta\u010dno kora\u010da uz pomo\u0107 dviju \u0161taka \u2013 nedavno obznanjeni porast BDP-a od 1,2 posto u drugom tromjese\u010dju ove godine i nada u njegov kontinuirani rast (potpredsjednik Vlade Branko Gr\u010di\u0107, vjerojatno najve\u0107i komercijalni optimist i tr\u017ei\u0161ni mistifikator u Vladi je izjavio: Sredstvima EU fondova jednog dana mo\u017eemo godi\u0161nje podizati BDP i za dva posto), te ovogodi\u0161nji porast izvoza od preko deset posto \u2013 kao da ultimativno poru\u010duje: ili mi i na\u0161 tr\u017ei\u0161ni fatalizam (tr\u017ei\u0161te uvijek ima pravo) ili posvema\u0161nja propast. Neovisno o tome \u0161to je cijena te nove ekonomije samo jo\u0161 ve\u0107i deficit, samo jo\u0161 vi\u0161e nejednakosti i samo jo\u0161 manja plate\u017ena mo\u0107 ljudi.<\/p>\n

Mrkva i batina<\/strong><\/p>\n

Svojedobno je u jeku kampanje za koncesioniranje autocesta ministar Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 zavapio da “Hrvatska nema alternative, ovo je jedini na\u010din (koncesije) da se smanji javni dug od oko \u010detiri milijarde eura. Ako i krenemo u reprogram duga ili u prolongiranje otplate, te kredite ne mo\u017eemo rije\u0161iti do 2038. kad \u0107e dug, umjesto \u010detiri, biti osam milijardi eura”. Tako\u0111er, prema vladaju\u0107ima ni reforma \u0161kolstva, to\u010dnije kurikularna reforma pod paskom eksperata nema alternative, ba\u0161 kao ni reforma zdravstva. Me\u0111utim, ako bi ovoliki reformizam u vladaju\u0107ih mo\u017eda mogao pokolebati izborno tijelo, onda bi bilo dobro poku\u0161ati po modelu mrkve i batine. Pa obe\u0107ati rje\u0161enje problema “\u0161vicarca” prije izbora, a smanjenje nameta na pla\u0107e odmah poslije izbora.<\/p>\n

Da nema alternative njihovoj vlasti ponavljaju \u010delnici SDP-a prakti\u010dki svakodnevno. Tako je premijer i predsjednik te stranke Zoran Milanovi\u0107 ocijenio da SDP nije iznevjerio bira\u010de i da Hrvatska nema alternative, jer “ono \u0161to se nudi s druge strane nije dobro ni po\u0161teno”. Slijedio ga je \u0161ef parlamenta Josip Leko koji tako\u0111er dr\u017ei da “ne mo\u017eemo u Hrvatskoj re\u0107i da postoji alternativa SDP-u i SDP-ovoj politici. Uvjeren sam da \u0107e SDP osvojiti vlast i na idu\u0107im parlamentarnim izborima”. Biv\u0161i ministar, a sada\u0161nji saborski zastupnik SDP-a \u017deljko Jovanovi\u0107 isto tako misli da je “ova Vlada do sada u\u010dinila najvi\u0161e za Istru, i da nema alternative i da ne\u0107e odustati od planiranih reformi”.<\/p>\n

Ako sve to nije dovoljno, onda kampanju valja malo dosoliti s prstohvatom moralne panike. Tako npr. biv\u0161i predsjednik Stjepan Mesi\u0107 smatra da Vlada Zorana Milanovi\u0107a nema alternative jer nas ono \u0161to se nudi s druge strane “vra\u0107a u mrak”, misle\u0107i pritom na najavu \u0161efa oporbe Tomislava Karamarka da \u0107e pokrenuti lustraciju i zatra\u017eiti javno objavljivanje imena suradnika biv\u0161e tajne policije. Zanimljivo, osim promoviranja politike po kojoj je svaka promjena suspektna \u2013 pogotovo ona usmjerena protiv tr\u017ei\u0161nog rasu\u0111ivanja \u2013 a potencijalno mo\u017ee biti i destruktivna, SDP nema nikakav drugi pristup u kampanji. Da je SDP odavno napustio svoje lijeve korijene i da se sustavno kladi na postoje\u0107e, a na \u0161tetu mogu\u0107eg, ne treba ni spominjati. Nadi se ne da prilika \u010dak ni u kontekstu politi\u010dke kampanje, dakle u vrijeme kad se ionako olako daju obe\u0107anja, jer uvijek je na redu politika manjeg zla.<\/p>\n

Privla\u010dnost zavjera<\/strong><\/p>\n

S druge strane, od oporbene Hrvatske demokratske zajednice nikako da dobijemo sustavnu ekonomsku politiku koju ve\u0107 neko vrijeme sastavljaju skupa s minhenskim IFO institutom. Pa dok se to \u010deka, Karamarko i dru\u0161tvo kampanju koriste da se obra\u010dunaju protiv navodno jo\u0161 uvijek pre\u017eivjelih ostataka biv\u0161eg re\u017eima u sada\u0161njem dr\u017eavnom aparatu, zala\u017eu\u0107i se pritom za purifikaciju doma\u0107e politi\u010dke scene od isto tako, po njihovom mi\u0161ljenju, pre\u017eivjelih ideja iz starog re\u017eima (zahtjevi za obznanjivanjem liste suradnika Udbe, zahtjevi za lustraciju i sl.). Karamarko povijest vidi kao niz zlo\u010dina, komunisti\u010dkih dakako, a desnom elektoratu, ionako isprepadanom svim mogu\u0107im “strahotama zabluda”, lako se te teme serviraju kao dominantne. Povijest je tu posve patologizirana, hrvatska se povijest u tom klju\u010du vidi kao neki permanentni Bleiburg, a traume iz tog vremena, \u010diji su uzro\u010dnici, dakako, biv\u0161i komunisti\u010dki funkcionari poput Josipa Manoli\u0107a, kao da svojom zagonetnom rukom upravljaju na\u0161im dana\u0161njim \u017eivotima.<\/p>\n

Na sveop\u0107em alarmiranju javnosti o svim mogu\u0107im i nemogu\u0107im stra\u0161nim scenarijima, ovaj puta na planu ekologije, svoje javne istupe, istina dosta rijetke, temelji i tre\u0107a politi\u010dka snaga na na\u0161oj sceni \u2013 zeleni. Oli\u010deni u ORaH-u, oni tako upozoravaju na standardne ekolo\u0161ke probleme poput potrebe da se za\u0161titi Jadran koji da je u opasnosti od istra\u017eivanja nafte. Lijepa Na\u0161a u tom se zelenom pristupu shva\u0107a kao svojevrsna eko-dru\u0161tvena ni\u0161a koja zbog svoje ranjivosti a i zato da joj se ne bi dogodio nekakav ekolo\u0161ki armagedon zahtijeva stalni monitoring. Me\u0111utim, tu se dogodio svojevrsni zalom. Ukazuju\u0107i na sve nove i nove opasnosti koje nam prijete, liderica stranke na kraju se dotakla i nesretnih migranata i zavr\u0161ila u \u2013 mizantropiji.<\/p>\n

Glavna pogibelj na kraju su joj postali ljudi. Ono \u0161to iznena\u0111uje jest da ukazivanje na opasnost da bi se u izbjegli\u010dkim kolonama mogao pro\u0161vercati pokoji ISIL-ovac nije do\u0161lo od Karamarka, od kojeg bi se to prije moglo o\u010dekivati, nego od Mirele Holy. Ona se ovime od promotorice podizanja svijesti o ekolo\u0161kim rizicima prometnula u politi\u010darku koja je skliznula u desnu retoriku o teroristi\u010dkim rizicima. Na fonu zahtjeva za preventivnom trija\u017eom migranata i u \u0161irenju panike u smislu da bi nam se, ako ne pripazimo, mogla reprizirati Rijeka iz 1995. godine, kad je egipatska teroristi\u010dka organizacija al-Gama al-Islamija poku\u0161ala uni\u0161titi policijsku stanicu, zdu\u0161no participira i mainstream kolumnistika. I oni, ba\u0161 kao i dobar dio desne politi\u010dke lepeze, kao terapiju za izbjegli\u010dku krizu pani\u010dno zahtijevaju jo\u0161 vi\u0161e nadzora, jo\u0161 prijeko potrebnog opreza i jo\u0161 dodatnog sumnji\u010denja.<\/p>\n

Marginalna poza<\/strong><\/p>\n

\u0160to se krajnje desnice ti\u010de, ona zao\u0161trava retoriku. Tako Ru\u017ea Toma\u0161i\u0107 okuplja koaliciju pod znakovitim nazivom “Spremni”, a Daniel Srb i ratni zapovjednik Branko Borkovi\u0107 kre\u0107u u referendum da se ozakoni usta\u0161ki pozdrav “Za dom spremni”. Da se radi o akterima koji su ikad ranije pokazali imalo duha, onda bismo i ove politi\u010dki nekorektne akcije mo\u017eda mogli podvesti pod rubriku zafrkancije, istina neukusne, ali ipak kao oblike zbijanja \u0161ale s infantiliziranim elektoratom koji mo\u017ee skandalizirati ama ba\u0161 sve. Kako se tu ipak radi o banalnim usta\u0161ofilima, od raspojasane \u0161ege nema ni\u0161ta.<\/p>\n

Lijeva izvanparlamentarna ljevica to \u0107e ostati i nadalje, naime \u2013 izvanparlamentarna, ali ne svojim voljnim izborom nego zbog svoje nemo\u0107i. Bez snage da se oku\u0161a u politi\u010dkoj borbi, iscrpljuje se u rekreativnom aktivizmu koje najdalje dose\u017ee do eksperimentiranja s nekim novim oblicima demokracije (deliberativna i neposredna demokracija), koje bi suprotstavili onoj dominantnoj predstavni\u010dkoj, pisanjem parola “refugees welcome”, jer oni za razliku od politi\u010dkog mainstreama<\/em> u izbjeglicama ne vide opasnost nego kolonu o\u0161te\u0107enih i traumatiziranih, i malo radikalne poze s vremena na vrijeme. Kuhanjem graha za izbjeglice i sli\u010dnim aktivnostima ljevica samo otkupljuje svoje grijehe za izostanak prave borbe. Me\u0111utim, indulgencija je, kako ka\u017ee Marx, neproduktivna.<\/p>\n

Dok se ne shvati da je rje\u0161enje u borbi, napretka ne\u0107e biti. Ba\u0161 kao \u0161to je jedan upitanik, \u010dlan francuske komunisti\u010dke partije, u knjizi “Distinkcije” Pierrea Bourdieua na upit kako razlikuje ljude odgovorio \u2013 prema na\u010dinu kako se bore. Svijet se mo\u017ee transformirati samo ako se odustane od pasivnosti i resentimana i okrene se nekomformisti\u010dkoj politici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predstoje\u0107i \u0107e izbori pokazati da izbora nema, kao da poru\u010duje vladaju\u0107a koalicija u svojoj predizbornoj kampanji. Nema alternative \u2013 tim ta\u010deristi\u010dkim sloganom dana\u0161nji se politi\u010dki mainstream, pa onda i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), rukovodi ve\u0107 du\u017ee vrijeme…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8823,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-8802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8802"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8802\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8845,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8802\/revisions\/8845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8802"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8802"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8802"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8802"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}